Samo u proteklih deset godina stranci su u Republici Hrvatskoj kupili 89.907 nekretnina, prema dostupnim podacima Porezne uprave za razdoblje od 2016. do kraja ožujka 2026. godine, odnosno pregledu broja kupoprodaja nekretnina prema državi stjecatelja. Međutim, ne zna se koliko stranaca iz i izvan Europske unije posjeduje ukupno nekretnina u Hrvatskoj jer takvi podaci ne postoje javno dostupni na jednom mjestu, a nisu ni prikupljani posljednjim popisom stanovništva 2021., niti ih ima u Registru stanovništva koji je zaživio početkom lipnja ove godine.
STRANI DRŽAVLJANI KUPILI 90.000 NEKRETNINA UZ OBALU
U manjim mjestima stranci već i većinski vlasnici nekretnina
Zbog zaštite identiteta, kulture, kvalitete života... druge zemlje u Europi strancima ograničavaju kupnju nekretnina, a Hrvatska nikakvih ograničenja nema niti zna koliko je točno stambenih resursa u stranom vlasništvu. Kako će onda voditi suvislu stambenu i demografsku politiku?
Komentara 6
RA
Kako smo uvijek znali govoriti pa neće stranac odnjeti zemlju i hotel koji kupi, on će samo profit uzeti a nama ostaviti sve ostalo!
ZO
Bivsi ministar Primorac rekao da u Hrvatskoj da se nekretnine kupuju u 80% slucajeva, a za kes samo 20%. Jasno da nasi gradjani ne kupuju za kes osim onih koji na taj nacin peru prljav novac. Naravno da se kupnjom nekretnina ulaze zaradjeni novac u turistickoj sezoni. Samo je pitanje tko placa neki porez. Hoce li doci dan da se sazna tko su vlasnici 600.000 praznih nekretnina/ kaze Bacic/a narocito kako su placeni, odnosno zaradjeni, na koji nacin.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Napravite im domove zdravlja i ambulante, asfaltirajte im ceste, i uvedite internet, vodovod i struju. Uvedite im i autobusne i brodarske linije. Naravno sve na teret nas poreznih obveznika, jer, kao što se zna oni porez ne moraju plaćati Hrvatskoj , mogu i svojoj matičnoj državi.