Naslovnica Vijesti Hrvatska

Partitokracija: Vodit će HEP, a upropastio je Lepu iz Lepoglave!

SDP još nema svog čovjeka ni u Nadzornom odboru HEP-a jer je Ivo Čović, kako sam tvrdi, odbio ponuđenu mu funkciju.
21. veljače 2012. u 08:26 182 komentara 337 prikaza
zlatko koracevic
Foto: Marko Jurinec/Pixsell

Informacija da će Vlada na čelo uprave Hrvatske elektroprivrede, najvrednije državne tvrtke, postaviti Zlatka Koračevića – poznatog haenesovca, ali i potpunog anonimusa u energetici – primljena je s velikim interesom u Varaždinu i široj okolici. Premda Koračević dugo i strpljivo gradi političku karijeru, tijekom koje je bio i saborski zastupnik i načelnik Općine Bednja, tamošnja ga javnost ponajprije pamti kao čovjeka sumnjive privatizacijske prošlosti.

Prije nego što je uspio u politici, Koračević se uspio dočepati direktorske fotelje u tvornici drvnog namještaja Lepa iz Lepoglave.

Njegova menadžerska karijera u Lepi krajnje je upitna, praćena revoltom radnika, kaznenim prijavama i bijesom javnosti ponajprije zbog navodno nezakonite privatizacije Lepe.

Pitanje je je li moralno

Poznato je da je, nakon što je Lepa otišla u stečaj, s dijelom poslovnih suradnika i radnika tvrtku otkupio za 2 milijuna DEM-a, a sporno je to što je taj novac prikupljen kreditom poslovne banke. Samo nekoliko mjeseci nakon kupnje Koračević i prijatelji svoje su udjele u Lepi i kredit prebacili na novu tvrtku Tilia, koju su osnovali u međuvremenu, a ona je nakon toga s Lepom sklopila niz poslovnih ugovora o cesiji i asignaciji te je na taj način podmirila dug banci.

To znači da su Koračević i društvo Lepu praktično kupili njenim vlastitim novcem, a to je i potvrđeno nalazom Državne revizije 2004. godine. Navodno da je i dio manjih dioničara Lepe isplaćen namještajem koji je Tilia pribavila od Lepe, i to opet cesijom i asignacijom. Koračević je uvijek sve prozivke za kriminalne radnje žestoko poricao, a u više navrata javno je izjavljivao da su kontrole mjerodavnih organa potvrdile da u privatizaciji nije bilo nezakonitosti te da mu se podmeće iz političkih razloga. Glavno uporište nalazio je u tvrdnji da nije mogao prekršiti Zakon o privatizaciji jer Lepa nije bila privatizirana, već je kupljena u stečaju. Formalnopravno je to točno, ali postavlja se pitanje je li i moralno. Kako je Lepa poslije ponovno otišla u stečaj, prošle godine kupila ju je tvrtka Larix, u vlasništvu Koračevićeva brata. Premda njegova brata prati glas poštenog gospodarstvenika, javnost toga kraja taj je potez dočekala „na nož“ smatrajući da se Zlatko Koračević ponovno na “mala vrata“ vraća u Lepu. Naime, radnicima bivše Lepe Koračević nije ostao u sjećanju kao dobar poslodavac te spominju radne i higijenske uvjete nedostojne čovjeka, mizerne plaće, prekovremeni rad, teška kršenja radničkih prava, a postavlja se i pitanje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje koji radnicima godinama nisu isplaćivani...

– To vam je cijena života u malom mjestu – kaže Koračević na sve te teške optužbe. Kaže da s Lepom nema ništa od 2005. godine, kao ni s njenim stečajem 2009. godine, a ni s bratovom odlukom da novac uloži u posrnulu tvornicu.

Nije najbolja preporuka

– Žao mi je što je Lepa otišla u stečaj. Nije to bilo lako vrijeme za našu drvnu industriju. Kriza je pokosila brojne tvornice i sedam tisuća radnih mjesta. Što se tiče priča o navodnom kriminalu u pretvorbi, moram reći da privatizacije uopće nije bilo. Lepu je uz mene kupilo još 180 ljudi i godinama smo poslovali s dobiti koju nismo izvlačili, nego investirali u proizvodnju – tvrdi Koračević i dodaje:

– Zar bi HNS u Bednji bio 12 godina na vlasti da ljudi zaista misle da sam ja kriminalac?

