Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) obratio se medijima te iznio najnovije informacije o rastu cijena goriva, ali i o prelasku Daria Zurovca u vladajuću većinu. Naglasio je da su vladine intervencije ublažile daljnji rast cijena goriva u okolnostima globalne krize uzrokovane "intervencijom u Iranu".
"Kroz Hormuški tjesnac tankeri ne mogu proći pa na tržištu nedostaje oko 30 posto nafte", objasnio je premijer rast cijena i izrazio nadu da situacija neće trajati predugo pa dodao da će vladine mjere trajati minimalno dva iduća tjedna. Podsjetimo, Vlada je na sjednici jutros ponovno uvela regulaciju najviših maloprodajnih cijena goriva, nakon što su cijene nafte znatno porasle zbog napada SAD-a i Izraela na Iran. Prema novim, reguliranim cijenama, benzin eurosuper od sutra pa u idućih 14 dana koštat će 1,50 eura po litri. To je četiri centa više nego sada. Bez vladinih mjera koštao bi 1,55 eura.
Eurodizel poskupljuje za sedam centi, na 1,55 eura po litri, a bez vladinih mjera koštao bi 1,72 eura. Sadašnja cijena je 1,48 eura za litru. Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare koštat će 89 centi, što je devet centi više nego sada, a cijena nije regulirana koštao bi 1,06 eura. Nova cijena plina za boce od sutra je 2,40 eura za kilogram što je dva centa više nego sada te 18 centi manje od cijene kakva bi bila bez vladinih mjera. Najviša maloprodajna cijena plina za spremnike bit će 1,70 za kilogram što je tri centa više nego sada i 17 centi manje nego bez regulacije. Za benzine s više oktana te sva premium goriva cijene se i dalje mogu formirati slobodno.
Ujedno, u Uredbi o visini trošarine na energente i električnu energiju, promijenila je visinu trošarine za dizelsko gorivo, na 386,13 eura za tisuću litara. Vlada tako snižava visinu trošarine za najprodavaniji energent dizelsko gorivo, za razdoblje od 10. ožujka do 23. ožujka 2026., i to za 20 eura na tisuću litara dizelskog goriva odnosno 0,02 eura po litri dizelskog goriva. Uredba je na snazi od 10. ožujka do 23. ožujka te se za vrijeme njezinog važenja očekuje smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 1,95 milijuna eura.
Osvrnuo se i na repatrijaciju građana s područja zahvaćenih ratom. "Sve hrvatske građane vratili smo u Hrvatsku u roku od četiri-pet dana", rekao je Plenković te naveo da je za pet avionskih letova izdvojeno oko 856.000 eura, piše N1. "Ukupan broj hrvatskih državljana koji se vratio je 870, s njima se vratio 101 državljanin trećih zemalja. Svi oni koji su ostali su ostali na vlastitu odgovornost. U slučaju da se situacija dalje zakomplicira možemo ponovno reagirati", naveo je i dodao da je riječ o najvećoj i najuspješnijoj repatrijaciji državljana iz ratom pogođenih područja. Istaknuo je i da su svi na sigurnom te da će se vratiti u Hrvatsku kada se za to stvore odgovarajući uvjeti.
Odgovarajući na pitanje o Dariu Zurovcu i njegovu prelasku u vladajuću većinu, odnosno tvrdnjama da je to povezano s dobivanjem određenog projekta, premijer je ocijenio da je riječ o nespretnoj političkoj izjavi. "Ta izjava bila je politički gaf. Ponovit ću... Idite u Grad Zagreb, gdje je Možemo dobio povjerenje pa neka kažu koja je to diskriminacija oko projekata koje su dobili. Kako je to Vlada RH diskriminirala Zagreb? Te teze o diskriminaciji onih dijelova Hrvatske gdje su izbore dobili oni koji nisu dio većine, obične su obmane i laži. Imamo problem da se ljudi bore s činjenicama".
Dodao je kako projekt "zurovčeka", ni na koji način nije bio uvjetovan. "Taj projekt je u aktivnostima Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture". Na kraju je odbio komentirati predsjednika Zoran Milanović u kontekstu rasprave o povlačenju vojnika. "Ne bavim se time, niti kanim, niti je to moj posao", zaključio je premijer.
Otvori KEKS Pay
Hoće li i povratak bit organiziran?