Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zašto škole neće imati ni zgrade ni školska zvona

Peti esej: O budućnosti obrazovanja piše Boris Jokić.
14. studenoga 2018. u 15:10 50 komentara 15071 prikaza
Pogled u budućnost - obrazovanje
Pogledajte galeriju 1/8

Za mnoge se knjige zna reći da su opasne, ali rijetko koja to uistinu jest. Za mene nema opasnije od knjige “Our Last Century” (Naše posljednje stoljeće) britanskog astrofizičara i kozmologa Sir Martina Reesa, profesora sa Sveučilišta u Cambridgeu i astronoma britanske kraljevske obitelji. U toj knjizi, izdanoj 2004. godine, Rees čovječanstvu ne daje više od 50% šanse za preživljavanje 21. stoljeća. Nije to neko SF štivo ni neosnovane tvrdnje neodgovorne osobe, već na znanosti utemeljene projekcije jednog od najcjenjenijih živućih znanstvenika u vezi rizika s kojima smo suočeni. Lista onoga što nas kao vrstu može uništiti tolika je da premašuje opseg ovog eseja, a čitajući knjigu, čitatelj se može samo upitati jesmo li zapravo tek pukom srećom dogurali do 2018. godine?

Panel-diskusija: Pogled u budućnost - obrazovanje Pogled u budućnost Sigurnost rada ovisit će o želji za stalnim učenjem

Rees vrlo izravno upozorava da smo sami sebi najveća ugroza potkrepljujući to činjenicom da smo u 20. stoljeću napravili oružja kojima se možemo uništiti te da smo u tom istom stoljeću, možda više nego ikada prije, pokazali i opetovanu žudnju i potrebu za sukobom, ratom, ubijanjem, destrukcijom. Stoljeće je to u kojem smo pokazali najveću razinu nehumanosti kroz masovna ubijanja u ime ideologija, a zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, vjeri, seksualnom opredjeljenju. Za naše uništenje u 21. stoljeću istovremeno i ravnopravno konkuriraju: terorizam, nuklearni megateror, ratovi u kojima se koriste nova smrtonosna oružja, masovna i kućna proizvodnja nuklearnih bombi različite razorne snage, ubojiti virusi i drugi oblici bioterora, cyber teror, ljudske greške svih mogućih vrsta, posebice one koje čine znanstvenici, asteroidi, erupcije supervulkana, globalno zatopljenje, negativno usmjereni oblici umjetne inteligencije, populacijski rizici, staklenički plinovi… Široka je to paleta mogućih uništenja i za veće planete od Zemlje. 50% ne čini se posebno privlačnim.

Pogled u budućnost - obrazovanje
1 / 6
Ilustrirao Vjeran Palijan: ovo je sustav obrazovanja koji bezdušno koristi ljude kao resurse i pritom uklanja njihov stvarni potencijal i osobnost

Ipak, uz destrukciju, agresiju i razaranje ljudsku vrstu krasi i nešto puno moćnije, a to su sposobnost racionalnog i etičkog razmišljanja, empatije, kreacije i inovacije te prilagodbe. Upravo su te osobine omogućile da danas živimo bolje i dulje nego ikada prije. Premda se to nedovoljno ističe, među najzaslužnijima za napredak ljudske vrste i za život kakav živimo jest upravo obrazovanje u svojim najrazličitijim oblicima. Nasuprot Reesovoj distopijskoj viziji budućnosti i jasno iskazanoj sumnji u sposobnost ljudske vrste da preživi sljedećih 100 godina, postoji i druga slika u kojoj nam se otvaraju velike prilike poboljšavanja stvarnosti. Promjene u obrazovanju mogu biti upravo te koje će ljudskoj vrsti omogućiti ne samo preživljavanje 21. stoljeća nego i novu pozitivnu perspektivu u trećem mileniju. Iza ovog optimističnog pogleda krije se vrlo trnovitih pedeset godina za obrazovanje širom svijeta, a posebice se to odnosi na Hrvatsku.

