Akademkinja Jasna Čapo, jedna od najuglednijih hrvatskih etnologinja i antropologinja te vodeća stručnjakinja za teme migracija, identiteta i hrvatskog iseljeništva, gošća je novog izdanja podcasta Cronnect. U razgovoru koji otvara brojna pitanja o odnosu Hrvatske prema dijaspori i povratnicima, Čapo govori o gotovo dvadeset godina istraživanja života hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji su se odlučili vratiti u domovinu.
Redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i prva etnologinja izabrana u Razred za društvene znanosti HAZU-a, Jasna Čapo iza sebe ima bogatu međunarodnu akademsku karijeru, od Zagreba i Berkeleyja do Francuske, Austrije i Njemačke. No upravo ju je tema hrvatskog iseljeništva, kako sama priznaje, profesionalno i osobno najdublje obilježila. Povod razgovoru je njezina multimedijska izložba Svjetovima hrvatskih povratnika, nastala na temelju više od stotinu dubinskih intervjua s povratnicima iz Australije, Kanade, Njemačke, Južne Amerike i drugih dijelova svijeta. Kroz osobne priče, fotografije i videozapise izložba prikazuje
složena iskustva ljudi koji su desetljećima živjeli između dviju domovina, one stvarne i one zamišljene.
„Mnogi su cijeli život planirali povratak, ali ga nikada nisu ostvarili. Drugi su se vratili tek u mirovini, a neki su se odlučili živjeti između dva doma. Ono što ih povezuje jest snažna emocija prema Hrvatskoj“, ističe Čapo u razgovoru. U podcastu se otvara i pitanje koliko Hrvatska doista razumije svoje iseljeništvo. Akademkinja upozorava kako se dijaspora često promatra isključivo kroz financijski potencijal, dok se zanemaruje njezin društveni, kulturni i iskustveni kapital. Povratnici, kaže, ne donose samo ulaganja, nego i drukčije radne navike, poduzetnički mentalitet, međunarodno iskustvo i osjećaj odgovornosti prema društvu.
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosi se na fenomen „dva doma“ i života između identiteta. Djeca i unuci hrvatskih iseljenika često su odrasli u snažnim hrvatskim zajednicama u Kanadi, Australiji ili Južnoj Americi, gdje su kroz obitelj, crkvu i zajednicu čuvali osjećaj pripadnosti Hrvatskoj. No dolaskom u zemlju svojih predaka često otkrivaju koliko su istodobno i Kanađani, Australci ili Nijemci. „Dom nije samo mjesto. Dom se stvara životom, uspomenama i odnosima. Ljudi mogu imati više domova i više identiteta“, kaže Čapo.
U razgovoru se dotiče i razočaranja mnogih povratnika nakon 1990-ih, problema birokracije, neuređenog sustava i sporih administrativnih procedura, ali i činjenice da emocija prema Hrvatskoj unatoč svemu nije nestala, čak ni među trećom i četvrtom generacijom iseljenika. Novo izdanje podcasta Cronnect donosi važan razgovor o identitetu, pripadnosti, povratku i pitanju
koje obilježava generacije hrvatskih iseljenika, gdje je zapravo dom?
Otvori KEKS Pay
Bravo, Jasna. Svaka čast.