Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Srbija u sukcesiji sakrila dva stana u Londonu i vilu i zemljište u Albaniji

Hrvatska je pokrenula sudski spor te je zabranjena prodaja stanova u Londonu, čime ih je Zagreb zaštitio od otuđenja
26. veljače 2021. u 06:40 142 komentara 19353 prikaza
Beograd
Foto: Pixabay
Pogledajte galeriju 1/4

Dva stana u Londonu, vila u albanskom gradu Draču i zemljište u Tirani koji su bili u vlasništvu bivše Jugoslavije ili su joj dani na korištenje, Srbija je sakrila od ostalih zemalja sljednica bivše države koje na njih imaju pravo.

SAVEZNIK I HRVATSKA? Kurz od EU traži uvođenje 'zelene putovnice', u protivnom će poduzeti korake na nacionalnoj razini

Po sporazumu o sukcesiji, sve nekretnine u inozemstvu moraju biti prijavljene kako bi se podijelile među sljednicama, no ove su namjerno izostavljene s popisa te je informacije o tome da one uopće postoje Hrvatska dobila svojim kanalima. Hrvatska je pokrenula sudski spor te je zabranjena prodaja stanova u Londonu, čime ih je Zagreb zaštitio od otuđenja i sačuvao za raspodjelu. Srbija se ne pokazuje kooperativnom ni u rješavanju pitanja novca u mješovitim bankama bivše SFRJ u inozemstvu.

Kad se Jugoslavija raspala, na deviznim računima bilo je 645,55 milijuna američkih dolara, od čega Hrvatskoj po sporazumu o sukcesiji pripada 23 posto, odnosno 148,5 milijuna dolara. No kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale zemlje obavijestila da je na računima samo 56 milijuna dolara, odbijajući dati objašnjenje gdje je novac. No Hrvatska ima dokaze da se zajednički novac – oko 690 milijuna dolara – tijekom 90-ih koristio za podmirivanje dugova koje su srbijanske tvrtke imale u inozemstvu te da je Srbija posebno instruirala spomenute banke da se ne koristi za druge bivše republike.

 | Autor : Večernji list Foto: Večernji list

RH preuzela 20 nekretnina

Hrvatska je dosad preuzela 20 diplomatskih nekretnina koje joj pripadaju po sporazumu o sukcesiji, poput rezidencija u Madridu i Helsinkiju te Madagaskaru i veleposlanstava u Stockholmu, Parizu i Beču. Za one nekretnine za koje je utvrđeno da po svojoj posebnosti i veličini premašuju potrebe i udjele države sljednice rezidencije dogovoreno je da idu u zajedničku prodaju i dosad su tako prodane rezidencija u New Yorku, rezidencije i veleposlanstva u Tokiju i Bonnu, a još se razgovara kako raspodijeliti velike diplomatske komplekse u Brazilu, New Delhiju i Moskvi, koje nisu u istoj kategoriji kao nekretnine u SAD-u, Njemačkoj, Japanu i Švicarskoj.

LETVE, FRIŽIDERI, KNAUF... Petrinjci ušli u tajno skladište puno donacija: 'Rekli su da nema ništa, a otvorili tek kad smo zvali policiju'

Primjerice, Brazil nije poklonio bivšoj državi tu nekretninu da bi se ona mogla dalje prodati, već joj ju je dao na korištenje, a slično je i u Rusiji i Indiji. Postoji i ideja da se one i podijele tako da više država može imati odvojena predstavništva u tako velikom kompleksu. Još jedna kategorija su kompleksi koje Hrvatska dijeli s drugom državom: veleposlanstvo u Alžiru koje dijeli s BiH i nudi joj otkup, te veleposlanstvo u Bruxellesu sa Sjevernom Makedonijom.

U sklopu raspodjele diplomatsko-konzularnih predstavništava, što je regulirano aneksom B sporazuma o sukcesiji, održana su tri kruga – 2006., 2012. i 2019. – a raspodjela je tekla po regijama – OECD, sjeverna i južna Afrika, Latinska Amerika i Karibi jer nisu svuda nekretnine jednako atraktivne. No onda je Hrvatska svojim kanalima doznala i potvrdila da Srbija još koristi dva stana u Londonu, pokrenula je sudski postupak i ishodila zabranu prodaje. Te su stanove koristili vojni atašei bivše države i Srbija, a nakon što su ti stanovi pronađeni, Hrvatska želi da budu uključeni u raspodjelu po aneksu A.