[video: 27893 / Boris Jokić]

Svakodnevica nas uči da je društvene procese zbog njihove izrazite složenosti teško predvidjeti i u vrlo kratkoročnoj perspektivi. Predviđanje društvenih promjena u sljedećih pedeset godina teže je od predviđanja napretka znanosti i tehnologije te njihovih mogućih pozitivnih i negativnih utjecaja na ljudsku egzistenciju. Od svih društvenih podsustava obrazovanje je možda i najsloženije, posebice ako se shvati kao cjeloživotna kombinacija formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Na obrazovanje izravno ili neizravno snažan utjecaj imaju elementi iz vrlo različitih okruženja koja se kreću od osobina pojedinca, obiteljskih utjecaja, onih s razine lokalne zajednice do najširih političkih i ekonomskih kretanja. Povijest obrazovanja pokazuje da su se promjene na svakoj od tih razina jasno odražavale i na razvoj obrazovanja.

Za sagledavanje mogućnosti promjena odgoja i obrazovanja važno je i naglasiti da je to ujedno i podsustav koji se vremenom možda i najmanje promijenio. Naročito se to odnosi na Hrvatsku. Naše formalno obrazovanje 2018. nije bitno različito u odnosu na ono 1968. godine, a posjet Hrvatskom školskom muzeju otkrit će velike sličnosti i s 1918. Tromost i nesklonost promjeni nisu osobine svih svjetskih sustava. Neka društva svoje obrazovne sustave kontinuirano vrlo aktivno prilagođavaju društvenim i ekonomskim promjenama te napretku u znanosti i tehnologiji. To su i društva u kojima se pokušava predvidjeti razvoj kroz vrijeme i postaviti novi okvir razvoja ljudskog potencijala. U sljedećih 50 godina obrazovanje će se mijenjati ovisno o promjenama na svakoj od prije spomenutih razina – pojedinca, obitelji, zajednice, politike i ekonomije. Zahtjev za prilagodbu i razvoj ovog podsustava bit će veći nego ikada u prošlosti. Istovremeno će potencijal i važnost odgoja i obrazovanja gotovo sigurno porasti. Prije predstavljanja slike obrazovanja 2068. potrebno je predstaviti određene elemente koji određuju njen okvir.

Pogled u budućnost - obrazovanje | Autor : Ilustrirala Lucia Munoz-Delgado: U budućnosti će ljudsko znanje biti u stalnoj konfrontaciji s kapitalističkim načinom razmišljanja i moći novca

Društveno-politički okvir

Svijet zona i režima

Svijet će 2068. biti multipolaran – podijeljen u nekoliko zona različitog društvenog uređenja. U dijelu zona vladat će demokratski, a u nekima autokratski režimi. U većini zona režimi će kombinirati određene osobine demokratskih i autokratskih režima. Tek će nekoliko društava biti nacionalno određeno, neka će i dalje biti dijelovi postojećih supranacionalnih udruživanja poput Europske unije s određenim nacionalnim identitetom, dok će neke zone biti pod jedinstvenom vlašću sa zonskim identitetom bez nacionalnih referencija. Većina stanovništva svijeta živjet će u megalopolisima. Uvjeti života uvelike će se razlikovati u različitim zonama i režimima. Politike, pa tako i one vezane uz obrazovanje, bit će kombinacija onih iskazanih na najvišoj razini (zona, supranacionalna udruženja) i lokalnoj razini (gradovi i regije). S vremenom će utjecaj lokalne zajednice na obrazovanje rasti.

Osnovno društveno raslojavanje temeljeno 
je na znanju

Znanjem siromašna i znanjem bogata društva

Zonski svijet 2068. karakterizira znatno veća razina nejednakosti u odnosu na današnji svijet – nejednakost raste između zona, između društava u određenoj zoni te između pojedinaca unutar pojedinog društva. Obrazovanje će za 50 godina biti jedan od ključnih izvora nejednakosti među društvima. Slijedom tehnološkog i informacijskog razvoja, krajem 20. i početkom 21. stoljeća društva se vrlo snažno počinju raslojavati na “znanjem bogata društva” i “znanjem siromašna društva”. “Znanjem bogata društva” karakterizira usmjerenost na stvaranje znanja, sistemska sposobnost rješavanja problema i donošenja racionalnih odluka na dobrobit većine, otvorenost i privlačenje pojedinaca iz cijelog svijeta, njegovanje kritičke misli, sposobnost suradnje, istinita komunikacija, razvojna orijentacija i korištenje različitih oblika tehnologija (biotehnologije, cyber tehnologije, robotike, umjetne inteligencije) u pozitivne svrhe, usmjerenost učenju i preuzimanju rizika te aktivan rad na povezanosti među ljudima. “Znanjem siromašna društva” nisu se sposobna natjecati ni surađivati sa “znanjem bogatim društvima” te ubrzano i nepovratno zaostaju. Ovo zaostajanje odražava se na sve aspekte života pojedinaca od obitelji, rada, slobodnog vremena, zdravstva. U trenutku kada se počelo događati, raslojavanje nije bilo toliko razvidno jer su snažnim razvojem informacijsko komunikacijskih tehnologija informacije postale dostupne većini svjetskog stanovništva. Navedena dostupnost informacija kod dijela stanovništva stvorila je dojam dostupnosti znanja. U nekim društvima “elite” su navedeni dojam iskoristile za različite vrste manipulacija te za zatomljivanje kritičke misli i razvoja potencijala djece i mladih osoba.

