Multimedijalni projekt promocije znanosti, inovativnosti i znanstvene hrabrosti “2068. Pogled u budućnost Hrvatske i svijeta” nastavljen je jučer panelom na kojemu su buduće trendove pokušali predvidjeti stručnjaci s područja obrazovanja. Iako je riječ o sustavu koji se kroz proteklo stoljeće najmanje mijenjao, Večernjakovi panelisti suglasni su da se u budućnosti može predvidjeti produljenje vremena intenzivnog učenja, i to na razdoblje od najmlađe životne dobi pa sve do odlaska u mirovinu.
Prvi voditelj kurikularne reforme Boris Jokić ponovio je tezu da će se zemlje, odnosno društva budućnosti dijeliti na ona bogata znanjem i ona siromašna znanjem, pri čemu Hrvatskoj prognozira veće šanse da će pripadati u skupinu znanjem siromašnih zemalja, i to zato što, kaže, oni koji sada upravljaju znanjem zanemaruju njegov značaj.
Već NBA gledamo virtualno
– Društva se već sada dijele na taj način, a raslojavanje je počelo davno, potaknuto razvojem tehnologija – kaže Jokić. Tumači i da to što su svima već sada dostupne informacije ne znači da se isto može reći i za znanje te upozorava da društva koja su se odlučila za značajnija ulaganja u znanje sebi privlače najbolje pojedince, dok ona koja u kojima se znanju ne pridaje zasluženi značaj bez njih ostaju. Uz nedovoljno ulaganje, sustav obrazovanja ostaje na potplaćenim i marginaliziranim obrazovnim radnicima, što u konačnici ne može dati dobar rezultat, upozorava Jokić.
– Sami procijenite gdje je tu Hrvatska koja već sada propušta držati korak s razvijenim svijetom – kazao je Jokić uvjeren da će se znanje u budućnosti udruživati slijedeći logiku kapitala pa će se s vremenom gubiti nacionalne karakteristike, a većina društava umrežavat će se u supranacionalna udruženja.
Uvjeren je i da nije nerealno da će se ljudi u budućnosti u neku vrstu formalnog obrazovanja uključivati već od najranije životne dobi, primjerice sa šest mjeseci.
– Već sada djeca u jaslice odlaze vrlo rano, a 2068. bit će očekivano da budu uključena u neki oblik formalnog obrazovanja u najranijoj dobi. No toga se ne treba plašiti jer će biti riječ o strukturiranoj aktivnosti utemeljenoj na igri koja je najbolji temelj za razvoj djeteta – kaže Jokić koji očekuje da će i visoko obrazovanje s vremenom postati obvezno, ali i da će se diferencirati na više stupnjeva.
I Dominik Etlinger, stručnjak za digitalnu transformaciju i nove oblike obrazovanja, smatra da će igra imati daleko veći značaj u obrazovanju budućnosti, no ona će, kaže, trajati puno dulje i s predškolskog i školskog obrazovanja protegnut će se sve do visokog školstva. Kada je riječ o obrazovanju i položaju Hrvatske u budućnost, Etlinger ne dijeli Jokićev pesimizam.
– Ključno je to što Hrvatska neće ovisiti sama o sebi nego i o drugim faktorima jer je svijet već sada kroz upotrebu tehnologija postao jedno – kaže Etlinger. Razvoju tehnologija predviđa veliku ulogu u obrazovanju budućnosti i predviđa snažno uključivanje virtualne stvarnosti, uz pomoć koje je već sada moguće pratiti utakmice NBA lige “iz prvog reda”.
Što se tiče učionica kojima će se koristiti budući đaci i studenti, svi panelisti predviđaju da će one opstati kao mjesto na kojemu se okuplja, daje i prima znanje, ali da će izgledati radikalno drugačije. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, kaže kako ne predviđa blistavu budućnost institucijama koje su danas regulatori formalnog obrazovanja.
– Izgled učionica sigurno će se znatno promijeniti, učit će se na različitim mjestima, hoće li to biti od kuće, s interneta ili novih medija, možemo diskutirati, no to ne znači da se ljudi neće okupljati na nekom mjestu – kaže Balković. Siguran je da će obrazovanje trajati znatno dulje nego danas te da će se razdoblja intenzivnog obrazovanja protezati sve do dobi u kojoj se netko želi zadržati na tržištu rada, odnosno do mirovine.
– Mislim da ćemo se školovati dok god želimo biti konkurentni i davati dodanu vrijednost društvu – uvjeren je Balković koji smatra i da se nekoga na tržištu rada ne može držati zakonskom prisilom. Budući da će naša sigurnost rada ovisiti o tome koliko ćemo svojim znanjem biti konkurentni na tržištu, uvjeren je da će u budućnosti jačati udio slobodnih zanimanja.
Što se tiče samih metoda podučavanja koje će se koristiti u budućnosti, Jokić je uvjeren da škola kakve danas znamo neće biti.
Transformacije će biti najteža
– To će biti dugotrajnije učenje, drugačije okruženje i obrazovni ritam drugačiji od današnjeg, uvjetovanog smjenskim radom i zakonima. Ne treba očekivati da će ovaj model opstati i do 2025., a kamoli do 2068. godine – tvrdi Jokić.
Uvjeren je i da u budućnosti neće biti nastavnih predmeta kakve danas znamo, a koje će, očekuje, zamijeniti interdisciplinarni pristup kakav razvijene zemlje već danas pomalo uvode. U takvom svijetu učenici bi bili uključeni u izbor tema koje će se obrađivati u nekom razdoblju. Primjerice, ako bi se učilo o dopingu, učilo bi se o tome što je doping kemijski, etički, povijesno itd. No ta transformacija s disciplinarnog na interdisciplinarni sustav bit će najteža jer upravo tu treba očekivati najveći otpor akademske zajednice.
Na panelu se govorilo i o utjecaju razvoja novih tehnologija na život i posebno privatnost pojedinca, a izražena je i bojazan da bi mogućnost kontrole kretanja, navika i afiniteta svakog čovjeka mogla dovesti do stvaranja novih autoritarnih režima.
No Boris Šurija, pokretač agencije za analitiku i bihevioralni konzalting BE-have u Londonu, smatra da su netočne prognoze da bi nove tehnologije s vremenom mogle umanjiti značaj privatnosti. Dapače, očekuje kako bi sve moglo završiti tako da upravo privatnost i posebno obitelj značajno dobiju na važnosti.