Zagreb: Gordan Grlić Radman obratio se medijima nakon sjednice Vlade | Autor : Davorin Visnjic/PIXSELL Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

On upućuje na to da se za vojnu imovinu koja se koristila u civilne svrhe trebaju sklapati aranžmani među državama kojih se to tiče. Hrvatska poziva da se počne razgovarati, ali zasad nema odaziva. No sa željom Srbije su i ostale države imale problema – prvo, aneksom A regulira se bivša vojna imovina samo u bivšoj državi, a ne u inozemstvu, a drugo, raspodjela nekretnine i pokretnine iz aneksa A stoji i on je zapravo neoperativan. Uvrštavanje stanova u Londonu u taj aneks značilo bi nerješavanje tog pitanja.

Uz nekretnine, skriva se i novac. Kad je 2002. sastavljen sporazum o sukcesiji, u aneksu C navedeno je da su 31. ožujka 2001. devizni računi u udruženim bankama SFRJ u inozemstvu procijenjeni na 645,55 milijuna dolara. Riječ je o osam banaka koje su u inozemstvu osnovale banke s područja bivše SFRJ: Adria banka (Beč), Anglo-Yugoslav Bank (London), Banque Franco-Yougoslave (Pariz), Beogradska banka (Nicosia), Beogradska banka New York Agency (New York), Jugobanka New York Agency, LBS Bank (New York) i LHB Internationale Handelsbank (Frankfurt). No Srbija odjednom obavještava da je preostalo samo 56 milijuna dolara.

Sl. Brod: Ugostitelji pripremaju terase kafica za optvaranje u ponedjeljak O TREĆEM VALU I NAJAVAMA IZ VLADE Znanstvenici o blažim mjerama: Terase se mogu otvoriti, ali razmak se mora poštovati

Pismo NB Jugoslavije

Iz Narodne banke SRJ govore da nemaju informacija tko je davao naloge za isplatu i da su dokumenti uništeni u bombardiranju Srbije. Države sljednice uputile su zahtjeve bankama da ih same izvijeste o stanju, no nisu sve odgovorile, a onda je Hrvatska sa Slovenijom pokrenula sudski postupak protiv Anglo-Yugoslav Bank. Na njezinu računu bilo je 35 milijuna funti, a Srbija je rekla da su ostala samo tri milijuna.

Tijekom postupka postalo je jasno, i potkrijepljeno pismom, da je 1994. Narodna banka SRJ dala zeleno svjetlo za prebijanje deviznog duga s plasmanima najmoprimaca iz SRJ. NB SRJ instruira banku da se navedene transakcije ne mogu obavljati plasmanima koje je ta banka imala u ostalim bivšim republikama. Iako se špekuliralo da su te tvrtke bile povezane s Miloševićevim režimom, zbog nedostatka dokumentacije to nije moguće utvrditi.

Srbija, suočena s dokazima, pristala je na isplatu manjeg udjela iz banke, umjesto 38% na 13% isplate. No priča se potom opet komplicira – kad je novac sjeo na račune sljednica, ispalo je da je u banci zapravo bilo više novca nego što je Srbija izvijestila pa se pretpostavlja da je tako i s računima drugih banaka.

Imovina je u Albaniji u postupku denacionalizacije

Potkraj 2019. na sastanku Stalnog odbora za sukcesiju u Zagrebu Hrvatska htjela razjasniti da sva naknadno pronađena imovina mora biti ugrađena u popis nekretnina u inozemstvu. Dogovoreno je da će tekst preporuka koje su zajednički dogovorene biti poslan i usuglašen do kraja pisanim putem. Sve države sljednice su tako i učinile, osim Srbije. Unatoč požurnicama, glasa iz Beograda nema. U međuvremenu je Hrvatska pronašla još nekretnina koje Srbija nije uvrstila na popis imovine – zemljište u Tirani te vilu u Draču te je diplomatskim putem Albaniji iskazala za njih interes. Slučaj se proučava jer su te nekretnine na albanskim sudovima u postupku denacionalizacije

VIDEO: Predsjednik Zoran Milanović o izboru predsjednika Vrhovnog suda: Orsat Miljenić nije kandidat, ja nisam HDZ

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Ivan Ljubičić
hollywoodska priča
Prepoznajete ga? Kao izbjeglica došao iz Banje Luke u Hrvatsku, a danas je težak milijuna eura
Financijska pismenost
NOVA PARADIGMA
Financijska pismenost sve prepoznatija kao ključna životna vještina današnjice
  • Avatar močuga
    močuga:

    Hah...kakvi kokošari.

  • MarasG:

    Ne postoji sfera zivota gdje nas (i ne samo nas) nisu krali,otimali i pljackali.Mladje generacije nisu ni svjesne koliko su sretne sto zivot sa njima nisu i nece ni upoznati.

  • Avatar Dančo
    Dančo:

    sakrit, prevariti, ukrasti, pobjeći, muljati = srbi