Mladi Karlovčanin, koji je spašen nakon što je zapeo u jami na Velebitu, oporavlja se od lakših ozljeda u Općoj bolnici Gospić
Subotnja dramatična akcija spašavanja 22-godišnjeg karlovačkog speleologa S.R. iz jame Klementina na Velebitu u kojoj je bilo angažirano 38 članova Hrvatske gorske službe spašavanja, srećom, bila je uspješna. Mladi se Karlovčanin oporavlja od lakših ozljeda u Općoj bolnici Gospić nakon što su mu kolege pomogli da se izvuče iz pukotine u kojoj je ostao prikliješten.
Liječnice su ušle u jamu
– Naš je mladi kolega iskusan speleolog koji je vodio međunarodnu ekspediciju na srednjem Velebitu u kojoj su bili speleolozi iz Hrvatske i Ukrajine. S kolegama je istraživao i crtao novu jamu koju su planirali i proširiti. Pri istraživanju jame Klementine na dubini od 140 metara u uskom kanalu prikliještila ga je odlomljena stijena. Ostao je zarobljen, a kolege su uputili poziv za pomoć. Oko 20 sati i mi smo u stanici Karlovac dobili poziv, tako da je nas osmero krenulo pomoći. Osim nas, u akciji su bili i kolege iz stanica Šibenik, Zagreb, Split, Rijeka i Gospić, a s nama su bile i dvije liječnice koje su ušle u jamu. Bio je prikliješten 12 sati, a pod zemljom proveo je čak 30 sati i samo zahvaljujući njegovoj dobroj psihofizičkoj kondiciji sve je prošlo u redu. On sam bio nam je od velike pomoći u akciji. Naime, nakon što je uklonjen kamen koji je ležao na njemu, širili smo prolaz u jamu kako bismo do njega došli nosilima. No, on je bio toliko priseban, u dobroj kondiciji i toliko je vrstan speleolog da se, uz pomoć liječnica i kolega, sam uspio izvući iz pukotine. Oko devet ujutro bio je vani – opisuje nam Dubravko Butala, pročelnik HGSS-a Karlovac.
Tisuću akcija godišnje
Sličnih akcija spašavanja diljem Hrvatske, ali i Europe, članovi HGSS-a svake godine imaju gotovo tisuću. Neke su manje dramatične, dok neke zahtijevaju veliki angažman iskusnih spasioca i speleologa. Upravo po akcijama spašavanja iz jama i kotlina HGSS-ovci su cijenjeni u cijeloj Europi i zovu ih u pomoć kod nasloženijih akcija.
– Imali smo desetak teških i složenih akcija na Velebitu, ali i po cijeloj Hrvatskoj. Velebit je jedinstven i na njemu ima jama koje su duboke i više od tisuću metara. Strme su, uske i opasne. Takve stvari, naravno, privlače pozornost speleologa iz cijeloga svijeta, pa smo bili svjesni mogućnosti da se u tim brojnim istraživačkim akcijama mogu dogoditi i nesreće. Stoga smo prije deset godina počeli školovati ljude i spasioce. Slali smo ih na obuku u Francusku i Italiju, a obučavani su i na Velebitu, tako da smo u speleospašavanju u samom svjetskom vrhu. Bili smo na akcijama u Njemačkoj, Austriji, Italiji, po cijeloj Europi. Neki naši kolege trenutačno su u Crnoj Gori u potrazi za jednim izgubljenim turistom – dodaje.
Akcije u kojima pomoć kolega trebaju speleolozi potpuno su drukčije od onih kada HGSS-ovci pomažu planinarima ili turistima. Osim ovog slučaja, to dokazuje i slučaj karlovačkog speleologa Igora Jelinića koji je u kolovozu 2007. stradao u jami u Italiji koju je istraživao s talijanskim i hrvatskim speleolozima, a slomio je rame i ozlijedio gležanj. Tada je Damir Basara iz karlovačke postaje HGSS-a svjedočio da je Jelinić, kao iskusan instruktor speleologije, na najtežim dionicama i sam pomagao svojim spasiocima neozlijeđenom rukom. U pomoć mu je priskočilo 120 spasilaca koji su ga izvlačili s dubine od 300 metara putom dugim čak četiri kilometra, s cijelim nizom vertikala, a neke je kanale trebalo proširivati eksplozivom kako bi se kroz njih mogla provući nosila. U svemu tome sudjelovali su i spasioci iz Hrvatske.
Članovi HGSS-a su volonteri, ljudi koji znaju da neće dobiti naknadu za to što rade, dakle oni doista žele pomagati ljudima i daju sve od sebe.
>>Speleologa iz Karlovca na dubini od 140 metara prikliještila stijena, spašen u dramatičnoj akciji
>>Nesreća na Krku: Djevojka se požrtvovno bacila pod penjača koji je padao sa stijene
