- Trump: Putin i Zelenski oboje žele mir
- Putin pozvao Trumpa u posjet Moskvi
- Europske zemlje reagiraju: I mi moramo biti uključeni u pregovore
- Američki ministar obrane: Nerealno je očekivati granice Ukrajine prije 2014.
Tijek događaja:
11:50 - Stigle reakcije iz Njemačke
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da sporazum o okončanju rata u Ukrajini ne bi trebao biti nametnut Kijevu. Kako je kazao u intervjuu, ''transatlantsko jedinstvo mora uvijek biti zajamčeno''.
- Sljedeći zadatak je osigurati da nema diktiranog mira - rekao je Scholz za novinsku kuću Politico. ''Sasvim mi je jasno da ne može postojati rješenje koje nije i rješenje u koje su uključene SAD", rekao je Scholz. Međutim, njemački ministar obrane Boris Pistorius kaže da bi Putin svoje namjere trebao pokazati pauziranjem napada na Ukrajinu, no sumnja da je on ozbiljan u tim namjerama.
- Bilo bi bolje da SAD nije dao ustupke Rusiji prije nego što su pregovori uopće počeli - kazao je. Kaže da brzi mirovni sporazum ne bi nužno riješio sve brige oko sve asertivnije politike Rusije u regiji, jer upozorava da Europljani ne bi mogli tada “sjesti i opustiti se”.
10:00 - Američki ministar obrane: Nema izdaje Ukrajine
Američki ministar obrane Pete Hegseth jutros je razgovarao s novinarima uoči sastanka ministara obrane NATO-a u Bruxellesu. Rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu bila "tvorničko postavljanje NATO-a " i trenutak "spoznaje da ovaj savez treba biti robustan, snažan i stvaran".
- Zbog toga je predsjednik Trump pozvao na povećanje obrambenih izdataka za NATO, kako bi europske zemlje shvatile da je ovo hitna, stvarna prijetnja kontinentu i ova agresija treba biti poziv na buđenje ", rekao je, dodavši kako je suprotstavljanje ruskoj agresiji ''važna europska odgovornost''.
No, na pitanje novinara može li se pristup SAD-a shvatiti kao izdaja Ukrajine, Hegseth je odgovorio: ''To je vaš jezik, ne moj. Sigurno nije izdaja. Nema izdaje, cijeli svijet uložen je u mir, u dogovoreni mir.
9:00 - 'Ovaj dan mogao bi ući u povijest kao crni dan za Europu'
Stigle su i prve kritike na račun novog poteza Trumpa. Američki senator Adam Schiff i dugogodišnji kritičar Trumpa nazvao ga je ovoga puta ''odličnim sklapačem dogovora - za Kremlj''.
- Danas je predsjednik Trump nazvao našeg neprijatelja, Rusiju, prije nego što je nazvao našeg saveznika, Ukrajinu. U međuvremenu, njegov ministar obrane isključio je budućnost Ukrajine u NATO-u i obnovu ukrajinskog suvereniteta nad vlastitom zemljom. Nemojmo umanjivati riječi o tome što to predstavlja: predaju interesa Ukrajine i naših vlastitih, čak i prije nego što pregovori počnu - poručio je na X-u.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas objavila je sinoć izjavu u ime skupine nacija Weimar+, Francuske, Poljske, Njemačke, Španjolske, Italije i Velike Britanije. ''Neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine su bezuvjetni. Naš prioritet sada mora biti jačanje Ukrajine i pružanje čvrstih sigurnosnih jamstava'', navodi se. Predsjednik odbora za vanjske poslove estonskog parlamenta Marko Mihkelson upozorio je jučer kako bi taj dan ''mogao ući u povijest kao crni dan za Europu''.
Ukraine's independence and territorial integrity are unconditional.
— Kaja Kallas (@kajakallas) February 12, 2025
Our priority must now be strengthening Ukraine and providing robust security guarantees.
In any negotiation, Europe must have a central role.
Our Weimar+ statement ↓ pic.twitter.com/PfdvQ4UND1
- Vrijeme je da europski čelnici uzmu sudbinu u svoje ruke - poručio je, dok je poljski premijer Donald Tusk upozorio kako svi žele mir, ali se na njemu mora raditi zajednički.
- Sve što nam treba je mir. PRAVEDAN MIR. Ukrajina, Europa i Sjedinjene Države trebaju zajedno raditi na tome. ZAJEDNO - poručio je.
8:30 - Reagirale i europske zemlje
Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu da moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su da su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage. Ranije u srijedu, američki ministar obrane Pete Hegseth dao je dosad najiskreniju izjavu nove administracije o pristupu ratu, rekavši da se Kijev ne može realno nadati povratku na prethodne granice ili pridruživanju NATO-u.
"Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj", rekao je Hegseth na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. "Težnja za ovim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje." Rusija je 2014. anektirala Krim, koji Ukrajina i mnoge zapadne zemlje smatraju okupiranim ukrajinskim teritorijem. Hegseth je rekao da svaki trajan mir mora uključivati "snažna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi". No rekao je da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kao dio takvih jamstava.
8:00 - Reakcije iz Kremlja i ureda Zelenskog
Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak "vjerojatno" održati uskoro u Saudijskoj Arabiji. U objavi na svojoj platformi društvenih medija rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff voditi pregovore o okončanju rata.
Trump i Zelenskij razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz Zelenskijeva ureda rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena. "Imao sam značajan razgovor (s Trumpom). Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno... i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine... uključujući dronove i druge napredne industrije", napisao je Zelenskij na platformi X.
6:00 - Trump: Putin i Zelenski žele mir
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izrazili želju za mirom u odvojenim telefonskim razgovorima s njim u srijedu, te da je naredio najvišim dužnosnicima SAD-a da započnu razgovore o okončanju rata u Ukrajini. Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svog teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona sukobu.
Nakon što je razgovarao s Putinom više od sat vremena, Trump je rekao da ruski čelnik, koji je pokrenuo invaziju Ukrajine punog opsega 2022., želi da se rat završi, te da su razgovarali o "postizanju prekida vatre u ne tako dalekoj budućnosti". "On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. "Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenskij želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati", dodao je. Trump je i ranije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.
Otvori KEKS Pay
Europski čelnici i Adam Schiff nikad ne bi razgovarali sa Putinom. Napravili su nekoliko mirovnih konferencija na kojima Putin nije bio pozvan. Oni imaju viziju da sa još par stotina tisuća izginulih Ukrajinaca Rusija mora biti poražena i da se povuće sa osvojenih teritorija. Trump nema takvu viziju, on je za separatni mir i zato razgovara sa Putinom