Već 2030. godine u svijetu se vrlo jasno razlikuju ova dva tipa društva. “Znanjem bogata društva” 2068. godine vrlo aktivno sudjeluju u misijama istraživanja svemira u potrazi za različitim resursima koje koriste za povećanje razlika. Najuspješnija su ona “znanjem bogata društva” koja uspijevaju smanjiti razlike temeljene na obrazovanju i znanju unutar svojih granica te u kojima podsustav odgoja i obrazovanja služi upravo smanjivanju razlika. Svi demokratski režimi su “znanjem bogata društva”, dok i neki “autokratski” i “miješani” režimi mogu imati neke od njihovih osobina. Demokratska “znanjem bogata društva” uz sve gore spomenute osobine uključuju i pluralnost političkog i vjerskog izričaja.

Pogled u budućnost - obrazovanje | Autor : Ilustrirao Saffron Perov: U budućnosti ćemo u djecu usađivati čipove kako bismo promijenili njihovu osobnost, utjecali na njihovo ponašanje... u konačnici postat će roboti

Sigurnost, privatnost, sloboda

Ključne dvojbe 2068.

Pitanja odnosa sigurnosti, privatnosti i slobode, koja već sada na različite načine obilježavaju 21. stoljeće, predstavljat će glavne odrednice različitih režima te imati izravan utjecaj na obrazovanje. U demokratskim režimima pitanje slobode predstavljat će osnovni društveni imperativ. Slijedom velikih prijetnji uništenja, pitanje slobode bit će kontinuirano “ugrožavano” inzistiranjem na pitanju sigurnosti. Autokratske režime jasno određuje pitanje sigurnosti te oni s vremenom postaju vrlo vješti i u generiranju sigurnosnih prijetnji s ciljem stanja konstantnog straha stanovništva koji prije svega služi kao sredstvo kontrole. Pitanje privatnosti već od 2020. u svim režimima postat će ključno etičko pitanje, a odnos ljudi prema privatnosti sasvim će se promijeniti. Prostor privatnosti znatno će se smanjiti, a privatnost će nastaviti svoj put izrazite monetizacije. Pitanja sigurnosti, slobode i privatnosti imat će svoj jasan odraz u odgoju i obrazovanju. Demokratska “znanjem bogata društva” imat će u sebi kontinuiranu tenziju između pitanja slobode i privatnosti.

Svijet rada

Značajne promjene, ali malen utjecaj automatizacije, robotizacije i umjetne inteligencije na potrebu za radom u obrazovanju

U svijetu će i dalje dominirati kapitalističko društveno uređenje, ali će se s vremenom pojavljivati i funkcionalne alternative u različitim oblicima demokratskog socijalizma i revitalizacije komunizma. Svijet rada 2068. izgledat će radikalno drugačije nego danas. Premda će 2020-e godine prolaziti u velikom strahu od negativnog utjecaja automatizacije, robotizacije i umjetne inteligencije na potrebe za ljudskim radom, vrijeme će pokazati navedene strahove pretjeranima jer će korištenje tehnologija uzrokovati i dodatnu potrebu za ljudskim radom te nove profile poslova. Ključnu ulogu u prilagodbi promjena u svijetu rada odigrat će različiti oblici odgoja i obrazovanja. Promjene u svijetu rada slijedom robotizacije i automatizacije imat će malen utjecaj na potrebu za ljudskim radom u formalnom sustavu odgoja i obrazovanja bez obzira na prirodu režima. Većina formalnog obrazovanja bit će i dalje vezana uz ljudski odnos u trokutu dijete – odgojno-obrazovni radnik – roditelj. U prijenosu vrijednosti i određenim elementima indoktrinacije čovjek se pokazuje superiornijim od različitih oblika umjetne inteligencije.

