Gotovo 60 posto mladih u Hrvatskoj planira svoj mjesečni budžet, a razina financijske pismenosti među osobama u dobi od 20 do 35 godina porasla je s 55 na 61 posto u samo nekoliko godina. Na prvi pogled riječ je o ohrabrujućim pokazateljima. Ipak, iza brojki krije se i druga strana priče – mnogi mladi još uvijek ne razumiju dovoljno složenije financijske proizvode, rijetko samostalno donose odluke o mirovinskoj štednji, a sve veći interes za kriptovalute otvara i nova pitanja o odgovornom upravljanju novcem.
Da je riječ o temi koja postaje sve važnija, potvrđuje i činjenica da se financijska pismenost posljednjih godina sve snažnije probija u hrvatske učionice. U Ekonomsko-birotehničkoj školi u Slavonskom Brodu učenici se s tom tematikom susreću gotovo svakodnevno kroz različite nastavne sadržaje, a od prošle godine uveden je i poseban predmet posvećen upravo financijskoj pismenosti.
– Financijska pismenost je tema koju u školi izučavamo gotovo svakodnevno. Prije nekoliko mjeseci moj je razred u sklopu obilježavanja Europskog tjedna novca proveo istraživanje na tu temu. Shvatili smo da dosta mladih nije dovoljno financijski pismeno i da bi se toj temi trebalo posvetiti još više pozornosti kako bi mladi naučili upravljati svojim novcem i korisno ga ulagati – kaže maturantica Mia Matasović.
Njezina nastavnica Valentina Bodrožić-Selak ističe kako učenicima ekonomskog usmjerenja tema nije nepoznata jer je obrađuju kroz bankarstvo, osiguranje, osnove ekonomije i marketing, no naglašava da je riječ o području koje se neprestano mijenja. – Uvijek se rado odazivamo edukacijama zato što moramo ići ukorak s promjenama na tržištu. Financijska pismenost danas je životna vještina koju bi svi mladi trebali usvojiti, bez obzira na to jesu li ekonomskog ili nekog drugog usmjerenja – ističe Bodrožić-Selak. Podaci istraživanja potvrđuju da za dodatnim učenjem postoji potreba. Primjerice, među srednjoškolcima samo 20 posto ispitanika zna izračunati realnu kamatnu stopu, a tek 26 posto zna da je treći mirovinski stup dobrovoljan oblik štednje. Iako gotovo 60 posto učenika štedi, više od trećine troši više novca nego što im je na raspolaganju.
Slične zaključke iznosi i Alan Božić iz Hrvatske gospodarske komore. On upozorava kako financijski sektor ubrzano prati tehnološke promjene pa se pred mladima pojavljuju i novi izazovi. – Ne možemo reći da su mladi financijski nepismeni jer određeno znanje postoji. Najčešći problem nije znanje nego ponašanje. Upravo su disciplina i odgovorno upravljanje novcem područja na kojima treba dodatno raditi. Danas su sve prisutnije kriptovalute. To je još uvijek dosta nepoznat teren i treba biti vrlo oprezan kada se ulazi u takve oblike ulaganja – kaže Božić.
U vremenu kada su ulaganja dostupna jednim klikom, a financijske odluke sve složenije, razumijevanje kamata, štednje, ulaganja, osiguranja i mirovinskog sustava postaje jednako važno kao i svako drugo znanje stečeno u školi. Poseban izazov predstavlja i dugoročno financijsko planiranje. Mirovina je mladima često daleka i apstraktna tema, no upravo se odluke donesene na početku radnog vijeka mogu pokazati presudnima desetljećima kasnije.
– Važno je na vrijeme imati informacije koje će pomoći pri donošenju odluka kako bi uz osnovnu državnu mirovinu postojali i dodatni izvori prihoda. Mladi će se vrlo brzo zaposliti i morat će odlučiti tko će upravljati njihovom štednjom iz drugog mirovinskog stupa – ističe Kristina Lulić iz Croatia mirovinskog društva.
Posebno zabrinjava podatak da više od 90 posto mladih nakon prvog zaposlenja ne odabire samostalno mirovinski fond, nego odluku prepušta REGOS-u. – To pokazuje da mnogi odluke ne donose sami. Kod trećeg stupa također vidimo da se većina ljudi uključuje tek kasnije u životu, kada postanu svjesniji važnosti štednje. Upravo zato edukacije treba nastaviti i dodatno pojačati – naglašava Lulić.
Slično razmišlja i Anita Štefanić iz Merkur osiguranja, koja smatra da mlade treba što ranije upoznati s financijskim pojmovima i uslugama koje će ih pratiti tijekom života. – Kada sam bila učenica, o tome se nije puno učilo. Najviše sam naučila kroz posao i svakodnevne životne situacije. Zato podržavam organizaciju edukacija kako bi mladi barem stekli osnovnu sliku o onome što ih čeka nakon završetka školovanja – kaže Štefanić. Dodaje kako mnogi mladi prvi put ozbiljnije razmišljaju o osiguranju tek kada se suoče s nepredviđenim događajima, iako ono može znatno olakšati posljedice različitih životnih rizika.
FOTO Pogledajte veliku galeriju s 25. Povorke ponosa: Tisuće ljudi izašle na ulice Zagreba
Otvori KEKS Pay
