Hoće li zagubljena prtljaga putnika na letovima biti stvar prošlosti jednom kada 5G privatne mreže zažive na aerodromima? A tek nesigurni i spori wi-fi u zračnim lukama koji često iznevjeri putnika, hoće li i te muke u skoroj budućnosti nestati i u hrvatskim zračnim lukama? To su neke od prednosti koje bi privatne 5G mreže mogle donijeti putnicima, kao i zakupcima poslovnih prostora u zračnim lukama. A prve 5G mreže uskoro stižu i u zračne luke Zagreb, Zadar i Pula.
Naime, Hrvatski Telekom je danas u suradnji s tvrtkom Markoja, Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba te zračnim lukama Zagreb, Zadar i Pula predstavio 'NextGen 5G Airports' projekt privatne 5G mreže namijenjen zračnim lukama, što omogućuje povećanje učinkovitosti, sigurnosti i boljeg korisničkog iskustva. Ukupna vrijednost potencijalne investicije iznosi 5,6 milijuna eura i obuhvaća sve tri spomenute zračne luke.
Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma za tehniku i informacijske tehnologije, istaknuo je kako, u kontekstu nužne digitalne transformacije zračnih luka, privatne 5G mreže postaju ključan alat za podizanje učinkovitosti, sigurnosti i inovativnosti u svakodnevnim operacijama. Drilo ističe kako 5G mreže omogućuju veći kapacitet i bolju propusnost, a osim toga 5G mreže imaju bolju sigurnost od javnih wi-fi mreža jer uređaj provjerava i 5G mrežu, a ne samo mreža uređaj, što je slučaj kod spajanja na wi-fi. Također, obzirom da 5G mreže rade na licenciranom spektru frekvencija, a wi-fi na nelicenciranom spektru, potonje su i podložne ometanjima.
Ključna prednost privatnih 5G mreža je potpuna kontrola nad infrastrukturom – od planiranja i implementacije do svakodnevnog upravljanja i nadogradnje. To omogućuje bržu digitalizaciju, višu razinu sigurnosti, pouzdanost i prilagodbu specifičnim potrebama svakoga zračnog prijevoznika, operatora ili korisnika. S obzirom na velik broj putnika koji koriste usluge zračnih luka (prošle godine više od 4,3 milijuna u zračnoj luci Zagreb, pola milijuna u zračnoj luci Pula i rekordnih 1,5 milijuna u zračnoj luci Zadar), implementacija privatnih 5G mreža u raznim segmentima može optimizirati poslovanje zračnih luka.
Sa 14 kilometara ograde, 188.684,95 m² staze i kompleksnim sustavom svjetala i navigacije, korištenje drona s UHD kamerom i analitikom baziranim na umjetnoj inteligenciji znatno će ubrzati inspekcijski proces, omogućiti prepoznavanje nepravilnosti u stvarnom vremenu, povećati točnost podataka i procjena te dati preporuke za djelovanje u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb. Zračna luka Pula će pak, s obzirom na manji kapacitet i površinu (8.200 operacija u 2024., jedna staza dužine 2.946 metara, 10.488 metara sigurnosne ograde), implementirati sustav od 50 UHD kamera i RCR senzora duž ograde, povezanih s AI softverom koji prepoznaje oštećenja, provale (ljudi i životinja) i daje preporuke u stvarnom vremenu.
Zračna luka Zadar sa 7.879 operacija u 2024. godini, dvije staze (2.000 i 2.500 m) i 7,5 kilometara sigurnosne ograde, implementirat će industrijske tablete s AI softverom za inspekciju staza i ograde. To znači da djelatnici više neće morati usmeno ili radio vezom prijavljivati nepravilnosti, već će se podaci automatski slati na obradu i donošenje odluka.
Na panel-diskusiji 'Implementacija privatnih 5G mreža u hrvatskim zračnim lukama koju je vodila Marijana Bačić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma za poslovne korisnike i direktorica Combisa, a sudjelovali su i Matija Bračić, docent s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a, Boris Markoja, direktor i član Uprave tvrtke Markoja te Marin Tica, direktor Službe informatike u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, istaknuto je kako privatne 5G mreže omogućuju integriranu razmjenu glasa, podataka i videa između zemaljskih službi, tehničkih timova i operativnog centra. Za razliku od starijih sustava koji podržavaju isključivo glasovnu komunikaciju i ograničene podatke, privatna 5G mreža omogućuje objedinjavanje više komunikacijskih platformi u jednu, smanjujući potrebu za višestrukim uređajima i pojednostavljujući upravljanje mrežom.
