Iz Ureda predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović potvrdili su kako je predsjednica diplomatskom poštom preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova poslala pismo glavnom tajniku UN-u Antóniju Guterresu u kojem kaže da neće nazočiti međuvladinom skupu u Marrakechu.
Sada je na hrvatskoj Vladi da odluči hoće li i koga poslati na taj skup na kojem se predviđa da bi većina svjetskih država, ali ne sve, aklamacijom usvojila Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, neformalno nazvan Marakeškom deklaracijom. Za sada nema naznaka da bi se Hrvatska mogla povući iz usvajanja deklaracije, barem ako je suditi po izjavama ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović-Burić. Ona je odbacila optužbe predsjednice da su loše odradili posao oko Marakeškog dogovora te istaknula kako im je “žao vidjeti da s Pantovčaka dolazi nervoza”.
– Bilo bi važno znati što je prijeporno predsjednici države u tom dokumentu – kazala je M. Pejčinović-Burić. Naime, predsjednica je od kolovoza, kad je glavnom tajniku UN-a Antóniju Guterresu potvrdila dolazak u Maroko, promijenila stav, što objašnjava promijenjenim okolnostima te gubljenjem globalne potpore toj deklaraciji.
Natruhe blagog otklona od deklaracije pojavile su se i u Njemačkoj. Nakon što je u petak tamošnje ministarstvo vanjskih poslova dalo podršku deklaraciji, tijekom vikenda mogli su se čuti disonantni tonovi iz CDU, stranke Angele Merkel. Ministar zdravstva Jens Spahn, jedan od pretendenata za Merkeličina nasljednika, zatražio je da se dogovor pažljivo prouči.
– Važno je da Njemačka zadrži suverenost u kontroliranju i ograničavanju migracija. U fokusu moraju ostati i zemlje iz kojih se emigrira, a ne samo zemlje primateljice – kazao je Spahn te dodao kako pitanje Marakeškog dogovora nije još razriješeno u klubu zastupnika CDU u parlamentu. Debatu je pokrenuo Marian Wendt iz unutarnjopolitičkog odbora rekavši kako je globalni sporazum o migracijama bez sumnje koristan za Njemačku, ali kako se s kolegama protivi potpisivanju Marakeške deklaracije u ovom obliku.
– Brisanje razlike između prisilne i ekonomske migracije jedna je od manjkavosti dogovora. Iako dokument nije pravno obvezujući, ipak otvara previše pitanja – istaknuo je.
Slovenski premijer Marjan Šarec neće ići u Marrakech, ali prijepore oko deklaracije koji se čuju i u Sloveniji, a potakli su ih Zmago Jelinčič iz SNS-a te Kršćanski forum, smatra stvorenim za unutarnjopolitičke obračune. – I one države koje su odlučila da ne prihvaćaju deklaraciju to su učinile prvenstveno iz unutarnjopolitičkih razloga – istaknuo je. Ipak, naložio je ministarstvu vanjskih poslova da napravi analizu dokumenta jer je zadnje stajalište Slovenije doneseno u svibnju, za mandata bivše vlade.
Šarec ponavlja da je riječ o neobvezujućem dokumentu, što je istaknula i hrvatska ministrica vanjskih poslova. – Dokument ostavlja suvereno pravo svakoj državi da sama uredi pitanje regularnih migranata, čime se uklanja svaka insinuacija da bi se Hrvatskoj nešto moglo nametnuti – kazala je Pejčinović-Burić. Ističe kako on donosi katalog mjera i najboljih praksi koje se mogu primijeniti i prvi je pokušaj da se države lakše nose s uređenim migracijama. Smisao je dokumenta poboljšati komunikaciju i suradnju na tom pitanju između država kako bi se migrantski pritisak smanjio.
Pogledajte video predsjednice u Afganistanu
Jeb. vas Marakeš, ljudi biježe svugdje u Hrvatskoj siromaštvo raste a vi mažete ljudima oči s glupostima. Vojsku na granicu i gotovo!