Svjestan je da mu neiskustvo u energetici nije najbolja preporuka za vodeću poziciju tvrtke s godišnjim prihodom od 13 milijardi kuna, ali spreman je, kaže, i za taj izazov.

U upravi HEP-a društvo će mu praviti sve redom ljudi bliski HNS-u. SDP još nema svog čovjeka ni u Nadzornom odboru jer je Ivo Čović, kako sam tvrdi, odbio ponuđenu funkciju.

Umjesto Vlade, odnosno države, javna pod

Umjesto Vlade, odnosno države, javna poduzeća posjeduju političke stranke

Namjera Vlade da na mjesto predsjednika uprave HEP-a, tvrtke čija imovina vrijedi 34 milijarde kuna, instalira čovjeka bez ikakva iskustva u energetici ponovno je aktualizirala pitanje je li ipak bolje šefove javnih poduzeća birati na javnim natječajima, kao što je to činila vlada Jadranke Kosor pa bili mnogi od njih i samo formalne prirode ili diskrecijskom odlukom Vlade kao što to čini sadašnja vlada.

– Javni je natječaj uvijek manje zlo jer ipak daje određene šanse najboljim kandidatima, bez obzira na manipulacije. Ako javne natječaje ponavljate dvadeset godina stvar će zaživjeti, bez obzira na to što možda na samom početku uopće i niste željeli da tako bude – smatra politički analitičar Žarko Puhovski. Kaže da je promašen argument da Vlada raspisivanjem javnih natječaja zapravo izbjegava odgovornost i da je politički poštenije i odgovornije da Vlada izravno bira i razrješuje uprave državnih tvrtki. No, Puhovskog, kao i mnoge druge, više od načina biranja članova i predsjednika uprava javnih poduzeća brine stranački pristup.

– Umjesto da u upravama državnih tvrtki sjede, recimo, tri esdepeovca, dva haenesovca i jedan ideesovac, prihvaćena je praksa da stranački šefovi s popisa državnih poduzeća biraju koju će tvrtku uzeti. Takva praksa javnosti daje do znanja da stranke, a ne Vlada, odnosno država, posjeduju javne tvrtke – kaže Puhovski. A takav “stranački pristup” vodi prema lošim rješenjima.

– Događaju se tri pogreške. Prvo stranke dobiju svoje tvrtke, onda se u te tvrtke dovedu sve redom stranački ljudi, a onda se događa i očekivana devijacija da u državne tvrtke dolaze nekompetentni ljudi – tvrdi Puhovski.

Haenesovci koji bi trebali zasjesti na v

Haenesovci koji bi trebali zasjesti na vodeće pozicije

Tomislav Šerić - Prijatelj je ministra graditeljstva Ivana Vrdoljaka iz studentskih dana i čovjek kojega je upravo Vrdoljak 2008. doveo u osječku gradsku upravu.

Zvonko Ercegovac - UHEP-u je već 24 godine. Završio je Elektrotehnički fakultet, a specijalizirao je organizaciju i menadžment. Trenutačno vodi Sektor za opskrbu HEP plina u Osijeku.

Zlatko Koračević - Bio je predsjednik ŽO HNS-a Varaždina i Sjeverozapadnog regionalnog saveza te član Predsjedništva HNS-a. Načelnik Općine Bednje od 2001. do 2005.

Roštilj
ZA SVA GODIŠNJA DOBA
Roštilj i kiša ne idu zajedno. Ili?

A1 izdvaja za Vas

  • Ceca:

    HEP treba voditi Žaja Krojf.

  • -obrisani-:

    Crvena pravednost, da nije odmaklo vrijeme u svjetskoj civilizaciji opet bi oni šiljili crveni fašizam.

  • promill:

    Pa ovaj HNS ima više ludi u nadzornim odborima nego članova u stranci !!