U Hrvatskoj ima 767 kućišta i 201 kamera za mjerenje brzine, dakle svako je treće ili četvrto kućište prazno. Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) najavljuju novo postavljanje kamera jer su neprilagođena i nepropisna brzina jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća s nastradalim osobama. Najviše kamera je, pak, na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske i zagrebačke, međimurske, istarske i varaždinske, a MUP je RTL-u dostavio detaljan popis svih kamera u Hrvatskoj.
Kako je za RTL rekao prometni stručnjak Goran Husinec, dio sustava zastario, odnosno kamere se premještaju iz jednog kućišta na drugi. Također, smatra da bi dio trebalo u potpunosti zamijeniti fiksnim i modernim kamerama koje se ne bi "selile" po kućištima te da ovaj broj kamera nije dovoljan.
Osim brzine, kamere mogu snimiti i druge prekršaje. Primjerice, ako netko nije vezan sigurnosnim pojasom ili koristi mobitel. No u praksi se, dodao je Husinec, najčešće se aktiviraju kada se prebrzo vozi nakon čega se provjerava postoje li i drugi prekršaji. A sve snimke se, pak, ne pregledavaju jer nema dovoljno ljudi.
No što ako kamera snimi nekoga tko prebrzo vozi tuđi auto? Kada se uoči prometni prekršaj, prvo se utvrđuje tko je vlasnik vozila prema registarskim tablicama, a potom se provjerava snimka tko je vozio. Ako se ne može utvrditi tko je vozio, odgovornost snosi onaj čije je vozilo.
U praksi se kod prebrze vožnje primjenjuje tolerancija od 10 posto, toliko vozač može voziti brže od ograničenja, ali Husinec upozorava da ona nije namijenjena toleriranju brzine nego mogućoj pogrešci uređaja. Naime, primjenjuje se načelo in dubio pro reo odnosno daje se mogućnost da kamera nije precizna te su moguća odstupanja, pa se zato u obzir uzima tolerancija od 10 posto.
Husinec napominje kako se kamere ne postavljaju uvijek radi kažnjavanja manjih brzina jer bi sustav bio preopterećen. Prema podacima koje je MUP dostavio RTL-u, u prošloj godini bilo je više od 320.000 prekršaja zbog prebrze vožnje, što je 37 posto svih prometnih prekršaja.
Najviše ih je bilo na području Policijske uprave zagrebačke (39.695), splitsko-dalmatinske (27.357) i zadarske (23.560). Neodgovorni vozači u prošloj su godini poprilično napunili državnu blagajnu. MUP je od prometnih prekršaja naplatio više od 65,3 milijuna eura. Kazne za prebrzu vožnju propisane su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Kreću se od 30 eura pa do nekoliko tisuća eura pa čak i zatvora. Zakonom se puno strože kažnjava brza vožnja u naselju. MUP ocjenjuje da su kamere povećale sigurnost u prometu i smanjile broj prometnih nesreća. Na tim lokacijama zabilježeno je 36 posto manje poginulih u odnosu na godinu ranije.
Otvori KEKS Pay
strucnjak bi trebao znati da se 10% tolerancije odnosi na brzine iznad 100 km/h, a 10 km/h na one ispod 100 km/h i to po Zakonu, neovisno na koji je nacin mjerenje izvrseno...glede "Ako se ne može utvrditi tko je vozio, odgovornost snosi onaj čije je vozilo.", macku o rep...posteni suci sude oslobadajuce po prizivu na presumpciju nevinosti...ne mozes biti kaznjen za prekrsaj koji nisi pocinio zato jer se ne moze utvrditi tko ga je pocinio...Zakon kaze da ste duzni dati podatak kome ste vozilo dali na koristenje, a ako to niste u mogucnosti ili to ne pomaze u otkrivanju prekrsitelja, tu je po Zakonu kraj price i ne muljajte ljude...osobno sam u rukama imao presedanske presude po tome pitanju...