BESKRAJNI RAT MOSKVE

Putin ih je uhvatio u svoju zamku i sada imaju 'omču oko vrata': 'Držali su ga u rupi, šest dana je bio bez hrane'

Russian President Putin and his Belarusian counterpart Lukashenko visit the Valaam Monastery in the Republic of Karelia
Foto: Alexander Kazakov/REUTERS
1/3
13.01.2025.
u 16:56

Za Kubance, od kojih mnogi život pod diktatorskim režimom u Havani i američkim sankcijama doživljavaju kao otvoreni zatvor, obećanje druge putovnice predstavljalo je veliki mamac. No taj dokument dolazi s omčom oko vrata

Prije godinu dana Jorge je mislio da će mu ruska putovnica biti karta za slobodu i bogatstvo. Umjesto toga, donijela mu je beskrajno izlaganje životnoj opasnosti u brutalnom moskovskom ratu protiv Ukrajine. Kubanski regrut jedan je od tisuća stranih državljana koji su potpisali jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom, privučeni obećanjima o velikim plaćama i ubrzanom dobivanju državljanstva za sebe i svoje obitelji.

Za Kubance, od kojih mnogi život pod diktatorskim režimom u Havani i američkim sankcijama doživljavaju kao otvoreni zatvor, obećanje druge putovnice predstavljalo je veliki mamac. No taj dokument dolazi s omčom oko vrata. "Sada nam govore da, budući da smo ruski državljani, moramo nastaviti borbu do kraja rata", kaže za Politico Jorge, koji se nalazi u ruskoj regiji Kursk, gdje se moskovske trupe pokušavaju obraniti od ukrajinske ofenzive. Kao i drugi intervjuirani za ovaj članak, Jorge je dobio pseudonim radi sigurnosti.

Jorgeova priča, kao i priče tri druga kubanska regruta u Ukrajini i Kursku, te obitelji petorice drugih, otkrivaju kako Moskva zarobljava strance – ali i vlastite građane – na prvoj crti bojišnice dok pokušava iscrpiti Ukrajinu i njezine zapadne saveznike te pritom poštedjeti vlastito stanovništvo utjecaja dugotrajnog rata. Dok su ruski gubici rasli od početka potpune invazije u veljači 2022., Moskva je posegnula diljem svijeta za novim snagama. Preko sumnjivih posrednika, borci su regrutirani iz niza zemalja, uključujući Nepal, Ganu, Siriju, Indiju i Šri Lanku.

Iako je točan broj stranih regruta tajna, vojni stručnjaci smatraju da čine tek djelić vojske koja se bori protiv Ukrajine, više popunjavajući praznine nego određujući smjer bojišnice. Politički, njihova je prisutnost iskorištena u Moskvi za promicanje narativa u stilu Hladnog rata, prema kojem Rusija vodi široku koaliciju zemalja protiv američke hegemonije. Kubancima je taj narativ poznat iz sovjetskih vremena, kada su ih u desecima tisuća slali u Angolu kako bi sudjelovali u proxy ratu protiv SAD-a.

Međutim, gotovo nijedan kubanski regrut intervjuiran za raniji članak za Politico nije naveo ideologiju kao razlog za pridruživanje. Neki su rekli da su prevareni da otputuju u Rusiju nakon što su odgovorili na objave na društvenim mrežama za poslove niskih kvalifikacija, često u građevinarstvu. Drugi su priznali da su se svjesno odazvali ruskom ratnom pozivu, navodeći financijske poteškoće i obiteljske obveze kao ključne razloge za ukrcavanje na let prema mjestu koje nikada prije nisu posjetili i o kojem su znali vrlo malo. U Kubi su, kažu, preživljavali kao učitelji, stolari, konobari i građevinski radnici. Nadali su se da će im godina vojne službe donijeti novu nacionalnost – i s njom novi život.

Godinu dana kasnije, kubanski regruti i njihove obitelji kažu da su njihove nove putovnice bile manje jamstvo većih prava, a više potvrda degradacije: od simbolâ međunarodne solidarnosti do običnih, mobiliziranih ruskih građana – statusa kojem bi malo koji rođeni Rus zavidio. U rujnu 2022. najava ruskog predsjednika Vladimira Putina o "djelomičnoj mobilizaciji" šokirala je zemlju. Prvi put od početka potpune invazije rusko je stanovništvo bilo suočeno sa stvarnošću rata i pozvano da sudjeluje u njemu vlastitim životima.

Iako je kampanja pokrenula masovni egzodus mladih muškaraca, stotine tisuća ipak su se odazvale – neki iz osjećaja domoljubne dužnosti, mnogi drugi zbog osjećaja da nemaju izbora ili zbog straha od odmazde. Mobilizirani su očekivali da će biti pušteni prije ili kasnije, nakon navodne ruske pobjede, ili će ih barem zamijeniti svježe trupe. Umjesto toga, na bojištu su već dvije godine jer Putin odugovlači s naredbom za novu mobilizaciju, pokušavajući izbjeći društvene nemire. Kako bi nadoknadio gubitke, oslanja se na privlačenje dobrovoljaca, nudeći domaćima visoke plaće i ubrzano državljanstvo stranim regrutima.

