Ruski predsjednik Vladimir Putin možda je dobio više nego što je očekivao kada je 11. svibnja odbio pozive na 30-dnevni bezuvjetni prekid vatre i pozvao Ukrajinu na izravne pregovore u Istanbulu kasnije ovog tjedna. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, što je možda bilo iznenađenje za ruskog vođu, odgovorio je prihvaćanjem poziva, rekavši da je spreman sastati se s Putinom u Turskoj 15. svibnja. "Ovo nije ono što je Putin očekivao", rekao je za Kyiv Independent Oleksandr Merežko, ukrajinski zastupnik i predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove. "Ovo je nevjerojatan potez koji potpuno mijenja situaciju – Putin je mislio da će poslati rusku delegaciju i stvoriti iluziju pregovora", rekao je tada Merežko, no u međuvremenu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da Rusija u Istanbul šalje delegaciju. Nije poznato tko će predstavljati Rusiju i hoće li doći Putin. Merežko je dodao da je ruski vođa sada u dilemi. Uoči sastanka 15. svibnja izvor blizak predsjedničkom uredu rekao je za Kyiv Independent da je Ukrajina "spremna na sve opcije", ali još uvijek postoji nekoliko neodgovorenih pitanja, potencijalnih neočekivanih poteza Bijele kuće i više načina na koje bi se tjedan mogao odvijati. Uz svu priču o mogućim sastancima, lako je zaboraviti da je sve to rezultat jedne stvari – ruskog odbijanja da pristane na 30-dnevni bezuvjetni prekid vatre.
Nakon što su SAD izvorno predložile to u ožujku, Ukrajina je 11. ožujka potpisala potpuno, 30-dnevno primirje. Rusija je dosljedno odbijala pristati na primirje, umjesto toga jednostrano je objavila kratkoročna primirija za koja Ukrajina tvrdi da ih je prekršila sama Moskva. Ideja je dobila novi zamah tijekom vikenda nakon razgovora između Ukrajine, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Poljske, nakon kojih su rekli da nikakvi pregovori ne mogu započeti bez potpunog i bezuvjetnog primirja. Putin nije spomenuo nikakav prekid vatre tijekom svog televizijskog obraćanja 11. svibnja kada je iznio ideju o pregovorima, ali europski saveznici Kijeva nastavili su s pritiskom, inzistirajući na tome da Moskva pristane do ponoći 13. svibnja.
Prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sybihe, ruske snage do sada nisu poštovale predloženi prekid vatre od 12. svibnja te su nastavile napadati ukrajinske položaje na cijeloj fronti tijekom cijelog dana. Bez ikakvih naznaka da će Kremlj pristati na prekid vatre, europske nacije koje to zahtijevaju morat će ispuniti svoju prijetnju nametanjem dodatnih sankcija Rusiji. Govoreći pod uvjetom anonimnosti, dužnosnik EU rekao je za Kyiv Independent da će blok 14. svibnja predstaviti svoj sljedeći paket sankcija protiv Rusije. Detalji o tome što će biti 17. paket nametnut Moskvi od početka invazije velikih razmjera ostaju nejasni, iako su ranija izvješća sugerirala da bi mogao uključivati mjere usmjerene na ruski vojno-industrijski kompleks, rusku tajnu brodarsku flotu i povezane mreže podrške.
Dok je Zelenski jasno izrazio svoju namjeru da otputuje u Istanbul, naizgled odustajući od zahtjeva za potpunim prekidom vatre prije početka pregovora, Putin to nije učinio i sada se suočava s onim što je Merežko nazvao "dilemom". "Ako ne dođe, čak će i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu biti očito da Putin nije osoba s kojom može pregovarati, da nije sposoban pregovarati“, rekao je Merežko.
Ali ako otputuje u Istanbul, iako u ovom trenutku nema takvih naznaka iz Moskve, Merežko kaže da Putin "opet, gubi". Putin sebe ne smatra ravnim Zelenskom i više ga je puta ismijavao i nazivao "nelegitimnim", pa bi pojavljivanje na istoj razini na globalnoj sceni u ruskim očima učinilo da izgleda "stvarno slab", rekao je Merežko. "On nema rješenje", dodao je. Kremlj još nije rekao hoće li ruski predsjednik osobno prisustvovati, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov 13. svibnja rekao je da će objaviti svog predstavnika kada Putin "to smatra potrebnim".
Bez obzira na to hoće li Putin osobno prisustvovati ili neće, u Kijevu postoji duboka skepsa u pogledu izgleda da će sastanak donijeti nešto važno. "Putin ne želi nikakve mirovne pregovore jer mu je cilj anektirati Ukrajinu“, rekao je Jaroslav Jurčišin, zastupnik stranke Holos i predsjednik parlamentarnog odbora za slobodu govora. "Stoga traži svaku priliku da dobije na vremenu, obasipa ga prijedlozima za sastanke i zahtjevima, nadajući se da će Ukrajina odbiti i da će nas to prikazati u nepovoljnom svjetlu", dodao je.
Jurčišin je rekao da je Zelenski "preuzeo inicijativu" rekavši da će prisustvovati sastanku, ali očekuje da će "Putin pronaći drugi izgovor da ne dođe". Jedan mogući izgovor je uredba koju je Zelenski odobrio u jesen 2022., a koja je "izjavila nemogućnost pregovora s ruskim predsjednikom Putinom" kao odgovor na rusku nezakonitu aneksiju Donecka, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti, čije dijelove nije ni kontrolirala.
Moskva je prethodno dekret Zelenskog navela kao zabranu razgovora s Putinom i koristila ga kao izgovor za izbjegavanje izravnih razgovora s Kijevom. Prema izvoru iz predsjedničkog ureda, uredba je bila "signal onima u Ukrajini koji su željeli razgovarati (s Rusima) zaobilazeći središnju vladu". Dodali su da je Kremlj to "iskrivio" te da je zapravo isključivo na Zelenskom da odluči može li izravno razgovarati s Putinom. Bez obzira na to, ukrajinski zastupnici koji su razgovarali s Kyiv Independentom vjeruju da će Kremlj pronaći neki način da se izvuče iz toga. "Stoga će ovo biti još jedna ilustracija da Ukrajina traži rješenje, a Rusija ne. Hoće li Trump to prepoznati, otvoreno je pitanje“, rekao je Juriščin.
Trump je bio glasan i oduševljen sastankom u Istanbulu, unatoč tome što je još uvijek daleko od potpunog 30-dnevnog primirja na koje je sam Trump pozivao. A u značajnom razvoju događaja 12. svibnja rekao je da vjeruje da će "oba čelnika biti tamo ", misleći na Zelenskog i Putina, vršeći ogroman pritisak na ruskog predsjednika. Objavljeno je da će Trumpovi posebni izaslanici, Steve Witkoff i Keith Kellogg otputovati u Istanbul na razgovore. Unatoč golemom pritisku na Ukrajinu da okonča invaziju velikih razmjera, Trump do sada nije poduzeo nikakve konkretne korake kako bi učinio isto sa stranom koja je u konačnici odgovorna za početak – i okončanje – rata.
Stav američkog predsjednika posljednjih se tjedana pooštrio, a u Kijevu postoji nada da Rusija može samo odugovlačiti i odvlačiti pozornost dok Washington ne prizna igru koju Kremlj igra. "Važno je da Trump konačno počne shvaćati da mu Putin zavarava oči, vara ga i koristi ga u korist Kremlja", rekao je za Kyiv Independent Volodimir Ariev, ukrajinski zastupnik iz oporbene Europske stranke solidarnosti. Osim što se nada da će SAD prozreti stvar i početi tretirati Rusiju kao jedinu koja može zaustaviti vlastitu invaziju velikih razmjera, Ukrajina se i dalje nada solidnom napretku u procesu mirovnih pregovora. "Naš ključni cilj u Istanbulu mora biti osiguranje pravog prekida vatre, počevši s 30-dnevnim prekidom neprijateljstava. To je naš kratkoročni cilj", rekla je za Kyiv Independent Halina Jančenko, zastupnica iz stranke Sluga naroda. Jelizaveta Jasko, također iz stranke Sluga naroda, izjavila je za Kyiv Independent da su događaji u posljednjih nekoliko dana i europsko jedinstvo s Ukrajinom koje je prikazano bili "optimistični", ali je upozorila da to ne znači da će "uskoro" biti "pozitivnog ishoda" za mirovni proces.
Putinu bi MIR značio samoubojstvo. Kako prikazati ruskom narodu za što je poginulo stotine tisuća Rusa i Rusija na koljenima ?