Naslovnica Biznis Gospodarstvenik godine

Vlada planira javni dug spustiti ispod 70 posto BDP-a do 2020.

Jedna smo od rijetkih članica Europske unije kod koje se neće povećavati udio javnih izdataka za starost
13. studenoga 2017. u 12:35 4 komentara 539 prikaza
Foto: Marko Lukunić/Pixsell

Smanjenje javnog duga za približno 5 postotnih poena mjereno udjelom u BDP-u u dvije godine, paralelno sa spuštanjem fiskalnog deficita ispod jedan posto predstavlja važnu prekretnicu za hrvatske javne financije, ali i društvo u cjelini. Uz izlazak iz procedure prekomjernog deficita, taj tempo razduživanja ubrzao je donošenje političke odluke o uvođenju eura.

Zdravko Marić Ljubica 
Gatarić Smanji li Marić viškom od poreza javni dug, manevar će uspjeti

Hrvatska se obvezala da će preuzeti zajedničku valutu prije ili kasnije, no kako to nikad nije stvar dobre volje ili političke aklamacije nego rezultat niza javnih politika u zemlji, zadovoljavanje kriterija za ulazak u eurozonu trebalo bi blagotvorno djelovati na mnoge ekonomske procese u zemlji, a ponajviše na javni dug. Plan je vlade da ga za tri godine spusti ispod 70 posto BDP-a, odnosno da ga smanjuje za približno 3 postotna poena godišnje, a da se pita MMF ta bi dinamika trebala biti još strmija da 2022. godine budemo ispod 60 posto.

Hrvatska je s 80-tak posto javnog duga i dalje lider među tranzicijskim državama, a sličnu razinu potrošnje ima Slovenija koja se značajno zaduživala zbog sanacije vlastitog bankarskog sustava, te donekle Mađarska. Javni dug Češke i Slovačke kreće se unutar maastrichtskih kriterija, što se jasno održava i u niskoj cijeni njihova duga. 


Financijski doručak OTP i Splitske banke u Muzeju Mimara Euro – da ili ne? Neopravdano smo euforični zbog najave uvođenja eura

Ministarstvo financija procjenjuje da će do kraja godine javni dug spustiti neznatno ispod 80 posto BDP-a na 79,8 posto dok Europska komisija u svojim jesenskim prognozama prognozira završetak s 80,3%, što je i dalje dva i pol postotna poena manje od javnog duga s kraja 2016. Postojeća razina javnog duga donosi godišnje izdatke za kamate od približno tri posto hrvatskog BDP-a (2015. kamate su dosegnule 3,6% BDP-a) što je i dalje neodrživo, tako da je euro u osnovi važna, ali sporedna priča u odnosu na važnost smanjenja javnog duga. Veće izdatke za kamate imaju samo Italija i Grčka čiji je javni dug 130 odnosno 180 posto njihova BDP-a.

Hrvatska se nikad nije mogla pohvaliti prevelikom financijskom disciplinom jer je osim prikazanih uvijek imala i skrivene dugove, ali sve do 2008. godine službeno je javni dug zemlje bio ispod 40 posto BDP-a, što bi za zemlju hrvatske veličine i ekonomske snage trebala biti gornja dopuštena granica zaduženosti. Primjena nove Eurostatove metodologije od 2014. godine digla je javni dug za 20-ak posto, a ostatak do 85 posto podebljano je u recesiji, kada je BDP pao oko 12 posto, a javna je potrošnja, s cijenom zaduživanja, nastavila rasti. 


 

Silazna putanja javnog duga poklapa se s gospodarskim oporavkom i povećanjem BDP-a, ali njegovu smanjenju “kumovala” je i specifična politička situacija u zemlji s nestabilnom većinom u parlamentu. Izborne su godine u pravilu loše za javne financije, no Hrvatska se i na redovnim (2015.) i na izvanrednim (2016.) parlamentarnim izborima po pitanju javne potrošnje provukla bez veće “štete”.

Višak prihoda koji je došao s oporavkom gospodarstva i potrošnje većim se dijelom usmjerio na smanjenje deficita, a takva se orijentacija iščitava i iz vladinih smjernica za naredne tri godine. Monetarna je politika također pogodovala smanjenju javnih izdataka, no treba voditi računa da bi se tržište u srednjem roku moglo preokrenuti. Planove, dodatno, mogu poremetiti dugovi u zdravstvenom sustavu, ali i potencijalni troškovi koji dolaze od brojnih međunarodnih sudskih sporova vezanih uz Inu, konverziju, a odnedavno i Agrokor. 


Činjenica je da Hrvatska po pitanju javnog duga stoji lošije od ostalih tranzicijskih država, no isto tako je činjenica da Hrvatska jedina u budućnosti može računati na stabilizaciju ili smanjenje udjela javnih izdataka za mirovine jer je stvorila privatnu mirovinsku štednju koja u ovom trenutku doseže 23 posto BDP-a. Stoga i Europska komisija u svojim srednjoročnim prognozama izdvaja Hrvatsku kao jednu od rijetkih članica kod koje se neće povećavati udio javnih izdataka za starost.

Agrokor EUROPSKA KOMISIJA: Hrvatska raste, ali rizik Agrokora još postoji, i 2019. ćete se tek vratiti na BDP prije krize Šef misije MMF-a Khaled Sakr RATKO BOŠKOVIĆ MMF tvrdi da je šok nenajavljenih javnih investicija isplativ Ante Ramljak Reformski zahvat Lex Agrokor – prekretnica načina poslovanja u Hrvatskoj

 

VIP izdvaja za Vas

  • Pikacu:

    To je zbog kradezea i krasdepea MI SMO NAJBOLJI U POLITICI KOJA SE ZOVE... SEBI PA ONDA SEBI PA ONDA SVOJIMA PA ONDA TEK DRUGIMA

  • Mate06:

    Intaresantno.... s manje stanovništva jer se mladi iseljavaju žele vratiti javni dug, s manje onih koji uplaćuju u državni proračune žele smanjiti javni dug, s više onih koji odlaze u mirovinu žele smanjiti javni dug, s više izdataka za domoljube ... prikaži još!e žele vratiti javni dug i još plaćaju potomcima bivših partizana ...... oni su zbilja mađioničari..... Od kune naprave dvije.... Dvije posude a jednu misle vratiti..... ali to ne ide... bumo videli....

  • branko.mihalic1:

    neznam u kojoj priči će to napravit sa kojim novcima od kojih ljudi možda da iz Irske plaćaju porez