Naslovnica Vijesti Hrvatska

Od siječnja veći minimalac za 50 tisuća radnika? Evo za koliko bi mogao porasti

Sindikati pritišću da se dodaci isključe iz minimalca, HUP želi maknuti javni i državni sektor iz osnovica za izračun minimalca
17. studenoga 2017. u 21:45 47 komentara 25425 prikaza
krojačica
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Pogledajte galeriju 1/6

Sve do ove godine Hrvatska i Slovenija bile su jedine postsocijalističke države s prosječnom bruto plaćom većom od tisuću eura, no posljednjih pet mjeseci pridružile su im se Češka, Poljska i Slovačka.

CVJEĆARICA IZ DARDE Od cvijeća živimo na minimalcu, djeca su u Irskoj jer žele više

Te tri zemlje sada imaju prosječnu bruto plaću nešto višu od tisuću eura, kao i Hrvatska, tako da ubuduće hrvatski radnici neće bježati samo na zapad već i prema istoku. Sličan skok istočni su susjedi ostvarili i s minimalnim plaćama koje su nakon 2008. godine u Mađarskoj povećane 51 posto, Češkoj 36 posto, Poljskoj 45 posto, baltičkim zemljama oko 70 posto, u Bugarskoj su udvostručene, a Hrvatska je minimalac povisila samo 14 posto, s 380 na 433 eura.

Slovenski minimalac ove godine iznosi 805 eura, poljski 453 eura, mađarski 412 eura, češki 407 eura, a estonski 470 eura.

Nitko ispod 60 posto

Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate poteze drugih zemalja i minimalac povise barem na 45% hrvatske prosječne plaće, odnosno sa sadašnjih 3276 na 3620 kuna bruto. Kad se od tog iznosa oduzme 20% mirovinskih doprinosa (724 kune), to bi na ruke bilo 2896 kuna – 275 kuna više nego sada! Ministar rada Marko Pavić trebao bi donijeti konačnu odluku do kraja ovog mjeseca, to više što mu za vratom puše i oporbeni SDP koji traži da se minimalac povisi na 60 posto prosječne plaće, što bi bilo gotovo 4800 kuna bruto. Upravo je tih 60 posto poželjna granica koju su postavili europski sindikati, koji također pritišću svoje vlade da u zakone ugrade odredbu da nitko ne bi smio zarađivati ispod 60 posto medijalne (srednje) ili 60 posto prosječne plaće. Procjenjuje se da minimalnu plaću prima 30 tisuća do 50 tisuća hrvatskih radnika, a Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ističe da neto plaću manju od 3500 kuna prima oko 250 tisuća radnika.

– Teško je to nazvati pregovorima. Naš je zahtjev bio da se zakon promijeni kako bi se jasno utvrdilo što je minimalna plaća. U minimum se često uključuju dodaci poput rada vikendom, blagdanima, praznicima, prekovremenog rada i slično, a mi bismo htjeli da se ti dodaci isplate povrh minimalca – objašnjava Novosel.

Plaća se, zapravo, naštimava tako da koliko god radio prekovremeno, radnik ne dobiva na ruke više od 2620 kuna zajamčenog iznosa.

– Nije istina da bi tekstilna i drvoprerađivačka industrija propale da se povisi minimalac. Samo 10 posto najlošijih tekstilnih tvrtki isplaćuje minimalac, mi se prilagođavamo manjoj grupi neuspješnih i nesposobnih tvrtki. To da neki sektori ne bi mogli povećati minimalac je čista floskula poslodavaca kako bi ishodili potpore za sebe – kaže Novosel.

Hrvatska udruga poslodavaca traži da se u zamjenu za povećanje minimalca ugovore kompenzacijske mjere za radno-intenzivne industrije, poput drvne, tekstilne, industrije kože te gume i obuće. One bi se isplaćivale kao potpore za zadržavanje postojeće zaposlenosti i sufinancirale iz Europskog socijalnog fonda.