Obitelj

Novi oblici obiteljskih zajednica i veća važnost obitelji

Premda se iz perspektive 2018. godine ne čini izglednim, utjecaj obitelji će kroz desetljeća jačati. Osnovni razlog za to je što će režimi (naročito autokratski) inzistirati na potpunom ukidanju privatnosti. Obitelj će biti jedno od rijetkih mjesta u kojima će postojati prostor privatnosti. 2068. postojat će različiti oblici obitelji, a njihov utjecaj na obrazovanje djece izrazito će se razlikovati s obzirom na režime.

Pojedinac

Dulji život, genetske modifikacije, čipovi i utjecaj lijekova

U prosjeku živjet će se dulje. Svjetska populacija doživjet će svoj maksimum 2050. godine, nakon čega će uslijediti pad broja stanovnika. Na području Republike Hrvatske 2068. godine živjet će oko 3,500.000 ljudi. Medicinska otkrića omogućit će ženama kasnije rađanje. Određenje djetinjstva i mladenačke dobi promijenit će se i pomaknuti k višim dobnim skupinama. Na razini pojedinca doći će do većeg utjecaja uzimanja različitih lijekova, naročito onih vezanih uz psihičko funkcioniranje. Genetske modifikacije i ugradnje čipova bit će široko dostupne. Pitanje ugradnje čipova pri rođenju, ali i od poslodavaca za radnike, postat će jedno od ključnih etičkih pitanja civilizacije. Određena društva zabranit će ove postupke, posebno one koji služe promjeni osobnosti pojedinca.

Pogled u budućnost - obrazovanje | Autor : Ilustrirala Sandra Garcia: ako smo danas okruženi s bezbroj informacija, u budućnosti će to samo rasti. Tajna stoga glasi: ostati znatiželjan i nikada ne prestati učiti

Obrazovanje 2068.

Bez obzira na prirodu režima i određenje k “znanjem bogatim” i “znanjem siromašnim” režimima, uloga obrazovanja shvaćenog u širem smislu 2068. godine će porasti. Najnapredniji će biti odgojno-obrazovni sustavi demokratskih “znanjem bogatih društava” te se projekcije razvoja nekih elemenata odgojno-obrazovnih sustava 2068. predstavljaju kroz njihovu prizmu.

Struktura sustava

Dulje i fleksibilnije školovanje

Trend produljenja formalnog obrazovanja nastavit će se i u 21. stoljeću. Ljudi će se u svim režimima u prosjeku školovati dulje, a posebice se to odnosi na demokratska “znanjem bogata društva”. Formalno obrazovanje bit će zakonski obvezno za svu djecu od 6. mjeseca života, a obuhvat će biti potpun. Osnovno školsko obrazovanje trajat će nekoliko godina dulje nego što je to danas, a srednjoškolsko obrazovanje obilježavat će različiti hibridni i miješani modeli sa značajnim i dugotrajnim boravcima u različitim okruženjima izvan škole, uključujući i različita radna mjesta. Visokoškolsko obrazovanje postat će zakonski obvezno u demokratskim “znanjem bogatim društvima” od 2040. godine, a za pedeset godina to će biti slučaj u gotovo svim zonama svijeta.

Demokratske će režime obilježiti radikalna promjena formalnog obrazovanja k mnogo fleksibilnijim obrascima u kojima se kombiniraju različiti oblici formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Vrijednost formalne kvalifikacije u takvim će se društvima smanjiti. U autokratskim režimima formalno obrazovanje postat će još značajnijim nego što je to slučaj 2018. Prosječna dob izlaska iz sustava odgoja i obrazovanja pomaknut će se na 28 godina pri čemu će mlade osobe imati veliko praktično iskustvo.

Pogled u budućnost - obrazovanje | Autor : Ilustrirao Nikola Grabovac: fiktivni sistem učenja i primanja informacija u kojem knjiga stvara nove generacije ljudi koji će, nadam se, razmišljati svojom glavom

Što se uči i poučava

Škola bez predmeta

Režimi će se uvelike razlikovati u shvaćanju razvoja djece i mladih osoba te odrastanja. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje će u demokratskim režimima biti utemeljeni na holističkom shvaćanju djeteta i njegovih različitih potencijala, na igri kao složenom okruženju koje je najpovoljnije za razvoj djece. Ovakvo određenje predstavljat će jednu od komparativnih prednosti demokratskih u odnosu na autokratske režime. Autokratski će režimi od najranije dobi naglašavati važnost snažnije strukturiranih i atomiziranih aktivnosti. U školi demokratskih režima 2068. više neće biti nastavnih predmeta. Oni će biti napušteni još 2030-ih godina kao neučinkovit i neprimjeren obrazac razvoja novih generacija djece i mladih osoba. Predmetna škola u takvim se režimima već početkom stoljeća pokazuje nedostatno motivirajućom za mlade osobe te je posljedica toga bio gubitak relevantnosti i interesa te napuštanje formalnog obrazovanja značajnog dijela populacije i njihova okretanja različitim alternativnim oblicima obrazovanja poput školovanja od kuće i privatnih instrukcija. U takvoj školi naglasak će biti na problemskom i projektnom učenju na širim tematskim cjelinama pri čemu će posebno biti naglašeno iskustveno učenje.

Prelazak s predmetnog na ovakav oblik učenja i poučavanja za većinu demokratskih društava predstavljat će ogroman izazov kojem će biti posvećeno razdoblje od 2020. do 2035. godine. U tom će se razdoblju javiti snažni otpori ovakvoj novoj školi. Otpori neće dolaziti od odgojno-obrazovnih radnika, učenika ili roditelja, već će se javiti prije svega iz visokoškolske zajednice. Osnovni razlog negodovanju bit će nesklonost drugačijem poimanju akademskih disciplina. Ipak, slijedom razvoja znanosti i pomaka k interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti, i ovaj će dio društva učiniti radikalan pomak k takvoj novoj školi. Srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje obilježavat će viša razina izbornosti, dugotrajniji rad na projektima te izrazitija fleksibilnost vezana uz okruženje učenja. Dio visokoškolskog obrazovanja u demokratskim režimima “znanjem bogatih društava” bit će mentorskog tipa “1 na 1” kroz dulje razdoblje po uzoru na tradicionalne modele najprestižnijih svjetskih sveučilišta. Nakon obveznog visokoškolskog obrazovanja postojat će mnogi dodatni oblici obrazovanja visoke specifičnosti. Početkom 2020-ih sasvim se napušta satni sustav i određenje trajanja školskog sata. Nema školskog zvona. Organizacija škole je uvelike fleksibilizirana i određena autonomnim profesionalnim odlukama odgojno-obrazovnih radnika. Formalno se obrazovanje pomiče iz školske zgrade u vrlo različita okruženja radi naglaska na iskustvenom učenju i relevantnosti obrazovanja. U strukovnom srednjoškolskom obrazovanju to znači jasniju poveznicu sa svijetom rada. Samo će neka društva biti sposobna napraviti ovu transformaciju strukture sustava odgoja i obrazovanja, a to su ujedno i ona koja će biti među uspješnima. Autokratski režimi ostaju čvrsto uz predmetnu strukturu obrazovanja.

Pogled u budućnost - obrazovanje | Autor : Ilustrirao Vjeran Palijan: ovo je sustav obrazovanja koji bezdušno koristi ljude kao resurse i pritom uklanja njihov stvarni potencijal i osobnost

Generičke kompetencije

Uspjeh kognitivnog i želja za kontrolom emocija i osobnosti

Postavljeni početkom 21. stoljeća, kompetencijski okviri usmjereni razvoju generičkih znanja i vještina i stavova pokazuju se izrazito uspješnima. Sustavi odgoja i obrazovanja usmjereni razvoju sposobnosti rješavanja problema i donošenja odluka, kritičkog mišljenja, kreativnosti i inovativnosti te učenja o tome kako učiti postižu značajnu prednost već 2020-ih pred onima koji ostaju u sadržajno orijentiranoj školi. Posebice se važnim pokazuje usmjerenost sustava na razvoj suradnje i komunikacije kao osnovnih oblika rada u 21. stoljeću. Dok su u određenim segmentima kognitivnog razvoja djece i mladih uspješni, sustavi se pokazuju znatno manje uspješnima u razvoju osobnih i socijalnih znanja, vještina i stavova. 2068. godine i u demokratskim “znanjem bogatim društvima” značajan dio obrazovanja usmjeren je “kontroli” emocija i osobnosti. U školama od rane dobi postoje područja učenja pod nazivom “Sreća”, “Nada”, “Ljubav”, “Ugodnost”, “Upornost i izdržljivost”…Kada su se 2020-ih prvi put pojavila, ova područja učenja dobivaju snažnu podršku stanovništva demokratskih režima. 2068. dolazi do snažnih pobuna protiv ovakvih sadržaja jer se njima umanjuje ljudska sloboda u izričaju i izrazito utječe na privatnost osobe. Uz pitanja vrednovanja, kontrola emocija i osobnosti, doživljava se kao izdaja osnovnih principa demokratskih “znanjem bogatih društava”. Javljaju se i nova velika tematska područja poput pitanja bioodrživosti, borbe protiv zaraza, istraživanja svemira, sigurnosti, a neka područja imaju poseban značaj poput obrazovanja za mir i građanskog odgoja i obrazovanja.

Odgojno-obrazovni radnici

Između sjaja i bijede

Slijedom porasta važnosti obrazovanja učiteljska i ravnateljska će profesija u demokratskim “znanjem bogatim društvima” postati među najcjenjenijima s najvećim primanjima. Tome će izravno doprinijeti izrazita zahtjevnost novih oblika obrazovanja. Do takvog društvenog i financijskog statusa doći će s godinama kroz neuspješne pokušaje privlačenja najkompetentnijih pojedinaca u ova zanimanja. Kako će se utjecaj obrazovanja pokazati instrumentalnim za šire društvene i ekonomske ciljeve, razina plaća će izrazito porasti. Povećanjem statusa promijenit će se i rodna struktura odgojno-obrazovnih radnika te će se veći broj muškaraca odlučivati za karijeru u odgoju i obrazovanju. Automatizacija, robotizacija i umjetna inteligencija neće se snažno odraziti na potrebe za radnom snagom u odgoju i obrazovanju, ali će posredno utjecati kroz povećanje bazena kompetentnih kandidata koji su izgubili svoja radna mjesta. U “znanjem siromašnim društvima” odgojno-obrazovni radnici će imati niski društveni i financijski status te će uz nastavnički posao morati raditi i dodatne poslove poput onih koji će biti ekvivalent današnjoj vožnji Ubera. U takvim društvima malo će se tko odlučivati za rad u odgoju i obrazovanju.

Pogled u budućnost - obrazovanje | Autor : Ilustrirala Nikolina Žabčić: elektroničke knjige se pune na žarulju koja je simbolična zamjena za sve obrazovne institucije. Ideja da će se u budućnosti znanje stjecati samostalno, a ovo punjenje je “apstraktni” prikaz tog primanja znanja

Praćenje i ocjenjivanje

Bez ocjena uz stalno praćenje i kontrolu

Godine 2068. u školama neće biti potrebe za klasičnim ocjenjivanjem. Uvelike će se koristiti kontinuirano praćenje i adaptivno ispitivanje djece i mladih osoba tijekom njihova obrazovnog puta. Praćenje i testiranje rezultirat će velikom količinom osobnih podataka o svakom pojedincu od 6. mjeseca njegova života. Navedeno će uzrokovati diferencirano obrazovanje za različite skupine pojedinaca. U prvi će mah ovo biti pozitivno dočekano jer se već 2020-ih godina pokazuje se da “jedna veličina vrijedi za sve” pristup obrazovanju ne može odgovoriti aspiracijama mladih ljudi i njihovih roditelja. Snažni zahtjevi za individualizaciju dodatno će ohrabriti sve režime za skupljanje sve većeg broja osobnih podataka. Režimi, pa tako i demokratski, odlučit će se za diferencirano poučavanje od početka osnovnoškolskog obrazovanja, a dio ovakvih rješenja bit će bez znanja roditelja. Ovakva će situacija izrazito povećati razlike među ljudima koje će im teško biti razumjeti. Navedeno će uzrokovati veću razinu kompetitivnosti u društvima, a može dovesti i do društvenih sukoba.

Nedozvoljena sredstva u školama

Lijekovi i implantati za poboljšanje kognitivnih sposobnosti

Slijedom razvoja sustava ocjenjivanja i povećanja kompetentnosti doći će i do povećanog korištenja i zlouporabe farmakoloških sredstava u formalnom obrazovanju. Dio roditelja i mladih osoba koristit će lijekove i tehnološke implantate za povećanje kognitivnih i nekognitivnih sposobnosti. Navedeno će postati javnozdravstveni rizik te će u demokratskim “znanjem bogatim društvima” biti najstrože zabranjeno. Posebno će se opasnim ispostaviti korištenje sredstava za izmjenu osobnosti mladih osoba. Slijedom toga, baš kao na sportskim natjecanjima, u školama će se provoditi doping-kontrole.

Snaga obrazovanja u borbi za ‘preživljavanje’

2068. obrazovanje demokratskih “znanjem bogatih društava” bit će obilježeno dužim školovanjem, fleksibilnom organizacijom, područjima učenja koja su interdisciplinarna, problemskim i iskustvenim učenjem i poučavanjem, kontinuiranim praćenjem i ocjenjivanjem te usmjerenošću na generička znanja, vještine i stavove. Takvo će obrazovanje biti visokokvalitetno jer će se povećani zahtjevi posla odgojno-obrazovnih radnika jasno odražavati na njihovu visokom društvenom i financijskom statusu. Snažna usmjerenost miru i poticanje znanstvenih istraživanja te istraživanja svemira dat će jasnu prednost ovim društvima. Baš kao i svi u povijesti, i ti će sustavi biti obilježeni brojnim izazovima poput pitanja kontrole emocija i osobnosti, praćenja i vrednovanja te održanja meritokratskih principa. Ipak, njihova usmjerenost mladoj osobi i otvorenosti dat će im značajnu prednost pred drugima i veću šansu da sudjeluju u sprečavanju široke liste koja može ugroziti čovječanstvo.

Gdje je tu Hrvatska?

Naš će put biti još trnovitiji. Iz perspektive 2068., upravo godine u kojima sada živimo ispostavit će se ključnima za zaostajanje u odgoju i obrazovanju. Kao društvo propuštamo priliku priključiti se putu “znanjem bogatih društava” jer ne možemo razumjeti potrebu cjelovite transformacije odgojno-obrazovnog sustava i nemamo snage postići društveni dogovor o smjeru i razvoju u sljedećih 30 godina. Različite političke opcije izravno su odgovorne za ovo zaostajanje, a posebno se to odnosi na one koje su spriječile planirane promjene te one koji trenutačne minorne promjene poput uvođenja tableta proglašavaju velikima i važnima. 2020-ih godina pojavit će se još jedna i posljednja prilika za Hrvatsku da se pomakne pozitivnijim perspektivama razvoja i, ako je Rees u pravu, opstanka. Ako i tada ne uspijemo u stvarnoj promjeni, Hrvatska će postati autokratska “znanjem siromašna zemlja” što će predstavljati zaostajanje koje neće više biti moguće nadoknaditi. Posljedica tog zaostajanja bit će društvo nerazvijenog ljudskog potencijala i potplaćenih odgojno-obrazovanih radnika koji uz svoj posao rade dodatne poslove. Društvo na rubu iz kojeg se odlazi i koje drugi, “znanjem bogati” iskorištavaju. U Hrvatskoj postoji dovoljno znanja i sposobnosti da se ovakav scenarij izbjegne, a ja osobno dajem 51% šanse da Hrvatska neće postati autokratska “znanjem siromašna zemlja”.

Video - Predstavljanje projekta 'Mala akademija financija'

[video: 27553 / Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak]
Vodič za kupovinu gadgeta
BLAGDANI
Vodič za kupovinu gadgeta: Što kupiti vašim omiljenim tehnoljupcima?

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Númenor
    Númenor:

    Vi ljevičari ste poput djece. Kad vidim ovog Jokića kako je naivan i oduševljen poput malog djeteta. Ako se fokusiraš samo na 20% stvarnosti, ljudske prirode, a ignoriraš 80%, nisi dobar i plemenit nego glup. To je sad neka nova ... prikaži još! fora ljevičara da se fokusiraju na dobru stranu ljudske prirode, a ignoriraju zlu stranu i proglašavaju normalne, zrele ljude koji ukazuju na to za "desničare", "fašiste" koji "mrze"...Ignorirati zlo, a poput neke sekte ispranog mozga mantrati samo o dobru i sreći je nezrelo, djetinjasto, glupo. I opasno. Tako nastaju naivci poput onog para ljevičara i vegana koji su išli voziti bicikl kroz teritorij ISIL-a...jer su ljudi zapravo dobri, a zlo ne postoji, to je desničarski konstrukt...pa su ostali bez glava...

  • Avatar Vukomerec
    Vukomerec:

    Jokić je prošlost.

  • SoloHan:

    Ako date djecu ovakvima kao što je Boris Jokić dobit ćete vojsku malih EuJaneza, Srba izbosne koji glume Slovence.