Iz Skandinavije su se jedino Danci, koji su nam na nedavnom Svjetskom prvenstvu u rukometu pomrsili sportske konce, približili turističkom posjetu otprije korone. Bavi li se tamošnja javnost i dalje tom utakmicom i hoće li Danci biti i prvi Skandinavci koji su nadmašili pretpandemijske rekorde, što planiraju Šveđani, Norvežani, Finci i je li i njima život poskupio razgovaramo, među ostalim, s Vedranom Sušićem, direktorom predstavništva Hrvatske turističke za Skandinaviju u Stockholmu. – Sport je oduvijek bio jedan od važnijih faktora koji nas izrazito pozitivno predstavlja na ovom tržištu, a Danci su nam se na svim sastancima, tijekom jednog poslovnog događanja prije nekoliko dana, pristojno “ispričavali” što su nas pobijedili u rukometu. Inače, njihov je posjet u Hrvatskoj nadmašio broj posjetitelja iz Norveške koja je uvijek bila zemlja broj dva po dolascima iz Skandinavije, odmah nakon Švedske. Stabilna valuta, manji inflatorni pritisak te relativna blizina našem tržištu dala je komparativnu prednost Dancima nad ostalim skandinavskim zemljama, a navedeno je rezultiralo podizanjem brojki na razinu prije pandemije. Treba znati i da skandinavske zemlje nisu prednjačile u povratku na pretpandemijske brojke ni u jednoj mediteranskoj zemlji.
Što je Dancima kod nas zanimljivo i dobro? - Ponajprije, rekao bih, mogućnost da nas dosegnu svojim vozilima. U tom su im kontekstu Španjolska i Grčka, kao naši glavni konkurenti, ipak malo predaleko i moraju koristiti zračni prijevoz koji je u posljednje vrijeme dosta poskupio, što utječe na njihove odluke. Osim toga, aktivan odmor i boravak u prirodi u vrhu je prioriteta Danaca, a tu stvarno imamo što ponuditi. Kvalitetni kampovi te dobra outdoor ponuda jedan je od glavnih razloga zašto nas sve više Danaca odabire za svoj odmor.
Skandinavija u cjelini još zaostaje za pretpandemijskim rezultatima za oko 150.000 gostiju, zašto Skandinavcima nismo privlačni kao prije korone? - Skandinavci su poznati kao oprezniji putnici te se sukladno tome i nešto sporije vraćaju putovanjima. Kod njih nema nepromišljanje potrošnje, posebno nakon pandemije. K tome, kupovna moć u Norveškoj i Švedskoj znatno je pala, a visoke kamate na stambene i ostale kredite, visoki troškovi života te pad vrijednosti njihovih valuta doveli su i do manjeg broja putovanja. U cijeloj toj situaciji najlošije su se snašli Norvežani koji nisu navikli na tako tešku financijsku situaciju, dok su najbolje prošli Danci. No sada se to sve polako smiruje i vraća u neke realne okvire, ali to ne znači da oni i dalje neće biti oprezni kod određivanja budžeta za putovanja.
Ima li utjecaja činjenica da su cijene u hrvatskom turizmu prilično porasle u usporedbi s 2019.? - Svakako da je i to utjecalo na njihove odluke o putovanju, posebice kada govorimo o aviolinijama koje su za većinu gostiju iz Skandinavije jedini način dolaska u našu zemlju. Pritom, neke druge destinacije nešto su povoljnije od nas. No, mi često kvalitetom ipak nadoknadimo tu razliku u cijeni. Iako, nažalost, ne uvijek. Inače, kod njih je tradicionalno Španjolska već više od 50 godina najpopularnija destinacija, na drugom je mjestu Grčka, dok smo im mi uvijek u top pet, što potvrđuje i nedavna nagrada u Švedskoj za Hrvatsku kao destinaciju godine prema anketi u kojoj su sudjelovali turisti.
