Hrvatska je u manje od 10 godina izgubila više od pet posto populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika, pokazuje procjena Državnog zavoda za statistiku. Procjena, objavljena u jeku popisa stanovništva, odnosi se na broj stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je početkom ove godine imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je 237 tisuća manje nego po zadnjem popisu 2011. godine.
Od popisa stanovništva 2011. godine, samo su tri županije zabilježile porast stanovništva, pri čemu je on osjetniji jedino u Gradu Zagrebu, u kojem živi oko 19.000 više osoba. U blagom su porastu još Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, navodi Tportal.
U depopulaciji prednjače županije s istoka Hrvatske. U apsolutnim brojevima najviše stanovnika, njih 35.521, izgubila je Osječko-baranjska županija, a u postotku je najgore prošla Vukovarsko-srijemska županija, kojoj nedostaje više od 17 posto populacije. Više od 15 posto stanovnika izgubile su i Sisačko-moslavačka (-16,7 posto) te Požeško-slavonska županija (-16,5 posto). Depopulacija je pogodila i gradska središta, pri čemu ljude ne gube samo manji gradovi u ruralnim i nerazvijenim krajevima, već i velika županijska središta koja tradicionalno privlače stanovništvo iz provincije.
Najveći pad broja stanovnika pretrpjeli su gradovi smješteni na jadranskoj obali, a prednjači Rijeka s gubitkom od 14.000 ljudi. Slijedi Split s manjkom od oko 10 tisuća stanovnika. Znatan je pad zabilježen i u Osijeku gdje se bilježi minus od oko 7650 stanovnika.
Kad se promatraju relativni pokazatelji, u depopulaciji prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar jer je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva. Među najvećim gubitnicima nalaze se još tri slavonska grada - Požega, Slavonski Brod i Đakovo. Gubitak sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10 posto stanovništva izgubili su Sisak i Kutina. U Sisačko-moslavačkoj županiji nalaze se i neslavni rekorderi po depopulaciji. Gradići Glina i Hrvatska Kostajnica, smješteni u demografski opustošenoj Banovini, u promatranom razdoblju izgubili su gotovo trećinu stanovništva.
Među 30 najvećih gradova, porast broj stanovnika bilježi njih samo osam. Uz Zagreb, koji prednjači po apsolutnom rastu, najveći relativni rast (+11,6 posto) stanovništva imao je Solin, a značajniji skok bilježe još Kaštela (+5,95 posto), Dubrovnik (+4,88 posto) i Sveta Nedelja (+4,08 posto).
Prava demografska slika Hrvatske saznat će se krajem ove godine, nakon objave aktualnog popisa stanovništva. Provedba Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine traje do 29. listopada. Prvotno je trebala biti završena 17. listopada, no DZS je produljio provedbu. Kako navode, objavit će prve rezultate 60 dana od završetka popisivanja na terenu, a konačne rezultate u skladu s rokovima koji će biti definirani programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka.
VIDEO Ravnateljica DZS-a i državni tajnik objasnili zašto popisivači dolaze u kontrolu nakon samopopisivanja
Split nije ništa izgubija samo se prililo u Kaštela i Solin dva kilometra dalje, jer ovdi kvadrat stana ide u nebo,i to je malo ,triba još,poluotok je idealan za sto iljada stanovnika, ni više ni manje