Naslovnica Vijesti Hrvatska

Slavonija opustošena zbog iseljavanja, broj prvašića veći u samo tri županije

Tek su tri hrvatske županije – Krapinsko-zagorska, Karlovačka i Ličko-senjska u upisnom plusu – tamo u prve razrede danas kreće više učenika nego što ih je bilo prošle godine
04. rujna 2017. u 08:27 149 komentara 9823 prikaza
Škola, prvašići, školarci
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Uz više od 310 tisuća osnovnoškolaca, danas će u školske klupe u cijeloj Hrvatskoj prvi put sjesti i 40.115 prvašića. Toliko ih je, naime, prema statistici ureda državne uprave u županijama i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, upisano u prve razrede krajem kolovoza. Iako je riječ o privremenim upisnim podacima, jer će ukupan broj učenika prvih razreda osnovnih škola biti poznat tek početkom listopada, već sada je jasno – hrvatske su osnovne škole izgubile 2139 prvašića u odnosu na prošlu upisnu godinu.

Luka Žanić, privatni album Iz prve ruke Bruna je prvašić koji se veseli školi, a nama roditeljima to je veliki stres

Tek su tri hrvatske županije – Krapinsko-zagorska, Karlovačka i Ličko-senjska u upisnom plusu – tamo u prve razrede danas kreće više učenika nego što ih je bilo prošle godine. Tako Krapinsko-zagorska i Karlovačka županija imaju po jedan razred više – obje županije broje po 23 prvašića više nego prošle godine.

Opustošena Slavonija

Najgora je situacija u Osječko-baranjskoj županiji – tamo je prve razrede upisao 2451 prvašić, što je 414 učenika manje nego što ih je bilo prošle godine. Najveći pad u toj županiji jest u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića u Belišću, gdje nedostaje cijeli jedan razred – u tim će školskim klupama sjediti 72 učenika, dok ih je lani bilo stotinu. Razloga za slavlje nema ni u Brodsko-posavskoj županiji koja je izgubila 307 učenika, kao ni u Sisačko-moslavačkoj županiji u kojoj je ove godine 228 prvašića manje. Štoviše, u Brodsko-posavskoj županiji ova se školska godina upisuje kao najgora po broju prvašića – samo u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića broj učenika u posljednjih 8 godina smanjen je za trećinu: 2009. imali su 830 učenika, a prošlu su školsku godinu završili s 561 učenikom. Sve je to zbog masovnog iseljavanja stanovništva iz slavonskih gradova.

– Dio je problema iseljavanje, a najveći val iseljavanja imali smo prije dvije godine. Ove je godine to malo stagniralo, ali vidjet ćemo kakva će biti situacija kad krenemo sa školskom godinom jer zahtjevi za ispisom djece obično počnu od prosinca – kaže ravnateljica Osnovne škole Antuna Mihanovića Snježana Vinarić.

U minusu, barem što se upisanih prvašića tiče, i veliki su gradovi – Zagreb, Split i Zadar, kao i gradovi Istarske županije koji također broje manje učenika. No potencijalni višak profesora na manji broj upisanih učenika, kako poručuju u Ministarstvu, tek će se utvrđivati, a njihov angažman trebao bi biti veći kada u škole za godinu dana krene pilot-projekt kurikularne reforme. Tako bi ovogodišnji prvašići trebali biti posljednja generacija učenika koju nije zahvatila ni jedna od najavljenih i dugoočekivanih promjena u obrazovnom sustavu, a ista ta generacija upisat će treći razred kada u školama zaživi novi modeli učenja.

Od ove školske godine pa do 2021. iz socijalnog je fonda za 3292 učenika s teškoćama u razvoju osiguran novac za nužne asistente u nastavi.

– U učenju i poučavanju želim vam ushićenost, kreativnost i marljivost, a na putu k usvajanju novog znanja neka vas u stopu prate zaigranost, radoznalost, otvorenost i ono najvažnije – tolerancija. Hrvatska još uvijek uči kako biti tolerantna i zato je važno da takav pogled na svijet krene upravo iz škole koju pokušavamo izgraditi. Škola za život, a ne za ocjenu! – poručila je svim učenicima osnovnih i srednjih škola uoči prvog dana ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, obećavajući pritom da rad na reformi obrazovanja ubacuje u “petu brzinu”.

Kreće pilot-projekt

– Od školske godine 2018./19. moj osobni cilj, ali i glavni cilj mojeg tima ulazak je kurikularne reforme u škole u obliku pilot-projekta, kako je i zamišljeno Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije – poručila je ministrica.

 

U šoping, pa u klupe Kupaca ima, ali prava navala na knjižare počet će prvi dan škole Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak REFORMA Deset milijuna kuna za opremu informatičkih učionica gadgeti Nagradite ih 5 gadgeta koji će vašem djetetu olakšati početak škole

Provjereni svi semafori i “zebre” blizu škola

Uoči početka nove školske godine policijski su službenici na području svih županija u blizini škola provjerili sve cestovne prijelaze, kao i sve semafore. Vozačima je upućen apel da obrate veliku pozornost na učenike, naročito na one najmlađe

Osam škola bez ijednog prvašića

U posljednje tri godine broj osnovnoškolaca u Brodsko-posavskoj županiji smanjio se za 1010, a u osam škola nije upisan ni jedan prvašić. Trideset škola u ovoj županiji ima do 10 učenika pa se zbog visokih troškova prilagodba nameće kao nužnost

Nastava traje najmanje 175 nastavnih dana

Nastava se organizira i izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednje škole u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno najmanje 32 nastavna tjedna

COTRUGLI Business School
TOP MENADŽERI
Zapeli ste na poslovnom planu? Postoji škola koja će vam pomoći da iskočite iz prosjeka

A1 izdvaja za Vas

  • blokiraniantikomunist:

    nije manjak djece radi neimaštine jer se sa sličnim problemom susreu i bogate zemlje...riječ je o komociji,dekadenciji i lijenosti mladih ljudi koji sebično razmišljaju isključivo o svojim guzicama .ekipa koja ima po 20-30 tisuća kuna mjesečnih prihoda ima najčeše jedno ... prikaži još! dijete...ja ih znam barem deset takvih parova

  • Avatar rurimuri
    rurimuri:

    Ruku na srce ljudi ipak najvise odlaze zbog teskog ili gotovo nemoguceg zivota za obitelj.U Slavoniji su vam poslovi za place od 2.5 do 3 milje kuna i to ako imas srece da ga dobijes.naravno kad ga i dobijes trpis ... prikaži još! na tim poslovima raznorazne stresove i zlostavljanja i mucki radis a od place si nemozes djeci priusit ni osnovne potrebstine za skolu a kamoli kupit cokoladu.na ljetovanje odvest obitelj mozes tek u najdubljem snu.pa kako onda nebi ljudi otisli van i trpili bit stranci i robovi,bar su za to normalno placeni ,razlika je sto su kod nas su domaci robovi .pa sad vi razmislite malo o svemu 🙉

  • Dolinski:

    Naš daleko najveći problem (daleko veći od korupcije, nezaposlenosti...) je to što ne rađamo dovoljno beba. Uvoz imigranata nije rješenje, vidimo po Njemačkoj, na kraju samo dobiješ no-go-zone, geta, kriminal. Što može potaknuti ljubavni par da se ranije skrasi, ranije ... prikaži još! krene rađati i ne zaustavlja se već na 1 ili 2 djetetu? Dugotrajno obrazovanje sigurno je jedan od negativnih faktora. Neimanje slobodnih dana u tjednu također (kako očekivati od umorne žene i umornog muškarca da imaju volje jedno za drugo), itd itd....