Šefovi država i vlada 27 članica Europske unije preksinoć su se razišli sa summita u Bruxellesu bez dogovora o korištenju oko 140 milijardi eura, iako su se nadali da će ga postići. Riječ je o novcu koji je Rusiji zamrznut na računima Eurocleara u Belgiji, a namijenjen je Ukrajini kao zajam u obliku predujma za ratnu odštetu koju bi Rusija jednog dana trebala platiti da bi taj novac dobila natrag. Politički dogovor o tom osjetljivom pitanju odgođen je do sljedećeg summita Europskog vijeća, i to zbog toga što Belgija, kako smo već javljali u jučerašnjem broju, inzistira na podjeli rizika među svim državama članicama, koje bi zajedno bile u ulozi jamca pokaže li se da je ovaj rizični manevar nezakonit pred nekim sudom na kojemu bi Rusija mogla pokrenuti postupak zbog toga što su joj oduzeta financijska sredstva.
– Želim da svi snose rizik. Bude li trebalo vratiti novac, trebat će svaka država pridonijeti kako ne bi samo Belgija preuzela rizik – rekao je belgijski premijer Bart De Wever. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je po završetku summita da je dogovoreno da Europska komisija pripremi konkretan prijedlog za sljedeći summit u prosincu. – Zbog Belgije i njezina financijskog sustava kao i njegove stabilnosti, ključno je bilo kakvu dalekosežnu odluku te vrste, koja ujedno ima i određenu reputacijsku dimenziju za Europsku uniju, donijeti u miru i sa što većim pravnim osiguračima – rekao je Plenković.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže kako su čelnici država i vlada postigli konsenzus oko pitanja "što" (što učiniti za osiguravanje ogromnih financijskih potreba Ukrajine u 2026. i 2027.), ali sada treba razraditi pitanje "kako". Na pitanje što će se učiniti odgovor je zajam za ratnu odštetu, a ono "kako" još treba razraditi i pronaći najbolju, pravno najsigurniju i najmanje rizičnu opciju, proizlazi iz izjava Ursule von der Leyen nakon summita.
Kako smo već pisali, riječ je o novcu koji je nastao prikupljanjem kamata i dospijećem stranih državnih obveznica u koje je prije početka invazije na Ukrajinu ulagala Narodna banka Rusije, a te obveznice Rusi su držali u belgijskoj financijskoj tvrtki Euroclear. Zbog invazije i sankcija, Euroclear nije mogao vraćati taj novac Rusiji, što bi bilo uobičajeno nakon isplate kamata i dospijeća obveznica, nego ga drži na računu Europske središnje banke.
Ideja je da Komisija posudi taj novac od Eurocleara, preusmjeri ga u obliku beskamatnog zajma Ukrajini, pod uvjetom da ga Ukrajina vrati kad joj Rusija jednog dana isplati ratnu odštetu, pa bi se tek tada taj novac vratio i Rusiji. Belgija želi biti sigurna u to da, ne ostvari li se sve onako kako je zamišljeno, sav trošak rizičnog manevra neće plaćati belgijski porezni obveznici.
Otvori KEKS Pay
Ako Plenković potpiše da će država Hrvatska jamčiti za povrat tih novaca onda ga odmah treba osuditi za izdaju nacionalnih interesa Hrvatske. Da je to pitanje pravno čisto onda bi europska unija to napravila odavno i ne bi Belgija tražila takve garancije.