Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Milanović: Ne možemo dalje na način na koji smo se vukli zadnjih 10 godina

Milanović je istaknuo kako su konkretni razlozi za promjene povećanje plaća za gotovo milijun radnika, a time i povećavanje potrošnje
04. rujna 2014. u 11:30 156 komentara 23723 prikaza
Konferencija za novinare Zorana Milanovića u društvu Borisa Lalovca
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/18

Premijer Zoran Milanović, u društvu ministra financija Borisa Lalovca, na konferenciji je nakon sjednice Vlade predstavio Vladine prijedloge poreznih promjena.

– Ove mjere usmjerene su na povećanje konkurentnosti i potrošnje i na mogućnost koju će, vjerujem, mnogi poslodavci iskoristiti da daju veće plaće – rekao je Milanović koji je najavio kako bi se s izmjenama poreza na dohodak išlo u najkraćem roku, još ove godine s rebalansom.

Govoreći o povećanju poreznih razreda na koje bi se primjenjivala stopa poreza od 40 posto, Milanović je istaknuo kako bi se ta stopa počela primjenjivati na neto plaćama od 13.200 kuna, dok bi minimalna bruto plaća bila neoporeziva. Neoporezivi dio plaće povisio bi se sa 2.200 na 2.600 kuna. S ovom promjenom netko tko ima bruto plaću od 5000 kuna i prosječni odbitak 1,5, porez i prirez plaćao bi 13, umjesto trenutačnih 90 kuna.

Premijer smatra da bi ova mjera s podizanjem razreda za primjenu stope poreza od 40 posto imala pozitivan učinak na plaće, kako je rekao, solidnijeg sloja koji nikada neće biti bogat.

Milanović: BDP nam je bio dominantno baziran na građevini koja stagnira

– Konkretni razlozi za promjene su povećanje plaća za gotovo milijun radnika, povećanje raspoloživog dohotka za znatan broj ljudi, to su očekivana pozitivna kretanja u gospodarstvu kroz povećanje ukupne potrošnje koja čini više od 60 posto BDP-a – rekao je Milanović. Dodao je kako je to pokušaj da se udahne malo kisika segmentu potrošnje koji je važan u BDP-u, kao i u svim zemljama EU, i da se izađe iz stagnacije u koju smo ušli jer nam je BDP bio dominantno baziran na građevini koja i dalje stagnira. – Teško je očekivati da se oporavi na razinu prije 10 godina jer smo izgradili autoceste i puno nekretnina, stanova. I tu postoje granice, takva vrsta ulaganja u Hrvatskoj više neće biti moguća, to ima svoj limit, a osobna potrošnja nema i to će u godinama pred nama biti jedan od važnih generatora – istaknuo je Milanović.

Konferencija za novinare Zorana Milanovića u društvu Borisa Lalovca | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Premijer je rekao kako, gledajući i uspoređujući se s okružjem u kojem živimo, sa zemljama kao što su Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, nemaju najvišu poreznu stopu te da stopu od 40 ili više posto imaju bogate države koje je primjenjuju na puno višoj razini dohotka. – Iz tih činjenica možemo nešto zaključiti, što radimo i da nešto poduzmemo – rekao je Milanović i dodao da bi se podizanjem razine dohotka za primjenu poreza od 40 posto najviše rasteretile plaće u privatnom sektoru. – Tri četvrtine zaposlenika u tom segmentu radi u privatnom sektoru koji treba biti glavni zamašnjak hrvatskoga gospodarstva – rekao je i najavio kako razmatraju kompenzacijske mjere za jedinice lokalne i regionalne samouprave.

– Porez na dohodak prelijeva se u lokalne proračune, nisu tu svi isti. Da bi Vlada mogla voditi politiku konkurentnosti, mora imati mogućnost utjecaja na cijenu rada, to je tako u svim naprednim državama. Lokalna samouprava trebala bi se više financirati iz poreza kao što je prorez na imovinu, porez na promet nekretnina – dodao je Milanović.

Među prijedlozima mjera Milanović je govorio i o povećanju praga za obrtnike sa 2 na 3 milijuna kuna, kao i da oni budu obveznici PDV-a prema izdanim računima. – Smatramo da nam je kalkulacija zdrava i održiva, zaključili smo da će biti značajno olakšanje uvođenje praga za PDV prema naplaćenoj realizaciji za sve obrtnike i male poduzetnike. Trenutačno su u sustavu samo obrtnici, njih oko 50.000, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici kojih je oko 70.000 pa bi ih ukupno bilo oko 120.000 i time širimo prostor šanse i pogodnosti – rekao je Milanović.

'Ne možemo dalje na način na koji smo se vukli 10 godina'

Odgovarajući na pitanja novinara, Milanović je rekao kako ovu Vladu smatra ispravnom. – U zadanoj situaciji stagnacije koja je strukturna ne možemo dalje na način na koji smo se vukli 10 godina. Smatram da imamo Vladu koja jedina u Hrvatskoj može ponuditi nešto, sve drugo je puno lošije, a mi smo takvi kakvi jesmo, ljudi koji mogu pogriješiti, ali radimo i trudimo se – rekao je Milanović i dodao kako on Hrvatsku za 10 godina ne vidi ovakvu kakva je sada.

Na pitanje o lokalnoj samoupravi, Milanović je ocijenio da je hrvatski model iz '93 godine. – Tada je bio rat i prioriteti su bili drukčiji, odluke su se donosile brzo i mi dan-danas živimo u takvom sustavu. Naš model je star 21 godinu, od tada imamo takav sustav lokalne samouprave. Bilo je malo rasprave o njemu, a nije ga lako promijeniti danas u demokraciji, treba puno razgovora, za 10 godina Hrvatska ne bi smjela biti ovakva – dodao je.

>> U minusu 11 kvartala, a još su na vlasti

>> Hrvatska uz Grčku, Italiju i Cipar rekorder po padu BDP-a

'Ovo je jedna od glavnih činjenica za monetizaciju autocesta'

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila konačni prijedlog Zakona o sustavu državne uprave – umjesto 20 ureda državne uprave u županijama bit će ustrojeno pet regionalnih ureda.

Ured državne uprave za Dalmaciju obuhvaćat će područje Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije (857.743 stanovnika). Ured za Slavoniju i Baranju bit će nadležan za Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Virovitičko-podravsku i Požeško-slavonsku županiju (806.192 stanovnika). Što se Zagreba tiče, stvari ostaju iste jer je i dosad Grad Zagreb obavljao sve poslove iz djelokruga državne uprave.

'Ovo je jedna od glavnih činjenica za monetizaciju autocesta'

Prihvaćen je prijedlog odluke o davanju suglasnosti HAC-u za kreditno zaduženje kod Deutsche Bank AG, London Branch, u iznosu od 150,000.000,00 eura radi urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza, kao i Prijedlog odluke o davanju državnog jamstva u korist Deutsche Bank AG, London Branch, za kreditno zaduženje HAC-a. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić istaknuo je da je stanje duga Hrvatskih autocesta na dan 31. srpnja iznosio 4 milijarde i 700 milijuna eura, od čega je 3 milijarde eura glavnice.

– Ovo je jedna od glavnih činjenica za monetizaciju autocesta – dodao je Antešić.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na današnjoj je sjednici Vlade najavio program pomoći poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štetu u poplavama težak 100 milijuna kuna. Rekao je kako će 50 milijuna kuna isplatiti avansno već ove godine, a ostatak od 50 milijuna iduće godine. Što se tiče financiranja ove mjere pomoći, 85 posto novca osigurano je u EU fondovima, a samo 15 posto iz proračuna.

Između ostalog, Vlada je prihvatila i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Gradu Zagrebu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona te Prijedlog provedbenog programa Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2015. godine. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Antešić istaknuo je kako trenutačne analize pokazuju vidljive zaostatke u širokopojasnom internetu za prosjekom država članica EU.

Vlada je prihvatila i Izvješće o korištenju sredstava Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, za srpanj 2014. godine. Ministar financija Boris Lalovac rekao je kako će se u sljedećem rebalansu morati povećati dio proračunske zalihe.

Popis prihvaćenih prijedloga i izvješća s dnevnog reda današnje sjednice Vlade pogledajte OVDJE.

Trčanje
STIŽE PRAVA ZIMA
Što napraviti da trčanje ostane aktivnost u kojem uživamo, a ne noćna mora