Poljska i češka ekonomija u trećem su ovogodišnjem kvartalu rasle 5%, rumunjska 8,6%, Bugarska 3,9%, Mađarska 3,8 a više od 3 posto rasla su i neka zapadna gospodarstva: austrijsko, nizozemsko, finsko a nadomak toj brojci bila je i Njemačka. Prve procjene za hrvatski BDP u najizdašnijem ljetnom tromjesečju dobit ćemo krajem studenog, no već sad se zna da Hrvatska jedina od jedanaest postsocijalističkih zemalja, članica EU, nije nadoknadila gubitak stvoren nakon 2008 godine. Još uvijek nam je BDP 6,5 posto ispod razine s drugog kvartala 2008 godine! Predzadnjim Slovencima nadoknađivanje gubitka pošlo je za rukom u drugom kvartalu ove godine.
Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu Zagreb procjenjuje da će Hrvatska uz očekivani rast od 3 posto godišnje tek 2019 godine nadoknaditi izgubljeno, - nakon dugih 11 godina tavorenja na razinama ispod onih pretkriznih. Slovačka je učinak velike financijske krize prebrisala za dvije godine i jedan kvartal, Bugarska za tri godine, Mađarska šest i pol, a Poljska nije ni bila u krizi...
- Poražavajuće je da su sve Vlade od 2000. naovamo, bez iznimke, zabilježile ekonomsko zaostajanje za prosjekom Nove Europe, tvrdi Globan čija je analiza izazvala veliku pažnju u ekonomskim krugovima. Posljednjih osamnaest godina deset ostalih tranzicijskih država u prosjeku je raslo 30 posto brže od Hrvatske, pa danas jedino Bugarska ima niži BDP po stanovniku
od Hrvatske! Dr. Globan usporedio je prosječni rast deset novih članica EU s hrvatskim ostvarenjem u razdoblju pojedinih hrvatskih vlada od 2000. godine naovamo. Hrvatska javnost Milanovićevu vladu percipira kao najlošiju, no Globan pokazuje da je Hrvatska najviše zaostajala za Novom Europom u prvom mandatu Sanaderove Vlade, od 2004. do 2007 godine, kada je naša ekonomija rasla oko 14 posto sporije od drugih.
- Pokazalo se da je uvjerljivo najmanje zaostajanje zabilježila Vlade Ivice Račana, od „svega“ dva postotna boda, pojašnjava Globan. Račanova je Vlada u svom mandatu digla BDP oko 18 posto, te je u tom razdoblju rasla brže od Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije, što iz današnje perspektive zvuči kao znanstvena fantastika.
- Već iduća Vlada, ona Ive Sanadera, počela je ubrzano zaostajati za prosjekom nama usporedivih zemalja, unatoč tome što je to razdoblje obilježeno stopama rasta od 4-5 posto godišnje i smatra se zlatnim godinama hrvatskog gospodarskog rasta. Bilo je to razdoblje rasta plaća, životnog standarda, visoke javne i privatne potrošnje, eksplozivnog rasta burzovnog indeksa uslijed javnih ponuda dionice Ine i HT-a, itd, pojašnjava Globan.
Sanader je u te četiri godine digao BDP oko 17 posto, no gospodarstva ostalih deset zemalja u ovom su periodu porasla oko 31 posto.
- U uvjetima rasta stanovnici neće u jednakoj mjeri osjećati relativno zaostajanje za Europom, budući da na svojim računima vide više novca nego prije, a uz to si mogu priuštiti stvari koje ranije nisu mogli. Stoga ne čudi da je percepcija javnosti o tom razdoblju zapravo bolja nego što to podaci pokazuju, kaže Globan.
U razdoblju HDZ-ove vlade koja je upravljala državom od 2008 do 2011, kad su vodstvo podijelili Ivo Sanader i Jadranka Kosor, hrvatski je BDP zaronio 7,1 posto, za razliku od deset ostalih ekonomija koje su iz tog četverogodišnjeg razdoblja izašle s minusom od 2,4 posto.
- Kada je riječ o Vladama Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, imamo malo drugačiju situaciju nego za vrijeme prve Sanaderove vlade. Hrvatska je ponovno snažno zaostajala za svojim konkurentima, no ovaj put je to bilo u uvjetima kada se BDP smanjivao, životni standard pogoršavao, a nezaposlenost rasla. Sve ostale zemlje srednje i istočne Europe vrlo su se brzo počele oporavljati od recesije, dok je Hrvatska ostala jedina s negativnim stopama rasta. Takva kretanja su nezabilježena još od završetka Domovinskog rata. Ovakvo zaostajanje se puno jače osjetilo u džepovima građana, što je uzrokovalo i veliko ogorčenje stanovništva, potaklo iseljavanje i ojačalo razočaranost u političke elite, pojašnjava Globan.
HDZ vrlo često Milanovićevu vladu opisuje kao najlošiju vladu u povijesti zemlje. BDP je u tom četverogodišnjem razdoblju pao pola postotnog poena, za razliku od ostalih zemalja koje su rasle 9,4 posto. Ako bi se kao mjera uspjeha neke hrvatske vlade uzeo rast BDP-a prema ostvarenju ostalih tranzicijskih država tada bi prva Sanaderova vlada bila najlošija, Milanoviću pripada drugo mjesto, dok je Račan zasad najuspješniji hrvatski premijer. Tandem Orešković/Plenković koji su prve dvije godine u zaostatku za EU 10 oko jedan posto ima šansu da ga preteku ako ostali uspore naredne dvije godine, a naš rast ubrza, no prognoze Europske komisije sugeriraju obrnuto.
Sam autor analize Tomislav Globan dodaje kako precizno rangiranje uspješnosti Vlada treba ipak uzeti s rezervom, budući da ako se koriste godišnji podaci umjesto kvartalnih, Sanaderova i Milanovićeva Vlada ispadaju gotovo jednako neuspješne.
- U konačnici, manje je bitno tko je zadnji, a tko predzadnji i je li to za jedan ili dva decimalna postotna poena. Puno je važnije osvijestiti da sve dosadašnje hrvatske Vlade nisu uspjele držati korak s našim konkurentima, što građani itekako osjećaju, kaže Globan.
Ovakav naslov može staviti samo udbaška novina. Sa Račanom je krenula spirala nenormalnog zaduživanja, Račan je prodao INAu , HT, taj Račan je uzrok katastrofe koja će nas pogoditi 2009.