S koliko novca danas raspolaže i kako živi prosječni Šveđanin, Danac, Norvežanin, Finac? - U Skandinaviji je također prisutan trend u kojem su plaće rasle po manjoj stopi od opće stope rasta cijena. Danas je ovdje život skuplji nego prije pandemije, jer su plaće godišnje rasle po stopi od dva posto, dok su cijene porasle u prosjeku 25 posto. Inače, po svim pokazateljima najmanje životne troškove imaju Finci, dok najveće troškove imaju Norvežani. Prosječna bruto plaća, pak, u Švedskoj je nešto veća od 3400 eura, u Danskoj i Finskoj oko 4000 eura, a u Norveškoj oko 4900 eura. Kada gledamo troškove stanovanja, prosječna cijena kvadratnog metra nekretnina u Stockholmu iznosi 9561 euro, u Helsinkiju 5518, a u Oslu 8480 eura. Kada govorimo o ugostiteljskim uslugama, prosječan ručak u Švedskoj iznosi oko 11 eura, u Danskoj i Norveškoj nešto malo više od 20 eura, u Finskoj 14 eura, dok su večere znatno skuplje. Cijene piva su slične u cijeloj Skandinaviji, kreću se od šest do osam eura, dok se kava može popiti za četiri-pet eura. Noćenje u hotelima s tri zvjezdice varira od 120 do 150 eura, dok je u hotelima s četiri zvjezdice raspon od 145 do 170 eura.
VEZANI ČLANCI:
Kakav je profil prosječnog skandinavskog gosta koji bira Hrvatsku i što bi domaćini mogli napraviti da posjet bude veći? -Skandinavski turisti su zahtjevni, ali odani gosti koji cijene kvalitetu, održivost i autentičnost. Hrvatska ima potencijal da ih privuče tijekom cijele godine ako budemo i dalje razvijali specijalizirane ponude, radili na jačanju prometne povezanosti, posebice avionske. Kada govorimo o njihovu profilu, to su najčešće parovi i obitelji s djecom te stariji gosti, koji preferiraju aktivni odmor, biciklizam, planinarenje, jedrenje, ronjenje... Veliki su ljubitelji prirode, ekološki osviješteni, cijene kvalitetnu eno-gastronomiju i autohtone proizvode. Očekuju visoku razinu usluge i ljubaznost domaćina te preferiraju digitalizirane usluge, poput mogućnosti online rezervacija, beskontaktnog plaćanja i sl. Kako bismo ih i u budućnosti privlačili u još većem broju naglasak bismo trebali staviti na ekološki i zeleni turizam u svim segmentima. Važna je i ponuda aktivnosti poput e-bicikala, pješačkih tura i edukacijskih programa o prirodi, kao i očuvanje autentičnih lokacija i smanjenje prekomjernog turizma, što skandinavski gosti posebno cijene.
Što naš turizam iz te četiri zemlje može očekivati u ovoj godini? - Ova će turistička godina biti izazovna, i to zbog konkurencije koja ulaže znatna sredstva i napore u promociju. U obzir moramo uzeti i težnju putnika da odaberu cjenovno konkurentne destinacije i paket aranžmane. Prema prvim pokazateljima, možemo i dalje računati na dobar odaziv iz ovih zemalja, ali će krajnju riječ imati cijene koje ćemo ponuditi u ovoj sezoni, kako agencijama, tako i individualnim gostima koji kod nas ipak dolaze u većem broju od organiziranih gostiju. Naša je glavna prednost sada već vrlo dobra upoznatost s hrvatskom turističkom ponudom, a u prilog nam ide i percepcija Hrvatske kao vrlo sigurne destinacije. Možemo reći da će konačni rezultati u ovoj godini zapravo biti refleksija koliko smo dobro postavili cijene u odnosu na ponudu i kvalitetu koju nudimo.
Koje su glavne zamjerke gostiju iz skandinavskih zemalja? - Možemo reći da su teme cijena u fokusu na razini cijele Europe pa ni Skandinavija nije iznimka. Cijenama u Hrvatskoj pridaju pozornost, a ponekad se i iznenade njihovom razinom. Skandinavci puno putuju i imaju visoke standarde po pitanju kvalitete smještaja i ostalih usluga. Ako cijena opravdava kvalitetu koju su dobili, bit će izrazito zahvalni gosti, spremni potrošiti i i nešto više. Ali, ako smatraju da cijena ne opravdava kvalitetu, onda su spremni svoju potrošnju svesti na minimum. Pritom, oni nikada neće na licu mjesta izraziti svoje nezadovoljstvo, ali će svoja iskustva zato podijeliti kada se vrate kući. Dakle, riječ je o zahvalnim gostima, ali i gostima koji teže određenom višem standardu.
>>FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će najpopularnije hrvatske destinacije izgledati za 100 godina. Plitvička jezera su nestvarna>>
Otvori KEKS Pay
