„Ništa lipje za me nije od otoka, milog Brača, od njegove bile stine, smokvi, kaduje i drača“, zapjevao je Neno Belan 2007. takozvanu Bračku baladu. I s pravom taj otok ima vlastitu baladu, a nastavak teksta to potvrđuje.
Najpoznatija razglednica Hrvatske dolazi s ovog, trećeg najvećeg jadranskog otoka. Svima je, barem s razglednice, poznata plaža Zlatni rat, jedinstveni geomorfološki fenomen čiji oblik mijenjaju morska struja i vjetar, pa je svaka fotografija plaže pomalo drugačija. Otok krase duboke uvale na sjeveroistoku i jugoistoku te planinski dio na jugu gdje se izdiže najviši vrh svih jadranskih otoka - Vidova gora. Bogatstvo pejzaža čine stoljetni maslinici, vinogradi i borove šume.
Naziv Brač povezuje se s ilirskim izrazom brentos što znači jelen. Da je u prapovijesno doba na otoku bilo jelena, svjedoče nalazi iz špilje Kopačina. Otok je ucrtan u Ptolomejevu kartu u 2. stoljeću, kao i u Peutingerovu kartu u 4. stoljeću (Brattia). Bizantinski car Konstantin Porfirogenet ga u svom opisu carstva u 9. stoljeću naziva Barzo i naziva Hvar i Brač "najljepšima, i najplodnijima" među jadranskim otocima. Tijekom antike, Brač su nastanjivali Iliri i Rimljani, a kasnije je pripao Bizantskom Carstvu. U srednjem vijeku razvio se kao zajednica sa središtem u Nerežišćima. Posebno se ističe Statut otoka Brača iz 1277. godine, jedan od najstarijih pravnih dokumenata na istočnoj obali Jadrana.
Od Mlečana do “zlatnog doba” vina
Od 15. stoljeća Brač je bio pod vlašću Mlečana, a tada nastaju i obalna naselja kakva znamo danas – Bol, Supetar, Milna i Pučišća. U 19. stoljeću otok doživljava pravi procvat: razvija se poljoprivreda, ribarstvo, pomorstvo i trgovina, a mala priobalna mjesta prerastaju u živopisne gradiće s lukama, parkovima, mlinovima, ribarnicama i cisternama. Najviše se uzgajala vinova loza, a kad su bolesti uništile francuske i talijanske vinograde, bračko je vino doživjelo svoj vrhunac. No kraj stoljeća donio je “crne dane” – parobrodi su potisnuli jedrenjake, filoksera je poharala vinograde, a uslijedila je masovna emigracija u Amerike, Australiju i Split. Stanovništvo je, nakon rasta na 24 tisuće, počelo naglo opadati.
Godine 1941. Brač okupira talijanska vojska, a otočani se suočavaju s uhićenjima, strijeljanjima i spaljenim selima – među njima Selcima, Bolom i Pučišćima. Nakon kapitulacije Italije 1943., stanovnici oslobađaju otok, ali ubrzo stiže njemačka vojska. U lipnju 1944. partizani, uz pomoć saveznika, pokreću veliki desant s Visa i do srpnja oslobađaju čitav otok. Nakon rata Brač je iscrpljen i osiromašen, mnogi ponovno emigriraju u Australiju, a broj stanovnika pada na polovicu u odnosu na početak stoljeća. Velik zaokret donose šezdesete i sedamdesete godine. Otok se spaja na električnu i vodovodnu mrežu, grade se asfaltirane ceste i trajektne linije. Ribarstvo se modernizira, šumarstvo i stočarstvo obnavljaju, a kamenarska industrija širi proizvodnju. Osnivaju se i tvornice – od bombona i žvaka u Nerežišćima do brodogradilišta u Sumartinu i Milni. Turizam postaje glavni adut. Već prije rata grade se hoteli u Supetru i Bolu, a poslije i u drugim mjestima. Kompleksi “Kaktus” u Supetru i “Britanida” u Bolu postaju simboli turističkog booma, a danas Brač nudi oko 20 tisuća kreveta u hotelima, odmaralištima i privatnom smještaju. Osim turista, Brač je privukao i Splićane i druge koji su u uvalama i starim selima sagradili vikendice, dodatno mijenjajući otočku sliku.
Početkom 1990-ih otok ulazi u novo razdoblje, ali i u ratne neprilike. U jesen 1991. jugoslavenska mornarica bombardira zapadni Brač i Split, no otočani aktivno sudjeluju u obrani Hrvatske. Nakon rata gospodarstvo se oporavlja, a turizam, kamenarska industrija i ribarstvo ponovno dolaze u prvi plan. Danas je Brač podijeljen na grad Supetar i sedam općina – Milna, Sutivan, Nerežišća, Postira, Bol, Pučišća i Selca. Unatoč burnoj prošlosti, otok je sačuvao bogato kulturno nasljeđe: rimske vile, antičke kamenolome, srednjovjekovne crkve i slikovita naselja.
