Na dan, 2. svibnja 2011. godine, nakon desetljetne potrage, pomno planirana operacija ušle je u finale – na skrovitom imanju u Abbottabadu u Pakistanu ubijen je Osama bin Laden, osnivač, glavni arhitekt i vođa terorističke organizacije Al-Kaida, sin saudijskog milijardera, koji je postao zaštitno lice globalnog terorizma, što ga je dovelo na prvo mjesto ‘crne liste’ najtraženijih ljudi na svijetu. Tajna operacija američkih specijalaca nazvana "Neptunovo koplje, u kojoj je ubijen 54-godišnji Osama bin Laden, u povijesti je ušla kao jedan od najspektakularnijih trenutaka u borbi protiv globalnog terorizma. Ta je likvidacija označila kraj jedne ere i prekretnicu u globalnoj sigurnosti, ali i otvorila Pandorinu kutiju brojnih pitanja o geopolitičkim odnosima, etici ratovanja i granicama državnih tajni.
I danas, 14 godina nakon Bin Ladenove smrti, teorije zavjera i dalje su žive. Prema jednoj od njih, Osama bin Laden nikada nije pronađen, špekuliralo se da je svibanjskog jutra 2011. ubijen njegov dvojnik te je Bin Ladan živ, a da je dosita tako sada bi imao 68 godina. Rođen je u Rijadu 1957., kao jedno od preko pedesetero djece Muhameda bin Ladena, građevinskog magnata bliskog saudijskoj kraljevskoj obitelji. Odgojen u konzervativnom okruženju, Osama je naslijedio dio očevog bogatstva, čija je vrijednost procijenjena na desetke, a prema nekim izvorima čak i na stotine milijuna dolara. Iako je diplomirao građevinu i ekonomiju, nakon sovjetske invazije na Afganistan, 1979. godine, životni put Osame bin Ladena krenuo je drugim smjerom. Odlazi u Afganistan, te financira, ali i sudjeluje u borbi mudžahedina protiv Sovjeta, gradeći tako reputaciju hrabrog borca, a ujedno i postavljajući temelje za globalnu mrežu militanata. Iz te je borbe 1988. godine nastala Al-Kaida, organizacija koja će postati sinonim za terorizam. Bin Ladenova radikalizacija kulminirala je nakon Zaljevskog rata, 1991. godine, kada su američke trupe stigle u Saudijsku Arabiju, što je on tumačio kao oskvrnuće svetog tla. Proglasio je džihad protiv SAD-a, a njegova je organizacija nakon toga ostavila svoj potpis na nizu smrtonosnih napada, uključujući i bombaške napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji 1998. godine te napad na razarač USS Cole, dvije godine kasnije.
VEZANI ČLANCI:
Vrhunac terorističkih ambicija Osame bin Ladena dogodio se 11. rujna 2001. godine, kada su oteti zrakoplovi udarili u Svjetski trgovački centar u New Yorku, pri čemu je poginulo gotovo 3000 ljudi. Nakon tog tragičnog dana, koji se smatrao danom napada na SAD, Bin Laden postaje glavni osumnjičenik, ali i najtraženija osoba na svijetu. Potraga za njim postala je apsolutni prioritet američke vanjske politike u ratu protiv terorizma, a za njegovu je glavu bila raspisana i tjeralica s nagradom od 25 milijuna dolara.
Nakon napada 11. rujna, ranjene Sjedinjene Američke Države pokreću "Rat protiv terorizma". Uslijedila je invazija na Afganistan te rušenje talibanskog režima. No, čovjek za kojim je raspisana tjeralica nije bio pronađen. Vjerovalo se da se skriva u planinskim područjima Afganistana i Pakistana, uspješno izmičući pokušajima hvatanja čitavo desetljeće, tijekom kojeg ni intenzivni napori obavještajnih službi i vojnih snaga diljem svijeta, nisu urodili plodom. U očima sljedbenika sve je blistaviji bio mit o Bin Ladenu kao neuhvatljivom junaku, sposobnom da se, poput duha, kreće i kroz najstrože sigurnosne mreže. Za američke obavještajne službe koje su tapkale u mjestu bile su to godine nalik noćnoj mori
Sve informacije o lokaciji na kojoj se skriva Bin Laden pokazale su se tek pukim glasinama, a priče da više nije među živima sam je demantirao povremenim javljanjem audio i video porukama. Njegovo je lociranje predstavljalo ogroman izazov i stoga što sam Bin Laden za komunikaciju nije koristio modernu tehnologiju, nego se oslanjao isključivo na mrežu povjerljivih kurira. No, upravo je kurir u konačnici i doveo do skrovišta Osame bin Ladena. Naime, ispitivanjem zarobljenih pripadnika Al-Kaide u Guantanamu, među kojima je bio i Khalid Sheikh Mohammed, navodno glavni operativac napada 11. rujna, otkriven je pseudonim najpovjerljivijeg Bin Ladenovog kurira, a godine 2007. saznalo se i njegovo pravo ime - Abu Ahmed al-Kuwait. Dvije godine kasnije otkriveno je i područje njegova djelovanja u Pakistanu, a u kolovozu 2010., praćenje kurira dovelo je američke obavještajce do Abbottabada, grada nedaleko od pakistanske vojne akademije, a potom i do velikog, visokim zidovima i bodljikavom žicom okruženog kompleksa u kojem se Bin Laden skrivao sa svojom obitelji. Vila, lokalno poznata kao "Waziristan Haveli", u kojoj je Bin Laden proveo svoje posljednje godine, bila je izgrađena oko 2005. godine na parceli znatno većoj od susjednih, a njena se vrijednost ,prema procjenama, kretala od 250.000 do milijun američkih dolara. Čitavo je imanje bilo opasano betonskim zidovima, visine od 3,7 do 5,5 metara, koji su bili dodatno osigurani bodljikavom žicom. Unutrašnjost kuće je, prema izvještajima, bila skromno namještena. Kompleks nije imao telefonsku liniju, niti internetsku vezu, a stanari smeće nikada nisu iznosili, nego su ga spaljivali.
Nakon lociranja, uslijedio je intenzivan nadzor čitavog kompleksa, koji je uključivao satelitske snimke, prisluškivanja i agente na terenu, a CIA je za potrebe promatranja unajmila i kuću u blizini. U pokušaju da se prikupi DNK uzorak stanara kompleksa korištena je i kontroverzna, lažna kampanja cijepljenja protiv hepatitisa B, što je kasnije izazvalo osudu javnosti i zdravstvenih organizacija, jer je ugrozilo legitimne zdravstvene akcije. Iako agenti nikada nisu uspjeli dobiti jasnu fotografiju Bin Ladena unutar kompleksa, niti snimku njegovog glasa, sve prikupljene informacije upućivale su na to da je tzv. "Hodač", visoki muškarac koji šeta dvorištem, upravo on – Osama Bin Laden. Nakon nekoliko tjedana prikupljanja podataka i razmatranja različitih opcija zračnog udara ili kopnene akcije, 29. travnja 2011. tadašnji američki predsjednik Barack Obama dao je zeleno svjetlo za provođenje tajne operacije specijalnih snaga. Bila je to riskantna odluka - uspjeh te tajne operacije ovisio je o preciznosti obavještajnih podataka, ali i o besprijekornoj izvedbi, a s druge strane neuspjeh operacije mogao je imati ogromne političke posljedice. Stoga je ta izuzetno važna i rizična operacija "Neptunovo koplje", povjerena pripadnicima elitne mornaričke jedinice SEAL Team 6, skupini vrhunski obučenih specijalaca koja se istaknula u brojnim visokorizičnim misijama i specijaliziranim, tajnim operacijama diljem svijeta te predstavlja sam vrh američkih specijalnih snaga, ali I jednu od najrespektabilnijih i najučinkovitijih protuterorističkih jedinica na svijetu.
Operacija "Neptunovo koplje" izvedena je u noći, 2. svibnja 2011. Dva modificirana helikoptera ‘Black Hawk’, s 23 pripadnika elitne jedinice Navy SEAL Team 6, prevoditeljicom i psom Kairom, poletjela su iz Afganistana prema Abbottabadu, gradu smještenom duboko unutar Pakistana. No, nije sve išlo glatko, planirano spuštanje konopcima u dvorište kompleksa omeo je tehnički kvar jednog od helikoptera koji je, nakon što je repom udario u zid, morao prisilno sletjeti. Drugi je helikopter sletio izvan kompleksa, te je stoga za ulazak u kompleks okružen visokim zidovima morao biti primijenjen eksploziv. Bile su to minute pune napetosti i iščekivanja. Američki specijalci, obučeni za najzahtjevnije operacije, kretali su se oprezno kroz mračne hodnike i prostorije, svjesni rizika da svaki korak može biti pogrešan, a cijena toga visoka. Bili su u stanju maksimalne pripravnosti, znajući da se iza svakih vrata može kriti njihov glavni cilj - Osama bin Laden. U razmjeni vatre do koje je ubrzo došlo ubijen je Bin Ladenov 23-godišnji sin Khalid, te njegov kurir Abu Ahmed al-Kuwaiti (33) i kurirov tri godine mlađi brat Abrar, sa suprugom. Osama bin Laden pronađen je na trećem katu zdanja, a prema svjedočenju Roberta O'Neila, specijalca koji tvrdi da je upravo on u njega ispalio smrtonosne hice, Bin Laden je bio viši i mršaviji nego što je on očekivao, s kraćom i sijedom bradom. Stajao je iza svoje najmlađe supruge Amal, držeći ruke na njezinim ramenima. O'Neil je tada zapucao te je preko ženina ramena, dva puta pogodio Bin Ladena u glavu, a nakon što je pao, ispalio je u njega još jedan hitac. Čitava akcija trajala je oko 40 minuta, a poruka "Geronimo EKIA" (Enemy Killed In Action - Neprijatelj ubijen u akciji) označila je uspješan završetak misije.
Nakon potvrde identiteta, samo nekoliko sati nakon smrti, uslijedio je obred pokopa koji je obavljen na palubi američkog nosača aviona USS Carl Vinson, u sjevernom dijelu Arapskog mora. Bin Ladenovo tijelo je oprano, umotano u bijelo platno, stavljeno u vreću s utezima te je, nakon što je časnik pročitao vjerske stihove prevedene na arapski, spušteno u more. Iako su američki dužnosnici tvrdili da je postupak bio u skladu s islamskim propisima, mnogi muslimanski klerici i učenjaci osporavali su tu tvrdnju, ističući da je pokop na moru dozvoljen samo u izvanrednim okolnostima, poput smrti na brodu, te da je primarni način ukopa na kopnu. Kritičari su smatrali da je odluka bila više politički motivirana nego vjerski utemeljena, te da je uskratila obitelji pravo na tradicionalni pokop. Američki su dužnosnici objašnjavali da je odluka o pokopu na moru donesena jer bi, da je tradicionalno sahranjen, grobno mjesto Bin Ladena moglo postati svetište i mjesto hodočašća za njegove sljedbenike i teroriste diljem svijeta. Navodilo se i da je bila kontaktirana Saudijska Arabija, Bin Ladenova rodna zemlja, te da je navodno odbila primiti tijelo.
Iako pozdravljena od većine zemalja zapadnog svijeta i potvrđena od strane same Al-Kaide, smrt Osame bin Ladena postala je plodno tlo za brojne sumnje, kontroverze i teorije zavjere. Okidača za sumnje bilo je mnogo, od same prirode operacije, nedostatka konkretnih dokaza o okolnostima smrti Bin Ladena, brzog uklanjanja njegova tijela, pa do neuobičajenog pokopa u moru, no najjači okidač za sumnje bila je odluka administracije predsjednika Baracka Obame da ne objavi fotografije ni video snimke Bin Ladenovog tijela, uz objašnjenje da su previše uznemirujuće i da bi mogle poslužiti kao propaganda te potaknuti nasilje. Mnogi su smatrali da je nedostatak vizualnog dokaza namjeran kako bi se prikrila stvarna istina o operaciji. Lavina sumnji koja se tada pokrenula postala je plodno tlo za brojne teorije zavjere koje, niti danas, 14 godina nakon bin Ladenove smrti, nisu umrle.
I dok se s jedne strane špekuliralo o tome da Osama bin Laden nikada nije pronađen te da je još uvijek živ jedna od najraširenijih teorija bila je ona prema kojoj Bin Laden nije ubijen u Abbottabadu, nego je godinama prije te akcije već bio mrtav. Jedni su vjerovali da je umro prirodnom smrću, drugi da je poginuo u borbama u Tora Bori, treći da je bio zarobljen živ, a potom smaknut, no svima njima ključna je bila tvrdnja da je operacija Bin Ladenove likvidacije bila inscenirana zbog političke koristi Obamine administracije. Prema jednoj od teorija, u operaciji 2. svibnja 2011. bio je ubijen dvojnik Osame bin Ladena. Posebno glasna bila je teorija koju je 2015. godine iznio poznati istraživački novinar Seymour Hersh. On je, pozivajući se na neimenovane američke i pakistanske izvore, tvrdio da je cijela operacija bila farsa, da je Bin Laden zapravo bio zatočenik pakistanske obavještajne službe (ISI) od 2006. godine, te da su Pakistanci, u zamjenu za američku pomoć, jednostavno "predali" Bin Ladena Amerikancima u dogovorenom, insceniranom napadu. Hersh je tvrdio da su dijelovi Bin Ladenovog tijela bačeni iz helikoptera iznad planina Hindu Kush. Tvrdio je također i da Bin Laden nije bio naoružan i da praktički nije bilo borbe, što je potaknulo špekulacije o mogućem kršenju međunarodnog prava. Bijela kuća i brojni američki dužnosnici oštro su demantirali te Hershove tvrdnje, nazivajući ih "neutemeljenima" i punim netočnosti, no njegova je priča dodatno produbila nepovjerenje u službenu verziju događaja.
Dodatnu sumnju rasplamsala je i činjenica da su samo tri mjeseca nakon akcije, poginula 22 pripadnika SEAL Teama 6. Naime, u kolovozu 2011. godine njihov transportni helikopter Chinook srušen je u Afganistanu, što su neki protumačili kao osvetu ili čak namjerno uklanjanje svjedoka. Danas, 14 godina nakon operacije "Neptunovo koplje", unatoč službenim izvješćima i detaljnim opisima akcije, odgovor na pitanje što se točno dogodilo u Abbottabadu te svibanjske noći i dalje je obavijen velom tajne - misterij posljednjih trenutaka života Osame bin Ladena i sudbine njegova tijela vjerojatno nikada neće biti u potpunosti razriješen, što ostavlja prostor za nagađanja i neke nove teorije. Neposredno nakon napada, 11. rujna 2001., američka Vlada je putem programa State Departmenta, "Rewards for Justice" (Nagrade za pravdu), ponudila izdašnu nagradu od 25 milijuna dolara za informaciju koja bi dovela do hvatanja ili smrti bin Ladena. Spomenuti program "Rewards for Justice", pokrenut 1984. godine, već je isplatio više od 100 milijuna dolara desecima pojedinaca čije su informacije pomogle u sprječavanju terorističkih napada ili privođenju terorista pravdi. Najveća pojedinačna isplata iznosila je 30 milijuna dolara, bila je to nagrada za informaciju koja je 2003. godine dovela do Udaya i Qusaya Husseina, sinova Saddama Husseina. Stoga se neposredno nakon objave o bin Ladenovoj smrti, u javnosti sve glasnije postavljalo pitanje - hoće li itko dobiti obećanu nagradu, no američki dužnosnici, uključujući tadašnju državnu tajnicu Hillary Clinton i glasnogovornika State Departmenta, Harryja Edwardsa, bili su vrlo oprezni u izjavama.
Ubrzo je stigla službena potvrda da u slučaju Osame bin Ladena nitko neće dobiti nagradu od 25 milijuna dolara, jer niti jedna osoba nije pružila informaciju tipa "Bin Laden je ovdje", te stoga uvjeti programa "Rewards for Justice" za isplatu nagrade nisu bili ispunjeni. Visoki američki dužnosnici objasnili su da su lociranje i eliminacija najtraženijeg terorista na svijetu bili vrhunac višegodišnjeg, mukotrpnog prikupljanja podataka, analiza i primjene tehnološke nadmoći američkih obavještajnih agencija, čime se postupno gradio "mozaik" informacija koji je u konačnici doveo do kompleksa u Abbottabadu i likvidacije bin Ladena. Tako je Osama bin Laden uklonjen s liste najtraženijih terorista FBI-a, s oznakom "Pokojni", a 25 milijuna dolara ostalo je u američkoj blagajni.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>
Otvori KEKS Pay
