Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Problemi djece

Zabrinjavajuće: Školarci se ozljeđuju zbog pritiska

škola
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
05.09.2017.
u 09:08

Lani je 36 djece i mladih do 24 godine počinilo suicid. Broj pacijenata raste kako se približava kraj školske godine

Prošle godine prvi put u posljednjih 16 godina u Hrvatskoj nijedno dijete u dobi do 14 godina nije počinilo suicid. Općenito je broj suicida lani među djecom i mladeži najmanji od 2000. godine, podatak je koji je jučer predstavila dr. Maja Silobrčić Radić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na konferenciji “Suicidalno i autoagresivno ponašanje u djece i mladih, činimo li dovoljno?”.

Unatoč povoljnijoj statistici, lani si je u Hrvatskoj ipak 36 djece i mladih do 24 godine oduzelo život. Na ovoj se konferenciji moglo, među ostalim, čuti i kako redovito raste broj malenih pacijenata pred kraj školske godine. Pritisak društva je evidentan, a da je školski sustav zaostao, već je generalni stav, no na ovoj su konferenciji bili okupljeni stručnjaci (psihijatri, dječji psihijatri, psiholozi, socijalni radnici itd.) koji gledaju njegove posljedice.

– Vidimo u petom i na početku šestog mjeseca, kad se zaključuju ocjene, pojačan priljev naših pacijenata. Vidimo i nešto više samoozljeđivanja pa imamo priliku shvatiti da je za njih stres kako će proći u školi. Kad sam je išao u školu, bilo je super proći s četiri, a danas s četvorkom imaš problem upisati školu iz koje bi sutra mogao na fakultet. To je nešto što je društvo napravilo – rekao je prim. Domagoj Štimac iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Tako je spontano nastala diskusija upravo o hrvatskom obrazovnom sustavu za čiju reformu nije kontaktiran nitko od više desetaka stručnjaka koji su sudjelovali na ovoj konferenciji.

– Pa koje dijete u petom razredu može razmišljati da će se u osmom lupati u glavu jer je prošlo s tri?! Pritisak na dijete koji smo mi napravili kao društvo je nedopustiv. Pa nisu sve decimale, ajmo prepoznati što to dijete može, a mi stalno idemo s nekim negativnim pristupom - rekao je dr. Štimac pred okupljenim stručnjacima koji su suglasni da ocjene u osnovnoj školi trebaju biti opisne.

Komentara 6

PP
Petra Pan
09:40 05.09.2017.

Ne trebaju biti opisne, ocjene trebaju ostati kao poticaj djeci. Ali zbroj ocjena ne bi smio biti niti jedan od uvjeta za upis u srednju školu već isključivo stečeno znanje koje bi se provjeravalo nekakvim državnim ispitom po završetku osnovne škole

ST
stefj
10:00 05.09.2017.

Klinci često imaju veliki pritisak svojih vršnjaka, ako ih uzmu na pik, ako su različiti i izdvajaju se iz grupe ili slično. Već samo taj pritisak može biti dovoljan da se dijete samoozljedi... Na to je dovoljan jedan isfrustriran, glup učitelj ili učiteljica i život za dijete postaje pakao. Ne znam školu, gdje nema bar jedan ili dva takva, a ne može se ništa protiv toga. Puno učitelja su sve samo ne pedagozi, a dovoljan je jedan takav da uništi dobar rad njih stotinu... I onda dodajte još sve veće i veće opterećenje djece, jer je učitelja sve više, a djece sve manje, pa treba izmišljati nove programe i nove predmete da si učitelji ispune satnicu... Tako da imamo sve veće opterećenje uz sve nesigurniju budućnost, što znači da imamo poprilično otpornu djecu... Ukratko djeca moraju trpiti pokojeg ludog učitelja iliti uhljeba koji ne može dobiti otkaz, moraju trpiti sve veće opterećenje radi sve većeg broja učitelja (uhljeba), a budućnost im je "divna" radi sve većeg zaduženja opet radi Uhljeba...

FI
fiberglas
09:57 05.09.2017.

MA da. I sada na kraju šk. godine postoje ispiti koji najviše opterećuju djecu...a zovu se -cjelogodišnja provjera znanja i to na kraju svake godine, to bi imalo smisla da se te ocjene ne uzimaju u prosjek s ostalim parcijalnim ocjenama, kao npr. ulazni testovi znanja i u biti ti testovi su ocjena rada - uspješnosti samog nastavnika! Jedno je parcijalno savladavati gradivo i potom testirati taj usvojeni dio gradiva, a ne tražiti od učenika da na kraju godine ima malu maturu i to svake šk. godine. Stvar je u preobimnosti gradiva. Npr. udžbenici povijesti, geografije, biologije/prirode, kemije...svaka čast razumnim nastavnicima, ali ima ´´pacijenata od nastavnika´´ koji doslovno traže znanje od korica do korica, ali -doslovno! Postoje i takvi nastavnici koji ne žele da roditelji plate tzv. printane testove ( izdavača/autora) nego oni sastavljaju testove...e to je tek cijeđjenje. Ima nastavnika koji otmu vrijeme samo za svoj predmet ( okupiranost učenja kod kuće u velikom postotku samo za 3-4 predmeta, a za ostale što ostane ), jel normalno da osnovnoškolac 5,6,7,8 razreda provedu dnevno na d knjigom 10tak sati? A posebna priča što su bodovanje za upis u srednje škole ´´vezali´´ na uspjeh u 5-om i 6-om razredu kada klince hormoni najviše ´´pucaju´´. Sebi većina dođje već u 7-om razredu. Prije 40tak godina , čini se da su pedagozi imali više pojma i stručnosti o umnim sposobnostima djece nego danas. I što se čuditi kad neki klinac/ klinka ne izdrži presiju i pukne poput kokice?!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije