Rast napetosti na Bliskom istoku ponovno se odrazio na svjetsko tržište energenata, a posljedice se već osjećaju i na benzinskim postajama diljem Europe. Zbog poremećaja u opskrbi i zatvaranja Hormuškog tjesnaca cijena nafte naglo je skočila te je u jednom trenutku dosegnula 116,35 eura po barelu, najvišu razinu od 2022. godine. Takav skok odmah se prelijeva i na maloprodajne cijene goriva u regiji.
Hrvatska vlada reagirala je ponovnim uvođenjem uredbe o ograničavanju cijena goriva, koja se vraća nakon osam mjeseci. Prema novoj odluci, u sljedeća dva tjedna litra eurosupera iznosit će 1,50 eura, dok će eurodizel stajati 1,55 eura. Plavi dizel bit će 0,89 eura po litri, a ukapljeni naftni plin, ovisno o spremniku, kretat će se između 1,70 i 2,40 eura po litri. Bez državne intervencije cijene bi, upozoravaju stručnjaci, bile osjetno više.
I druge države u regiji posežu za sličnim mjerama kako bi ublažile udar na građane i gospodarstvo. U Sloveniji je vlada intervenirala smanjenjem trošarina pa trenutačno litra benzina stoji oko 1,44 eura, dok eurodizel košta 1,47 eura. U Mađarskoj se također očekuje novo poskupljenje. Prema podacima portala Holtankoljak.hu, od utorka će litra benzina stajati oko 1,47 eura, dok će dizel dosegnuti oko 1,58 eura.
U Srbiji je vlada privremeno zabranila izvoz nafte i naftnih derivata kako bi stabilizirala domaće tržište. Do 13. ožujka cijena benzina ograničena je na 1,53 eura po litri, dok će litra dizela stajati 1,69 eura. Nešto niže cijene i dalje se mogu pronaći u Bosni i Hercegovini, iako su i ondje u posljednje vrijeme porasle za oko dvadeset centi. Dizel se trenutno prodaje u rasponu od 1,24 do 1,51 euro po litri, dok se benzin kreće između 1,18 i 1,33 eura. Prosječna cijena benzina iznosi oko 1,23 eura, a dizela oko 1,38 eura po litri, analizira N1.
U Crnoj Gori najavljeno je novo poskupljenje pa bi dizel trebao porasti s 1,34 na 1,48 eura po litri, dok će benzin poskupjeti s 1,40 na 1,46 eura. Razvoj situacije na svjetskom tržištu nafte pokazuje koliko su regionalna tržišta osjetljiva na geopolitičke napetosti, a sve više država ponovno poseže za administrativnim ograničavanjem cijena kako bi spriječile novi val energetske krize kakav je Europa već doživjela prije nekoliko godina.
Otvori KEKS Pay