U međuvremenu, mobiliziranim Rusima i njihovim obiteljima dano je do znanja da će jedino kraj rata donijeti kraj prisustva na bojištvu. Kako Kubanci sada otkrivaju, novopečeni Rusi, čak i oni koji su potpisali ugovor na samo godinu dana, nisu izuzeti. "Koriste državljanstvo da nas vežu za sebe", rekao je David, još jedan kubanski regrut kojem je ugovor službeno istekao u srpnju, tijekom videopoziva. "To zvuči kao ucjena."

David kaže da je posljednji put vidio svoju kubansku osobnu iskaznicu u listopadu 2023., kada su mu je vojni nadređeni oduzeli. Nedugo nakon toga njegov ruski pasoš – izdan samo nekoliko tjedana ranije – također mu je oduzet, pod izgovorom da je sigurnije prelaziti u Ukrajinu bez njega. Drugi nisu čak ni vidjeli svoje ruske putovnice.

Dok su neki regruti dobili državljanstvo u roku od nekoliko tjedana nakon dolaska u Rusiju na vojnu obuku, postoje i oni koji na dokument čekaju više od godinu i pol od pristupanja vojsci. "Ne žele nas pustiti", rekao je Manuel, regrut koji je bio među prvom skupinom Kubanaca koji su otputovali u Rusiju, a još uvijek nije dobio novu putovnicu. Njegovi kubanski dokumenti oduzeti su mu ubrzo nakon dolaska.

Ivan Čuviljajev, član udruge za ljudska prava Idite Lesom, koja pomaže mobiliziranim Rusima da pobjegnu s bojišta, rekao je da je Manuelova situacija tipičan primjer načina na koji Moskva pokušava povećati svoj utjecaj nad stranim regrutima. "Oni nemaju nikakve dokumente", rekao je Čuviljajev. "Te dokumente posjeduje Ministarstvo obrane. Dakle, ne mogu jednostavno pobjeći i obratiti se veleposlanstvu svoje zemlje." Dara Massicot, analitičarka obrane iz Carnegie Endowment for International Peace, složila se. "Strani borci moraju znati da, ako potpišu ugovor s ruskom vojskom ili prihvate putovnicu od njih, pristaju na neodređeno sudjelovanje u ratu u Ukrajini sve dok Kremlj ne proglasi kraj operacije, ili dok ne budu ubijeni ili teško ozlijeđeni", rekla je.

U slučaju Kube, malo je vjerojatno da bi bilo kakav poziv u pomoć napravio razliku. Nakon medijskih izvještaja u rujnu 2023. da su stotine Kubanaca otputovale u Rusiju kako bi sudjelovale u ratu, vlasti u Havani osudile su te ljude kao "plaćenike", što je prekršaj koji je na Kubi kažnjiv zatvorskom kaznom, i pokrenule postupke protiv navodnih regrutera.

U to vrijeme kritičari režima dovodili su u pitanje kako diktatura koja pomno prati svaki potez svog stanovništva nije primijetila čarter-letove muškaraca u dobi za vojnu službu prema Moskvi. Događaji od tada dodatno su opravdali njihovu sumnjičavost. Dok je Indija intenzivno lobirala kako bi vratila svoje građane, osiguravajući puštanje 45 boraca u rujnu i radeći na povratku još 50, dokazi sugeriraju da se regrutacija Kubanaca nastavila, dok se Havana javno dodvoravala Putinu.

U svibnju je kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel bio među rijetkim uglednicima koji su prisustvovali ruskoj vrlo simboličnoj proslavi Dana pobjede. U snimljenim izjavama ponudio je Putinu "podršku Kube" i zaželio mu "uspjeh u vašoj specijalnoj vojnoj operaciji", nedvojbeno razveselivši ruskog predsjednika korištenjem njegova eufemizma za rat.

Kuba se oslanja na Rusiju za sirovu naftu i pšenicu. Ali dok saveznici Moskve poput Irana i Sjeverne Koreje osiguravaju dronove i artiljeriju, siromašna Kuba ima malo toga za ponuditi osim laskavih riječi i, prema Ukrajini, ljudstva. Jatsenko je primijetio porast broja stranih vojnika zarobljenih 2024., pri čemu su Kubanci bili najbrojniji. "Postotak plaćenika raste, značajno raste"; rekao je na tiskovnoj konferenciji tijekom koje je nekoliko stranih ratnih zarobljenika, uključujući jednog Kubanca, bilo izloženo javnosti.

Za Kubance vezane za rat u Rusiji, produženje boravka na bojištu izvan predviđenog ugovora nije formalnost; svaka dodatna minuta na prvoj liniji znači veći rizik od fizičke ili mentalne ozljede i bliži susret sa smrću. "Da sam barem mogao kopati rovove", rekao je David, glas mu je pucao. "Prošle godine sam učinio ono što sam rekao da nikad neću, ali to je bilo ubij ili budi ubijen, a imam četvero djece o kojima moram brinuti." Ideja da postoji jasan rok za njegovu službu u ruskoj vojsci održala ga je prve godine, rekao je. "Sklopio sam pakt s Bogom za jednu godinu, i On me zaštitio. Ali ne, dvije ili tri", nastavio je kroz suze. "Ne bih nikome poželio da se svako jutro probudi suočen s izborom između samoubojstva ili ubojstva."

David je pretrpio ozljede od gelera uslijed ukrajinskih dronova ili raketnih napada, ali je vraćen na bojište nakon medicinskog tretmana, ponekad i prije nego što su šavovi zacijelili. Dok se liječio u bolnici zbog ozljede desne ruke, uzrokovane dronom, Pablo, kojemu je također dijagnosticiran PTSP, dobio je uputu od zapovjednika da će morati naučiti pucati lijevom rukom.

Iako su mnogi regruti rekli da su bili raspoređeni na stražnje položaje, gdje su kopali rovove i gradili utvrde u područjima istočne Ukrajine pod ruskom okupacijom, drugi su poslani na "prvu liniju" napada, uključujući Kursk. "Tamo sve gori", rekao je Jorge. Muškarac s kojim je prije više od godinu dana krenuo na put u Rusiju, poginuo je prije nekoliko tjedana u raketnom napadu, dodao je. Politico je potvrdio smrt putem rođaka preminulog na Kubi.

Španjolski mediji sa sjedištem u SAD-u izvijestili su o brojnim kubanskim žrtvama. No, na samoj Kubi, takve vijesti nikad ne stižu na televiziju. Potpuno ih utišati, međutim, pokazalo se nemogućim, budući da rodbina poginulih ostavlja trag na internetu, objavljujući posvete i emotivne poruke na društvenim mrežama. Regruti kažu da se vijest o smrti najčešće prenosi neformalno, obično putem WhatsAppa. Dodali su kako kubanski vojnici često prikupljaju novac kako bi pomogli obiteljima preminulih da dođu po tijela svojih najmilijih. Oni koji žele pokop na Kubi, umjesto u Rusiji, navodno sami snose troškove povratka tijela. U nekim slučajevima čini se da kubanski regruti jednostavno nestanu bez traga. Budući da ni Havana ni Moskva ne pokazuju interes za njihovu sudbinu, a prava regrutiranih Rusa ne pokrivaju strane borce, rodbina na tisućama kilometara udaljenoj Kubi često mora sama donositi zaključke kada njihovi bližnji nestanu bez traga.

Suočeni s neodređenom borbom na život i smrt, neki regruti pokušali su pobjeći s fronta, a neki su i uspjeli. Nakon što je u bolnici čuo da će ponovno biti poslan na prvu liniju unatoč ozljedama i isteku ugovora za četiri mjeseca, David je uspio pobjeći. Sada živi skriven na tajnoj lokaciji, tražeći način da napusti Rusiju bez dokumenata. "Kubanci poput mene jednako se boje Kube koliko i Rusije", rekao je.

Za mnoge regrute, priče o bijegu predstavljaju rijedak izvor nade. "Daju nam nadu da postoji izlaz odavde", rekao je Jorge. No, dodao je, oni koji budu uhvaćeni riskiraju optužbe za dezerterstvo ili premještaj na prve linije bojišta, gdje je smrt gotovo sigurna kao kazna. Jedan regrut, Carlos Estrada González, bio je držan u rupi bez hrane šest dana nakon što je jedan od njegovih suboraca uspješno pobjegao, rekao je njegov rođak za Politico. "Sumnjali su [Rusi] da je znao za to", napisala je osoba na Facebooku. Nakon što je oslobođen, rekao je obitelji da želi pobjeći i vratiti se kući, ali nije znao kako bez putovnice. Nekoliko dana kasnije, prestao je odgovarati na poruke. To je bilo sredinom travnja. "Osjećam u srcu da je još uvijek živ", napisao je Gonzálezov sin Javier iz Kube, uz snimku posljednje poznate lokacije njegova oca na periferiji grada Donjecka, u ruskom okupiranom dijelu Ukrajine.

Ne želeći riskirati kaznu, trojica od četvorice regruta čiji su jednogodišnji ugovori istekli izjavili su da radije ostaju na bojištu, uzdajući se u višu silu. "Sve što mogu učiniti je čekati", napisao je Manuel, "i moliti Boga da ću jednog dana napustiti ovo mjesto. Kao slobodan čovjek."

FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije

Russian President Putin and his Belarusian counterpart Lukashenko visit the Valaam Monastery in the Republic of Karelia
1/26

Komentara 19

Avatar Ivan Grozni
Ivan Grozni
18:03 13.01.2025.

A koga Rusija nakon svog nastanka 1283 nije prevarila ?

RO
robertmark
21:22 13.01.2025.

Monstrum je ovim ratom okupirao Rusiju, i kao diktator ogradio Ruse od demokratskog svijeta, informacija, slobode... tako se osigurao od odmazde poput čaušeskog.

Avatar dosadno
dosadno
19:05 13.01.2025.

"Omča" se steže, ali polako oko russkkih tankera koje počinju odbijati i Kina i Indija. Pa plutaju. Ili Gazproma koji najavljuje otpuštanje polovice zaposlenika u centrali.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije