Prosječna neto plaća u Hrvatskoj sve se više približava iznosu od 1.500 eura, ali to ne znači i bolji život. Nekada bi takav iznos bio dovoljan za pristojnu svakodnevicu, no u doba inflacije i sve skupljih osnovnih troškova, povišice najčešće nestanu kroz pukotine kućnog budžeta. Kako piše Net.hr, sezona je pred vratima, a jedno od najtraženijih zanimanja i dalje su konobari. Prema podacima portala MojPosao, upravo su u toj struci plaće rasle najviše – čak 28 posto u godinu dana.
Ivan Budimir već tri godine konobari u istom zagrebačkom kafiću. Dobio je nekoliko povišica, no život mu je – teži. "Novac je izgubio vrijednost. Kad je došao euro, sve je drastično poskupjelo. Nekad sam s plaćom od 7.000 kuna mogao normalno živjeti. Sad, da imam i tri tisuće eura, opet ne bih pokrio sve troškove", iskreno priznaje. Prema portalu MojPosao, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prvom kvartalu ove godine iznosila je 1.474 eura, što je 16 posto više nego lani. PR stručnjak net.hr-a, Alen Mrvac kaže kako i dalje zaostajemo za prosjekom Europske unije, ali dodaje da plaće u Hrvatskoj rastu brže nego u većini drugih zemalja.
Ako pogledamo usporedbe s regijom i Europom, lanjska prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 1.350 eura, dok su Slovenci bili na 1.675, Talijani na 1.740, a Nijemci gotovo duplo iznad nas – s 2.750 eura. Austrijanci su još dalje, na 3.165 eura. Ipak, bolji smo od Mađara, Rumunja i Bugara – iako su Rumunji u zadnjih godinu dana imali jedan od najvećih postotaka rasta plaće u Europi. Ekonomski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić upozorava da smo i dalje na dnu Europske unije. "Najrazvijenije zemlje imaju prosječnu plaću preko četiri tisuće eura, druge oko tri tisuće, a mi se vrzmamo oko 1.500 eura", kaže Jurčić. Dodaje da bi hrvatska prosječna plaća već sada trebala iznositi barem dvije tisuće eura – kako bi pokrila osnovne potrebe obitelji, stan, auto i život bez stresa.
Jedino je IT sektor već dosegao tu razinu – prosjek im je oko dvije tisuće eura, čak 31 posto iznad ostatka tržišta. No i tehnologija je ušla u fazu zasićenja. "Ulazimo u fazu stabilizacije. Ako želimo zadržati stručnjake, moramo biti konkurentni i po plaćama", kaže Ivan Bešlić, suosnivač tvrtke Sofascore. Na sve to treba dodati i važnu činjenicu – cijene u trgovinama, primjerice u Njemačkoj, nisu osjetno više nego u Hrvatskoj, dapače, neke su i niže, a prosječna plaća Nijemaca je i do tisuću eura viša. Zato mnogima u Hrvatskoj, osobito mladima, i dalje nije strana misao o odlasku.
"Kad vide da im egzistencija ovisi o političkom hiru, kad nemaju perspektivu, onda im ni rast plaće ne znači puno. Uzmu taj novac, ali već planiraju kako otići negdje gdje se zna red", zaključuje Jurčić. S druge strane, premijer Andrej Plenković danas ističe drugu perspektivu: "Zaposlenost je najveća, nezaposlenost najniža, inflacija je pod kontrolom, kreditni rejting odličan. Treba imati osjećaj za realnost."
