Ukupno 1557 djece lani je stradalo na hrvatskim cestama. Čak 88 razreda djece, budući da je prosječan broj učenika u razredu (i srednjih i osnovnih škola zajedno) bio 17,66. Od navedenog broja djece koja su lani u prometnim nesrećama u Hrvatskoj bila teško ili lakše ozlijeđena, ili su u njima izgubila život, 13 ih više nikada neće sjesti u školske klupe. Prošle je godine u prometnim nesrećama diljem naše zemlje stradalo 831 dijete u dobi do 14 godina te još 726 djece u dobi od 14 do 17 godina. U mlađoj dobnoj skupini poginulo ih je petero, 117 ih je zadobilo teške ozljede. U starijoj dobnoj skupini poginulo je osmero djece, još ih je 182 bilo teško ozlijeđeno.
Poražavajuća je i činjenica da većina djece stradava tamo gdje bi trebala biti najsigurnija, u autima svojih roditelja. Konkretno, lani je dvoje djece starosti do 14 godina poginulo u svojstvu pješaka, dvoje djece kao putnici i jedno dijete kao vozač. Teške ozljede zadobilo je 37 djece pješaka, 46 djece kao putnici i 34 kao vozači (bicikala, romobila...). Lakše ozljede 136 djece zadobilo je u svojstvu pješaka, 468 kao putnici i 105 kao vozači. Kada govorimo o djeci u dobi od 14 do 17 godina, jedno dijete je smrtno stradalo kao pješak, četvero kao putnici i troje kao vozači. Što se tiče teških ozljeda, 27 djece ih je zadobilo u svojstvu pješaka, pedeset kao putnici i 105 kao vozači. Lakše ozljede zadobila su 74 pješaka, 270 putnika i 192 vozača.
Kako doznajemo iz Ministarstva unutarnjih poslova, djeca u dobi do 14 godina sudjelovala su u 2655 prometnih nesreća, od čega su 24 nesreće bile s poginulim osobama, 1192 s ozlijeđenim osobama i 1439 nesreća s materijalnom štetom. Od navedenog broja, djeca u dobi do 14 godina prouzročila su 148 nesreća s ozlijeđenim osobama i trideset nesreća s materijalnom štetom. Djeca u dobi od 14 do 17 godina sudjelovala su u 1765 prometnih nesreća, od kojih je bilo 19 nesreća s poginulim osobama, 902 s ozlijeđenim osobama i 844 nesreće s materijalnom štetom. Djeca su prouzročila pet nesreća s poginulim osobama, 276 s ozlijeđenim osobama i 130 s materijalnom štetom.
VEZANI ČLANCI:
Policijske uprave u kojima su se "plavci" na mjestima nesreća morali suočili s najvećim brojem poginule i teško ozlijeđene djece su PU sisačko-moslavačka (troje smrtno stradale djece i osmero teško ozlijeđenih) i PU bjelovarsko-bilogorska (dvoje smrtno stradale djece i devetero teško ozlijeđenih), zatim PU zagrebačka (dvoje poginule djece i 41 teško ozlijeđeno dijete) i PU splitsko-dalmatinska (jedno poginulo dijete i 52 teško ozlijeđena djeteta). Policijske uprave u kojima je još evidentirano više djece teško ozlijeđene u prometu su PU zadarska (28), PU primorsko-goranska (24, uz jedno poginulo dijete), PU dubrovačko-neretvanska (16), PU vukovarsko-srijemska (15, uz jedno poginulo dijete), PU istarska (16), PU karlovačka (14, uz jedno poginulo dijete), PU brodsko-posavska (10, uz jedno poginulo dijete). Jedno poginulo dijete rastužilo je i PU požeško-slavonsku. Dovedemo li ove crne brojke u vezu s brojem automobila u pojedinoj županiji, vidljivo je da županija s najvećim brojem lani poginule djece u prometu, Sisačko-moslavačka, nije među onima s najviše registriranih vozila. Tamo ih je, naime, prema evidenciji Centra za vozila Hrvatske lani bilo 77.808, od čega 56.742 osobna automobila. Usporedbe radi, u Gradu Zagrebu lani je bilo 456.512 registriranih vozila, od čega 389.164 automobila.
Djeca su, dakle, lani sudjelovala u ukupno 4420 prometnih nesreća. Od toga, prouzročila su njih 589, premda tu valja jasno reći da i u nesrećama u kojima su djeca napravila grešku zbog koje je sama nesreća nastala, djeca u biti nisu kriva, pogotovo kad je riječ o najmlađima. Djeca predškolske i rane školske dobi još ne mogu (sama) shvatiti opasnosti i zakonitosti prometa. Teško im je, ako ne i nemoguće, ispravno procijeniti udaljenost i brzinu automobila koji se kreće prema njima. Razigrana su i niska, pa nerijetko istrče između parkiranih vozila, ne razmišljajući o tome da ih u tim situacijama vozač vozila koje nailazi ne može na vrijeme uočiti.
Odgovornost je stoga i tada, barem moralna, na odraslima, bilo da je riječ o vozačima koji su indirektno utjecali na nesreću, bilo o roditeljima koji djecu nisu (dovoljno dobro) podučili sigurnom ponašanju u prometu te ih u autima ne voze na siguran, zakonom propisan način. Tako su u 2024. godini prometni policajci utvrdili 2242 prekršaja vozača koji su djecu prevozili na nepropisan način – bez adekvatne sjedalice, bez sigurnosnog pojasa, na prednjem sjedalu... I, konačno, velik je dio odgovornosti na obrazovnom sustavu jer u Hrvatskoj u predškolskom i osnovnoškolskom odgojno-obrazovnom sustavu ne postoji cjelovit program prometne kulture. Umjesto kontinuiranog podučavanja u zasebnom predmetu, kako je uobičajeno u mnogim razvijenijim europskim državama, imamo sporadična predavanja i teme iz prometne kulture "razbacane" po više predmeta. To je premalo za ovako zahtjevnu tematiku i to je svakako područje na kojem valja ozbiljno poraditi.
>>FOTO Ovo je 10 najpouzdanijih rabljenih automobila koje možete kupiti>>
Otvori KEKS Pay
