Gost podcasta Bobu Bob! Večernji TV-a, dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije Sveučilišta Libertas i bivši veleposlanik u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu Ivan Grdešić, komentirajući tvrdnju da su pregovori o mirovnom sporazumu Irana i SAD-poput tragikomedije "U očekivanju Godota" kaže da je rat bio "iznuđen" i bez jasnih strateških ciljeva, ali da se sada sve oteže jer obje strane žele proglasiti pobjedu.
Na pitanje otkud uopće potreba Trumpu, za kojeg se očekivalo da će proglasiti pobjedu bez obzira na ishod, da pregovora, profesor Grdešić odgovara:
Mislim da je odgovor na ovo vaše pitanje jako tradicionalan i jako klasičan, a to je zemljopis - Hormuški tjesnac. Dakle, čini mi se da su američki stratezi ili barem uži krug Ministarstva rata, kako se sad žalosno zove, i Trumpa, potpuno zanemarili važnost Hormuškog prolaza i tjesnaca, zanemarili poziciju arapskih saveznika u Perzijskom zaljevu. I te dekapitacije lidera, bombardiranje, nisu ostvarili ono što je trebalo ostvariti jer Iran povijesno tom kontrolom Hormuškog tjesnaca ima jednu stratešku prednost. Gdje je onda geografija, da tako kažem, postala važnija od tehnologije i to je jedna zanimljiva činjenica. Tako da taj previd, ja bih rekao, da oni mogu minimalnim naporom zaustaviti promet koji će onda izazvati pritisak na energetskim tržištima, na inflaciji, na problemima s arapskim saveznicima u zaljevu, s Indijom, s Kinom. Dakle, sa svim ostalima koji o tom prolazu ovise. Potpuno je ludo da su to previdjeli. Dakle, trebalo je prvo osigurati taj tjesnac, a onda ići u eventualnu intervenciju.
Profesor Grdešić je ipak optimističan jer postoje racionalni elementi sporazuma: kontrola nuklearnog programa, otvaranje Hormuškog tjesnaca i smanjenje sankcija, ali misli da manjka snažan posrednik. Dodaje i da je Trump pod pritiskom međuizbora u studenom, ima povijesno niskih 30% podrške i rastuću inflaciju, a svakih jedan posto inflacije znači gubitak 5–6 mjesta u Kongresu. Ističe i da republikanskim liderima u Senatu i Kongresu postaje jasno da Trump više nije "sveta krava" i pritisak stranačkog establišmenta raste. Ako demokrati osvoje Kongres u studenom, kaže prof. Grdešić, mogu blokirati pola Trumpovog mandata, a eventualno i pokrenuti postupak opoziva. Što se Trumpova nasljeđa tiče, dodaje, iza njega na domaćem terenu ostaju urušene demokratske institucije, uništeno građansko društvo i blokirane klimatske i tehnološke politike dok je globalno naslijeđe uništen međunarodni pravni poredak koji je Trump vidio samo kao ograničenje.
Amerika neće više biti onakva kako je mi sanjamo, kako smo je sanjali prije. Ta ideja izvrsnosti Amerike je mrtva. Da je Amerika inspiracija mladim demokracijama. Ona je danas inspiracija mladim autoritarnim liderima. Ona je danas inspiracija za ono što ne želite imati u svom susjedstvu. Tako da jest pomalo tužno da su se neke temeljne ideje demokratskog poretka urušile. Ustvari, kad gledam moje američke prijatelje, oni su jednako tužni kao i ja, kao i drugi, i nadaju se da će vratiti barem nešto od onog što je činilo Ameriku posebnom.
Profesor Grdešić smatra da ni eventualna demokratska pobjeda neće moći jednostavno obnoviti sve što je urušeno, a neke politike poput "America First" i ekonomskog nacionalizma prema Kini i Europi ostat će trajno prisutne. Trumpov pritisak s druge strane, dodaje, bio je "wake-up call" za EU jer je osvijestila da se ne može oslanjati isključivo na Ameriku i NATO, ali nedostaje joj snažno vodstvo.
Mislim, da smo mi, pogotovo u Europskoj uniji, naučili prvo da je Amerika važna, ali nije odlučujuća. Da je ta naša orijentacija da nas Amerika brani i hrani gotova. Očigledno je da mi svoje interese trebamo vezati uz interese zapadnih demokracija i Amerike kroz NATO savez, kroz trgovinu, ali isto tako osvijestiti naše vlastite sposobnosti.
Što rata u Ukrajini tiče, koji je pao u drugi plan, prof. Grdešić vidi ulogu EU u pregovorima o miru. Kao jedino realno privremeno rješenje vidi zamrzavanje sukoba uz buffer zonu pod kontrolom ruskih snaga i međunarodnim monitoringom,a politička promjena u Rusiji ili gubitak Putinove vlasti mogu s vremenom otvoriti novi prostor za pregovore. Prof. Grdešić upozorava i da bi legitimizacija promjene granica silom, za što se zalažu i neki domaći političari s desnice, izazvala domino efekt globalnih sukoba.
Trebalo bi te komentatore, teoretičare, političare pitati što bi bilo onda s Hrvatskom? Da smo mi u toj situaciji, da nam netko tako mijenja granice, a bili smo skoro u takvoj situaciji. Da li bi mi rekli pa to je sad novi svjetski poredak pa neka istočna Slavonija onda pripadne nekom drugom, tko je to okupirao privremeno? Dakle, ta bi politika izazvala globalne sukobe na sve strane. Ako bi se jednom legitimiziralo da jedna sila može oduzeti teritorij drugoj državi protupravno, protiv međunarodnog prava, samo zato što je moćnija, odmah bi se to počelo odražavati i u Indiji i na Bliskom istoku i vjerojatno u Africi. Tko zna gdje? I tko zna kako bi to završilo? Jedina garancija svjetskog mira je poštivanje granica.
Hrvatska bi, smatra prof. Grdešić trebala aktivnije unutar EU kreirati saveznike oko specifičnih politika umjesto da se EU svodi na "bankomat". Dodaje da Hrvatska ima sposoban diplomatski kadar, ali sustav upravljanja vanjskom politikom ne funkcionira zbog kohabitacije predsjednika Republika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Godinama nisu zamijenjeni veleposlanici, a to kaže prof. Grdešić, paralizira cijeli diplomatski sustav i karijerno blokira sposobne diplomate.
Hrvatska ima na papiru, jasno, svoju vanjsku politiku i nema tu nekih velikih zabuna o tome što mi želimo i što bi trebali napraviti. I prema Europskoj uniji i prema NATO i prema savezništvu. Te neke strateške točke su su jasne, ali kažem, nadam se da bi uspješni dogovor otvorio vrata malo boljoj suradnji Plenkovića i Milanovića ili barem njihovih ljudi. Ja ostajem optimist oko toga jer Hrvatska zaslužuje bolje. Mislim, i jedan i drugi se moraju zapitati je li to na korist ove moje države koja me je izabrala ili imenovala? Je li to nešto što zaista mi trebamo sad tjerati mak na konac da bi pokazali da smo mi možda malo moćniji, a ne onaj drugi.
Više doznajte u podcastu Bobu! Večernjeg TV-a na platformama YouTube i Spotify te društvenim mrežama Večernjeg lista.
FOTO Prošlo je 10 godina od jednog od najmasovnijih prosvjeda: Prisjetite se kako je izgledao
Otvori KEKS Pay