– Nemamo ništa protiv potpora, ali nisam za to da se potpore isplaćuju svakome. To je lov u mutnome – kaže Novosel koji smatra da je među mnogima koji isplaćuju minimalne plaće dosta i poslodavaca koji ne žele isplatiti više da bi smanjili ostala davanja uz plaće.

Sektorske mjere

Hrvatska udruga poslodavaca drži da se minimalna plaća treba prvenstveno gledati u sklopu realnog sektora te traži da se primanja u državnim i javnim službama isključe iz prosjeka na osnovi kojeg se izračunava minimalac.

– HUP nije protiv povećanja minimalne plaće, no smatra da je istodobno potrebno iznaći neke mjere za pogođene sektore da im se smanji trošak poslovanja. Poslodavcima se u posljednje vrijeme povećalo nekoliko varijabli koje bitno utječu na trošak njihova poslovanja, a ovo će biti dodatni udar.

Uz ove dodatne namete i dalje se nisu smanjila fiskalna i parafiskalna davanja na koja smo upozoravali prošlih godina. Svako rasterećenje gospodarstva otvorilo bi prostor i za povećanje plaća, a to bi se posebno osjetilo u industrijama kao što su drvna i tekstilna – navodi Nataša Novaković, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale HUP-a.

Pogledajte i glaeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti

krojačica
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
Davor Bernardić SDP-ov prijedlog Bernardić: Cilj nam je da minimalna plaća bude 60 posto prosječne Davor Bernardić loši uvjeti rada Bernardić: Nitko u Hrvatskoj ne bi trebao raditi za manje od 3.000 kuna! Stjepan Pezo Čelnik Galeba Stjepan Pezo: Povećanje minimalca za 5 posto sigurno će dovesti do vala otkaza
HGSS
Na visini zadatka
Proveo sam jutro s pripadnicima HGSS-a, evo zašto ih još više cijenim

A1 izdvaja za Vas

  • stefj:

    Njemačka nema minimalac, pa su plaće veće nego ovdje... Nije problem u niskom minimalcu, problem je u visokim davanjima. Nije normalno da imamo najviše bruto plaće u tranzicijskim zemljama, a istovremeno manju neto plaću. Imamo i najkraći radni tjedan... I ... prikaži još! opet sve po starom, opet se sindikati državnih i javnih službi s političarima dogovaraju koliko će novca podijeliti, pa se onda na osnovu toga rade nova zaduženja i novi porezi.... Neće povećanje minimalne plaće ništa riješiti, neće se struka manje iseljavati. Jednostavno je previše ljudi na proračunu, premalo ljudi stvara novu vrijednost. Uz to, navedene industrije poput tekstilne i drvne stvaraju minimalnu dodanu vrijednost i svako povećanje minimalca prijeti urušavanjem cijele industrijske grane... Puno toga treba riješiti, a minimalna plaća nije jedan od tih problema. Prevelika količina uhljeba je problem broj 1, ako se to uspije smanjiti, onda se mogu smanjiti porezi što može privući investicije, što opet može osigurati nova radna mjesta i zadržati ljude ovdje... S ovim mjerama, struka i sposobni odlaze, a glavni cilj onih koji ostaju jest uhljebiti se. I onda kada imamo uhljebe, jedini cilj im je što više dobiti, a što manje raditi...

  • Avatar Django
    Django:

    "sve do ove godine Hrvatska i Slovenija bile su jedine postsocijalističke države s prosječnom bruto plaćom većom od tisuću eura".....?????? Znači li to da nam već godinama lažu kako je u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, itd...... bolje nego u Hrvatskoj? I ... prikaži još! tek su nas sad (navodno) dostigli???

  • Deleted user:

    Ove priče pričajte nekome drugome , niti mala djeca više ne puše priče o bajkama.Ili ne znate ili kasnite 10 godina pričajući kako smo mi bolji od češke, slovačke i mađarske, nas pomalo prestižu srbija i Rumunjska to je naša stvarnost....