„Naš strateški smjer je razvoj fleksibilnih privatnih 5G rješenja koja omogućuju zračnim lukama digitalizaciju ključnih procesa, od optimizacije rasporeda osoblja do prediktivnog održavanja infrastrukture. Ulaganja u privatne 5G mreže omogućuju hrvatskim zračnim lukama da se transformiraju i budu spremne za izazove i prilike budućnosti, pritom pružajući vrhunsko iskustvo svim korisnicima i osiguravajući održiv rast i konkurentnost hrvatskog gospodarstva“, istaknula je Marijana Bačić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma za poslovne korisnike i direktorica Combisa.
Implementacija takvih inovacija u izuzetno reguliranom okruženju, kakvo su zračne luke, zahtijeva detaljno planiranje i blisku suradnju s nadležnim institucijama, istaknuli su sudionici panel-diskusije. Ključni čimbenici za modernizaciju zračnog promet su: privatne 5G mreže, cloud, umjetna inteligencija, analitika, aplikacije i povezivost koja je u srcu tog ekosustava, rečeno je u diskusiji.
Privatne 5G mreže odlično surađuju s umjetnom inteligencijom (AI) i strojnim učenjem (ML), omogućujući prijenos podataka u stvarnom vremenu između zrakoplova i zemaljskih timova za održavanje. Uz dodatnu upotrebu proširene i virtualne stvarnosti (AR/VR) te umjetne inteligencije, zrakoplovne kompanije mogu predvidjeti moguće kvarove i brže te učinkovitije obaviti popravke. Time se smanjuje vrijeme izvan funkcije i nepredviđena kašnjenja, čime se štede značajna financijska sredstva, uz visoko zadovoljstvo korisnika njihovih usluga.
Zahvaljujući mogućnosti prijenosa podataka u stvarnom vremenu između zrakoplova, kontrola leta i zemaljskih timova, privatne 5G mreže povećavaju sigurnost letova. Postavljanjem 8K nadzornih kamera i korištenjem dronova moguće je neprekidno i nenametljivo pratiti aktivnosti putnika. Poboljšana povezanost omogućuje pružanje ažurnih vremenskih informacija pilotima, čime se donose bolje odluke i izbjegavaju turbulentni uvjeti.
Informiranje putnika i poštivanje rasporeda letova ključno je. Digitalizacija prijave i ukrcaja može smanjiti ukupno vrijeme sigurnosne provjere, dok senzori i roboti za upravljanje prtljagom smanjuju broj izgubljenih torbi. Autonomna vozila za podršku na tlu omogućuju bolju kontrolu prometa i lakše ukrcavanje prtljage. „Za privatne 5G mreže u Hrvatskoj možemo dodijeliti spektar na mikrolokaciji po vrlo povoljnim uvjetima. Uz to, financiranje projekata vezanih za privatne 5G mreže olakšavaju europski financijski instrumenti, dok suradnja s operatorima otvara put do znanja i vještina potrebnih za brzu izgradnju sofisticiranih mreža“, istaknuo je Miran Gosta, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
„Implementaciju privatne 5G mreže prepoznajemo kao priliku da zračna luka, a i drugi dionici koji djeluju na prostoru zračne luke, unaprijede svoje procese i kvalitetu svojih usluga na području mobilnosti, sigurnosti i automatizacije , osobito na zračnoj strani svojih operacija. Zadovoljstvo nam je sudjelovati u ovakvim projektima koji su odlična prilika za unaprjeđenja, umrežavanja i ubrzavanja razvojnih ciklusa“, dodao je Marin Tica, direktor Službe informatike u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb.
„Privatne 5G SA mreže mijenjaju način na koji razmišljamo o infrastrukturi – one više nisu samo oslonac za povezivost, već temelj za digitalizaciju i automatizaciju kompleksnih sustava poput morskih i zračnih luka. U Markoji ulažemo znanje i resurse u razvoj i implementaciju 5G rješenja koja integriraju napredne tehnologije – umjetnu inteligenciju, edge računalstvo i IoT – kako bismo stvorili sigurne, skalabilne i visoko učinkovite operativne okoline. Naš cilj je jasan: omogućiti infrastrukturi da postane pametna, prilagodljiva i spremna za budućnost“, izjavio je Boris Markoja, direktor i član Uprave tvrtke Markoja.
„Sigurna i pouzdana komunikacijska infrastruktura temelj je zračne luke nove generacije, osobito u kontekstu rastuće primjene autonomnih sustava poput dronova, autonomnih inspekcijskih vozila i različitih senzorskih tehnologija. U takvom okruženju privatne 5G mreže pokazuju svoj puni potencijal – zahvaljujući ultra niskoj latenciji, velikoj propusnosti i mogućnosti network slicing-a, omogućuju paralelno funkcioniranje različitih aplikacija i sustava, pri čemu se svakom od njih mogu dodijeliti jasno definirani prioriteti, razine pouzdanosti i sigurnosne politike – što je ključno u kompleksnom i visoko reguliranom okruženju poput zračnih luka. Time se sigurnosno osjetljive operacije mogu provoditi u zasebnom mrežnom segmentu, neovisno o ostalim aplikacijama i komunikacijskim tokovima u zračnoj luci. Ovakav tehnološki okvir ne samo da omogućuje bržu integraciju dronova i autonomnih vozila u svakodnevne operacije, već postavlja i temelje za nove modele upravljanja prometom unutar aerodromskog sustava, koji su u skladu s europskim i međunarodnim regulativama o digitalizaciji i sigurnosti zračnog prometa“, zaključio je Matija Bračić, docent Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
U uvodnom dijelu je Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma za tehniku i informacijske tehnologije, istaknuo: „Kako je broj putovanja u porastu, zračne luke moraju se transformirati, a to iziskuje digitalizaciju u raznim pogledima kako bi optimizirali poslovanje i poboljšali korisničko iskustvo. To je moguće zahvaljujući povezivosti na krilima 5G-a. U kontekstu nužne ubrzane digitalne transformacije zračnih luka, privatne 5G mreže postaju ključan alat za podizanje učinkovitosti, sigurnosti i inovativnosti u svakodnevnim operacijama od čega koristi imaju svi - privatni putnici kojima prva stvar kad slete jest da uključe mobitel, zračne luke i avioprijevoznici koji postaju učinkovitiji, moderniji i poligoni tehnoloških inovacija, pa do lokanih sredina i gospodarstva. U slučaju odobrenja CEF sufinanciranja, zračne luke Zagreb, Zadar i Pula mogle bi tri godine koristiti privatne 5G mreže bez naknade, što bi im omogućilo pristup najmodernijim 5G SA tehnologijama za razvoj naprednih aerodromskih procesa.“
Što je CEF?
CEF (Connecting Europe Facility) je program EU sufinanciranja pod upravljanjem Europske komisije. U okviru CEF Digital potprograma u 10/24 objavljen je natječaj '5G large scale pilots – 5G and Edge for Smart Communities – Works'. Europska unija sufinancira do 75 posto prihvatljivih troškova velikih pilot-projekata za 5G mreže nove generacije, koji povezuju naprednu povezivost s rubnim računalnim kapacitetima u sektorima poput zdravstva, obrazovanja, prometa i poljoprivrede.
A evo primjera koje mogu donijeti privatne 5G mreže na aerodromima:
• Napredni sustavi za obradu putnika (APPS): Biometrijske tehnologije poput prepoznavanja lica i otisaka prstiju skraćuju vrijeme prijave i ukrcaja. U Indiji, zračne luke Bangalore i Hyderabad koriste biometrijske sustave za ubrzanu sigurnosnu provjeru.
• Internet stvari (IoT): Korištenje senzora za praćenje prtljage i opreme dovelo je do 25% smanjenja operativnih troškova (Frost & Sullivan). Primjena u Delhiju i Hong Kongu smanjila je broj izgubljenih torbi za 66% (IATA).
• Robotika: U zračnoj luci u Münchenu koristi se preko 300 robota za čišćenje i pomoć putnicima, što je smanjilo troškove rada. Incheon (Južna Koreja) zabilježio je 25% manji trošak rada korištenjem robota.
• Proširena stvarnost (AR): AR navigacija pokazala je 30% poboljšanje u snalaženju putnika (ACI). Gatwick zračna luka ima AR aplikaciju za navigaciju s više od milijun preuzimanja.
• Virtualna stvarnost (VR): Emirates koristi VR za obuku tehničara, s 90% skraćenjem vremena obuke i 50% boljom izvedbom zadataka. Munchen koristi VR za obuku vatrogasaca i osoblja.
• Umjetna inteligencija (AI): Na aerodromu Helsinki primjena AI smanjila je zastoje opreme za 30%. Singapore Changi koristi AI za personalizaciju ponuda u trgovinama, što je povećalo prihod po putniku za 15%.
• Dronovi: Dubai koristi dronove za inspekciju pista, skraćujući vrijeme pregleda za 85% i povećavajući sigurnost.
