Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 52
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
EKSKLUZIVNO IZ NAJBOLJE AMERIČKE BOLNICE

SAD: Najbolje i najgore zdravstvo na svijetu

22.11.2008.
u 11:10

U idućih tjedan dana 1000 američkih obitelji proglasit će osobni bankrot zbog troškova liječenje nekog od članova obitelji. Iako tu ima i onih koji nisu imali nikakvo zdravstveno osiguranje, najveći broj odnosi se na one koji imaju osiguranje koje ne pokriva njihovo liječenje.

– Postoje dva velika problema u američkom zdravstvu. Uz Tursku i Meksiko, Sjedinjene su Države u vrhu popisa zemlja koje imaju najviše zdravstveno neosiguranog stanovništva. Drugi je problem to što su troškovi dijagnostike i liječenja golemi, ali i osiguranja, koja iz dana u dan rastu. Upravo je zato zdravstveno osiguranje bilo tako značajna tema u predizborno vrijeme – kaže nam profesor Bradley Herring iz Škole za javno zdravstvo sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu, što je dio zdravstvenog sustava kojemu je temelj bolnica Johns Hopkins, koja već 18. godinu zaredom nosi titulu najbolje bolnice u Sjedinjenim Državama.

Državno osiguranje
Bolnički kompleks smješten je u širem središtu grada, a obuhvaća cijele četvrti. Pripadaju mu i medicinski fakultet, škola javnog zdravlja te brojni instituti pa je jasno da je riječ o instituciji kroz koju se prelamaju svi aspekti američkog zdravstvenog sustava. Bolničke odjele, zbog strogih odredaba o poštovanju o privatnosti pacijenata, nije bilo moguće posjetiti, no prošavši kroz čekaonice specijalističkih ambulanti u jednoj od zgrada bolnice te hitnu službu, uvjerili smo se da u bolnici Johns Hopkins nema raskoši – sve je jednostavno, funkcionalno i čisto. No ispred velike bolničke apoteke u kojoj pacijenti podižu lijekove na recept stajalo je nekoliko ljudi te s nelagodom pogledavalo u ljekarnu. Jedna je starija žena rekla da propisane lijekove za artritis, koje treba stalno piti, mora kupiti – unatoč tome što joj je više od 65 godina i što ima Medicare, posebno državno osiguranje za starije – no da ih ona danas ne može platiti. Zbog financijske krize, naime, mirovina joj je “skresana” za 480 dolara jer su fondovi u koje je uplaćivala gubili na burzi. Stoga – novca za lijekove nema!


Zbog prisilne naplate bolničkih računa mnogi ostaju bez doma, a u konačnici jedini je izlaz osobni bankrot, sudbina koja pogodi više od 50 tisuća američkih obitelji godišnje

– Prosječna američka obitelj (četiri člana) za zdravstveno osiguranje godišnje izdvaja oko 12.500 dolara (oko 71 tisuću kuna), što je trenutačno za američke prilike velik novac – objašnjava profesor Herring i dodaje da će se na političkom planu to zamršeno klupko američkog zdravstva teško raspetljati. Nevolja onih koji nisu osigurani je, smatra, u tome što nemaju pristup informacijama na temelju kojih bi došli kakvog-takvog osiguranja.

– Dvije su mogućnosti za rješavanje ovog stanja: neosiguranim ljudima možete dati neku vrstu državnog osiguranja ili im omogućiti dostupno privatno osiguranje. Demokrati i Barack Obama žele provesti opći plan koji bi sve te ljude stavio u program javnog zdravstvenog osiguranja. Republikanci pak već dulje vrijeme žele potpunu privatizaciju ovoga sektora. Svi žele nešto mijenjati, ali to je vruć kesten, pa je status quo postao neka vrsta poželjnog stanja, koje je dosad zadovoljavalo obje političke opcije – kaže naš sugovornik.

Uz Medicare, koji djelomično pokriva zdravstveno osiguranje starijih od 65 godina, postoji i državni program Medicaid, koji pokriva (opet djelomično) troškove liječenja najsiromašnijih obitelji.

– Da bih vam objasnio u kojoj je mjeri zdravstveno osiguranje ispolitiziran problem, poslužit ću se jednim primjerom. Kada je Clintonov plan za reformu zdravstva 1997. u načelu propao, ipak je prošao program besplatnog zdravstvenog osiguranja za djecu iz obitelji koje se ubrajaju u niži srednji sloj. Pokazalo se da je to bio vrlo uspješan program koji nije puno koštao, no ipak se zbog njega prošle godine, kada mu je nakon deset godina trebalo produljiti trajanje, nastao golem politički sukob između republikanaca i demokrata. Produljenje je izglasovano u Kongresu, no predsjednik G. Bush je na njega stavio veto iako je riječ bila o dobrom programu za koji je trebalo vrlo malo novca. No on je čvrsto stajao iza politike da zdravstveno osiguranje treba biti posve u privatnim rukama. Bio je to sukob ideologija i politika i to na načelnoj razini – naglašava profesor Herring. On smatra da bi oko ovoga vrućeg političkog krumpira trebalo napraviti neki kompromis, odnosno kombinaciju koja bi zadovoljila republikance i očuvala tržište privatnih zdravstvenih osiguranja, ali i demokrate, koji žele da država od poreznih dolara izdvaja kako bi se olakšao teret zdravstvenog osiguranja obiteljima i pojedincima koji ne zarađuju puno. Također, navodi da trenutačno ljudi koji više zarađuju i koji plaćaju bolje zdravstveno osiguranje imaju veće porezne olakšice na to, dok oni koji zarađuju malo i koji imaju loša osiguranja gotovo i nemaju olakšica.

Olakšice za bogate
– Rješenje bi možda bilo u tome da se, uvjetno rečeno, bogatijim građanima ne daju porezne olakšice jer si oni to osiguranje ionako mogu priuštiti, a da se taj novac onda usmjeri prema potpunom financiranju zdravstvenog osiguranja za siromašne obitelji i djelomično razmjernog financiranja za one koji imaju srednja primanja – dodaje on nadajući se da će u u bliskoj budućnosti političari ipak uspjeti postići kompromis.



Priča o bankrotu zbog bolesti je strašna. Ako se razbolite, svaka će vas bolnica primiti na liječenje, no nakon što izađete, poslat će vam račune. Svaka bolnica u Sjedinjenim Državama ima svoju politiku naplate računa za liječenje bolesnih a neosiguranih osoba. Javne ili neprofitne bolnice obično nisu agresivne u naplati računa za liječenje jer je jedna od njihovih misija, među ostalim, liječenje siromašnijih i neosiguranih osoba. No one kojima je cilj isključivo profit, agresivne su i žele naplatiti svaki, čak i najmanji račun. Zbog prisilne naplate bolničkih računa mnogi ostaju bez doma, a izlaz je potom osobni bankrot. A to je sudbina koja pogodi više od 50 tisuća američkih obitelji godišnje. To je, kaže profesor Herring, vrzino kolo jer, kada se onaj tko je neosiguran ili loše osiguran razboli, obično izgubi posao zbog bolovanja, a onda, kada malo prizdravi, stignu golemi bolnički računi koje ne može platiti, čak ni na kredit – jer je nezaposlen. On to smatra apsurdom koji se ne bi smio događati.

Pogled u američko zdravstvo iz liječničkog kuta dobila sam i u domu doktora Kalisha Kedie, urologa iz Clevelanda koji je u predizborno vrijeme okupio liječnike koji podržavaju tamošnjeg kongresnika Denisa Kucinicha. Liječnici su se potužili da su u Americi neki dijagnostički postupci vrlo skupi pa, ako pacijente šalju na skupe pretrage, od osiguravajućih kuća dobivaju loš rejting. Magnetna rezonancija, primjerice, u Sjedinjenim Državama stoji između dvije i pet tisuća dolara (11 i 28 tisuća kuna). No mnogi liječnici ipak riskiraju da dobiju loš rejting jer, ako pacijentu uskrate pretragu, a poslije se pokaže da je bila nužna za zdravlje i život bolesnika, mogla bi ih stići tužba.

U bolnici Johns Hopkins, kaže nam profesor Bradley Herring, gdje su mogućnosti za liječenje i najtežih bolesti izvanredne, na liječenje mogu doći svi koji imaju privatno osiguranje, koji su pokriveni Medicareom ili Medicaidom, no bolnica neće odbiti primiti ni one bez osiguranja.

– Još je jedan veliki apsurd našeg zdravstva – mnogi završe u bolnici kad su već jako bolesni i kad je za ozdravljenje potrebno skupo liječenje i njega, no kad se analizira slučaj, postaje jasno da je taj bolesnik mogao izbjeći tešku bolest i skupo liječenje da je bio u prilici dobiti optimalno preventivno liječenje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Naše se zdravstvo uglavnom temelji na skupom specijalističkom bolničkom liječenju – kaže prof. Herring i naglašava da je upravo Barack Obama u svom programu reforme zdravstva dao plan za poboljšanje preventivne zaštite, odnosno za njezino uspostavljanje jer ona u Americi gotovo i ne postoji. U svakom slučaju, pred novim je predsjednikom golem posao – posrijedi je bolna rana koju nitko do sada nije uspio zaliječiti.


Problemi zdravstva u SAD-u

Lijekovi na recept – za starije od 65 godina potrebno je dodatno osiguranje kako bi im lijekovi bili dostupni

Neznanje – velik broj ljudi nema osiguranje jer ne znaju na što imaju pravo i kako ta pravo ostvariti

Preventiva – na skupo liječenje dospijevaju pacijenti koji ne bi oboljeli da su na vrijeme uočeni problemi

Medicare – iz poreza se ne izdvaja dovoljno u fondove, pa bi i taj oblik osiguranja mogao doći u pitanje

Bez osiguranja – u Sjedinjenim Državama ima oko 45 milijuna ljudi koji nemaju nikakvo osiguranje

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije