Postupak pred Ustavnim sudom, kontrola ustavnosti Zakona o sudovima povodom spora oko postupka izbora predsjednice Vrhovnog suda, od izuzetne je važnosti za očuvanje vladavine prava u Republici Hrvatskoj i konstitucionalizam. Napad na ustavnu vrednotu vladavine prava u aktualnom sukobu oko izbora predsjednika Vrhovnog suda zamaskiran je u javnosti u ustavnopravne argumente. Napadači se predstavljaju kao igrači u ime prava i zaštite zakonske procedure o javnom pozivu, no zapravo pravo uništavaju.
Riječ je o pokušaju da se pozivom na nove nedorečene zakonske odredbe o javnom pozivu Državnog sudbenog vijeća spriječi Hrvatski sabor u izboru čelnika sudbene vlasti prema Ustavom utvrđenom postupku izbora i o urušavanju vladavine prava.
Ustav Republike Hrvatske (NN 85/2010) nabraja samostalne ovlasti Državnog sudbenog vijeća i izričito navodi da odlučuje o imenovanju sudaca i predsjednika sudova, “osim za predsjednika Vrhovnog suda” (članak 124. st.2). Ustav Državnom sudbenom vijeću ne daje ni nesamostalnu, savjetodavnu, neobvezujuću ulogu u tom postupku izbora (članak 119. st.2.).
>> VIDEO Predsjednik Zoran Milanović o izboru predsjednika Vrhovnog suda
Države u kojima Državno sudbeno vijeće ima ustavne ovlasti u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda nisu primjeri uzornih razvijenih demokracija (primjerice, Bugarska, Slovačka, Rumunjska), u njima zakonodavna vlast, parlament ne bira predsjednika Vrhovnog suda.
Člankom 44.a Zakona o sudovima (NN/67/18) određeno je da postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva. Riječ je o taktici izmjene Ustava zakonom. Ovlast Državnog sudbenog vijeća za objavu javnog poziva i dostavljanje prijava kandidata Uredu predsjednika Republike tumači se kao “tehnička”ovlast, ističe se navodna transparentnost u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda. Međutim, zbiljski se pokušava spriječiti učinkovita promjena postojeće raspodjele moći u državi potaknuta predlaganjem neovisnog kandidata.
Prva primjena javnog poziva pokazuje da je nevidljivi zid Državnog sudbenog vijeća od svih hrvatskih sutkinja i sudaca samo aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa uspio preskočiti.
Pozivom na nepotpune odredbe članka 44.a Zakona o sudovima dovodi se u pitanje izvršavanje samostalne ustavne ovlasti predsjednika Republike za predlaganje predsjednika Vrhovnog suda Hrvatskom saboru. Na taj se način krši ustavno načelo diobe vlasti i zakonom ograničava primjena ustavnih ovlasti predsjednika Republike i Hrvatskog sabora. Tim putem idu iliberalne države Poljska i Mađarska te popunjavaju najvažnija državna tijela vlasti podobnim osobama, a kršenjem vladavine prava u njima bave se već duže vrijeme tijela Europske unije.
Predsjednik Republike Zoran Milanović nije povrijedio Ustav Republike Hrvatske kada je nakon raspisanog javnog poziva javno odbio prijavljene kandidate i predložio prof. dr. sc. Zlatu Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda.
Kad se vi pravnici nemozete dogovoriti tko je u pravu i svatko tumaci zakon iz koje opcije dolazi