U vremenu u kojem se savezništva ispituju, a svjetski se poredak vidljivo preslaguje, način na koji jedna zemlja obilježava svoju državnost govori mnogo o njezinoj unutarnjoj snazi. Sjedinjene Države ove godine slave 250. obljetnicu neovisnosti, a ja sam, na poziv kongresmena Dalea Stronga, imao priliku prisustvovati na zatvorenom okupljanju na Capitol Hillu, među 150 ljudi iz američkoga poslovnog i političkog svijeta, uključujući članove Kongresa. Vrhunac susreta bio je nastup Leeja Greenwooda, koji je izveo svoje najveće hitove; uz „God Bless the USA” cijela je dvorana ustala na noge. No ono što iz Washingtona vrijedi ponijeti nisu dojmovi sa svečanosti, nego nekoliko zaključaka, o Americi, o snazi zajedništva i, prije svega, o mjestu koje Hrvatska u tom odnosu danas zauzima.
Prvo se zapažanje tiče same Amerike. Ono što ta zemlja pokazuje uoči svojega najvećeg praznika nije sentiment, nego zrelost. Na Dan neovisnosti golema i raznolika nacija okuplja se oko zajedničkih simbola, zastave, himne i ideje slobode na kojoj je utemeljena. Ozbiljne države, pokazuje to američki primjer, znaju da zajedništvo nije dano samo po sebi, nego da je temelj jednako vrijedan kao gospodarska snaga ili vojna sigurnost. Drugo zapažanje, za nas i važnije, tiče se mjesta Hrvatske u tom odnosu. Veze između Hrvatske i Sjedinjenih Država sežu dublje i nose veću težinu nego što smo toga u Hrvatskoj često svjesni.
U Sjedinjenim Državama danas živi oko 1,2 milijuna ljudi hrvatskoga podrijetla, zajednica koja dvije zemlje povezuje već više od stoljeća. Hrvatski su iseljenici Ameriku pomagali izgraditi doslovno svojim rukama, u rudnicima, čeličanama, na željeznicama i u lukama, i bili su, na neki način, prvi most između dvaju gospodarstava. Taj most i danas stoji: iseljeništvo svake godine u domovinu uloži znatna sredstva, a sve je više i onih koji se vraćaju s kapitalom, znanjem i vezama stečenima preko oceana.
Na toj se baštini gradi suvremeno strateško partnerstvo. Hrvatska i Amerika saveznice su unutar NATO-a i dijele temeljne vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava. U Washingtonu se o suradnji s hrvatskom Vladom govori s nedvojbenim uvažavanjem i zadovoljstvom.: Hrvatska se ocjenjuje kao pouzdan saveznik koji ispunjava svoje obveze prema Savezu i u vlastitu obranu ulaže osjetno više nego donedavno. Obrambeni sektor pritom je jedno od područja u kojima suradnja najbrže napreduje, od nabave suvremene američke opreme i modernizacije Oružanih snaga, preko zajedničkih vježbi, do sve čvršće povezanosti obrambenih industrija dviju zemalja. Za američku je stranu riječ o znaku ozbiljnosti; za Hrvatsku, o ulaganju koje istodobno jača nacionalnu sigurnost i domaće gospodarstvo.
Proslava 250. obljetnice američke neovisnosti
Partnerstvo, dakako, daleko nadilazi obranu, a njegov je temelj institucionalna ozbiljnost koju je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina izgradila. Kao članica Europske unije, eurozone i schengenskog prostora, te u završnoj fazi pristupanja OECD-u, krugu četrdesetak najrazvijenijih gospodarstava svijeta, Hrvatska danas nudi ono što ulagač traži: stabilnu valutu, predvidiva pravila i puni pristup tržištu od gotovo 450 milijuna ljudi. Za američku tvrtku koja u Europi traži pouzdano uporište, malo zemalja naše veličine objedinjuje takav stupanj stabilnosti, sigurnosti i strateškog položaja na Jadranu.
Ta se otvorenost već pretvara u opipljive rezultate. U energetici, terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, u koji godinama pristižu i pošiljke američkoga plina, postao je jedan od stupova energetske sigurnosti ovog dijela Europe i potvrda da hrvatski i američki interesi često idu istim smjerom. Broj izravnih zračnih linija prema Hrvatskoj raste, američki su turisti sve važniji dio našega turizma, a sve je više i američkih ulaganja u domaću proizvodnju, tehnologiju i inovacije, područja u kojima hrvatsko znanje i američki kapital mogu mnogo postići zajedno.
Velika politika postavlja okvir, no konkretno se partnerstvo gradi u izravnom kontaktu, među ljudima iz gospodarstva koji jedni druge upoznaju, procijene i počnu graditi povjerenje iz kojeg nastaju zajednički poslovi i nova radna mjesta. Posla pred objema stranama još ima; ukidanje dvostrukog oporezivanja, tema koja godinama čeka razrješenje, bilo bi snažan poticaj tvrtkama s obje strane Atlantika. Na kraju, vrijedi se vratiti onome čime je susret i počeo. Poruka koju Amerika šalje u godini svoje 250. obljetnice nije zahtjev za divljenjem, nego potreba za ozbiljnim partnerima. Hrvatska to danas može biti, ali samo ako prijateljstvo sa Sjedinjenim Državama prestane doživljavati kao počast, a počne kao stratešku priliku koju treba graditi strpljivo, stručno i bez improvizacije.
Otvori KEKS Pay