Otok bijelog kamena
Brač je stoljećima poznat po svom bijelom kamenu, koji se vadio u kamenolomima još od rimskih vremena. Pod najstarijim naseljem na otoku imena Škrip (od latinske riječi scrupus što znači oštro golemo kamenje), nalaze se glasoviti kamenolomi Plate, Stražišće i Rasohe, u kojima se pod zaštitom Herakla i pod vojnim nadzorom brao kamen za Salonu, Dioklecijanovu palaču te terme u panonskom Sirmijumu. Iz škripskih kamenoloma brao se i crni od kojega se klesao crkveni namještaj većine ranokršćanskih bazilika u Dalmaciji. Blokovi i isklesani objekti spuštali su se rampom do luke u Splitskoj, gdje se u moru još vide monumentalni obrađeni kameni blokovi koji su pali prilikom ukrcaja na galije. Tradicija kamenoklesarstva posebno je očuvana u Pučišćima, gdje se nalazi i poznata kamenoklesarska škola.
Zavičajni muzej otoka Brača krije nalaze mikenske keramike koja upućuje na moguću grčku kolonizaciju, a brojne crkve i bazilike čine Škrip povijesno vrijednim mjestom i podsjetnik su na tisućljetnu tradiciju Brača. Turistički dragulj Brač i dalje njeguje svoje prepoznatljive djelatnosti: maslinarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo i kamenoklesarstvo, no turizam je postao glavni pokretač života na otoku. Danas Brač nudi oko 20 tisuća smještajnih kapaciteta, a najposjećenija središta su Supetar i Bol. Bol na Braču mjesto je blagoslovljeno svjetski poznatom plažom Zlatni rat. Taj poluotok dug 600 metara okružen tirkiznim morem najposjećenija je plaža na otoku. Uz pejzažnu ljepotu, nudi i sportske aktivnosti poput jedrenja na dasci.
Od Bola do plaže Zlatni rat vodi šetnica, uz koju se nalazi niz manjih, ali lijepih plaža kao što su Borak, Potočine ili Benačica. Bol krase bajkovite kamene ulice, sakralne građevine, kulturni sadržaji, a ima i širok izbor restorana i kafića te aktivan noćni život. Brojne male uvale duž Supetra savršene su za kupanje, vodene sportove ili uživanje daleko od urbanih gužvi. Tijekom ljeta, Supetar se odlikuje dinamičnim noćnim životom, kako za mlađe, tako i za starije. Bila to šetnja uz more, večera u restoranu, pošten izlazak u bar, razgledavanje muzeja ili izložbi, Supetar nudi sve.
Poseban pečat bračkom krajoliku daju naizgled beskrajne kamene gomile. Tek mali broj njih potječe iz pretpovijesnih vremena i služio je kao nadgrobni humak, dok su tisuće drugih plod mukotrpnog rada bračkih težaka. U drugoj polovici 19. stoljeća, kada su bolesti vinove loze poharale vinograde Italije i Francuske, težaci su strpljivo krčili krš i slagali kamen u visoke gomile da bi posadili vinovu lozu. Bračko vino tada se izvozilo diljem Europe, a te kamene hrpe sada svjedoče o tom zlatnom razdoblju. S istom svrhom nastali su i ogradni suhozidi koji su poput mreže ispresijecali čitav otok. Poseban šarm krajoliku daju i male okrugle kućice bunje. Građene bez ikakvog veziva, samo slaganjem kamena, predstavljaju vrhunac tradicionalne dalmatinske suhozidne gradnje.
Mjesta za kupanje i uživanje
Postira je poznata po pješčanoj plaži Lovrečina, idealnoj za obitelji, ali i po intimnijoj Maloj Lozni. U Supetru se ističu uvala Vela Luka te plaže Tri mosta i Bili rat. Ako želite izbjeći gužvu, mještani će vam šapnuti da se zaputite u Murvicu kraj Bola gdje se i sami rado kupaju. Svoj kutak za kupanje i sunčanje pronaći ćete i u Mircima, Sutivanu, Milni, Splitskoj ili Povljima. Nije potrebno previše razmišljati – sve su lijepe na svoj način.
Aktivniji odmor
Ako sunčanje, kupanje, šetnje i izlasci nisu dovoljni, ljubiteljima aktivnijeg odmora svakako se preporuča već spomenuta Vidova Gora. Najviši je to vrh jadranskog arhipelaga od čak 780 metara. Planinarski uspon od Gospe Karmelske u Bolu traje dva sata, ali mnogi posjetitelji kojima se po vrućinama ne hoda toliko, preferiraju prilaz automobilom rutom Supetar – Nerežišća – Knežeravan – Vidova Gora. Usput se može vidjeti raznolik krški krajolik otoka. Panorama s Vidove gore nešto je što se ne propušta prilikom posjete otoku Braču. Osim Zlatnog rata, s vrha se pogled pruža na cijeli Brač, Hvar, a kad je vedro, vide se čak i Vis i Pelješac.
Brač ima brojne biciklističke staze, a bicikle je moguće i unajmiti. U lokalnim agencijama moguće je dogovoriti i ture kajacima, a zaljev između Brača i Hvara poznat je po windsurfingu.
Okusi Brača
Ako imate sreće, već će vas pri dolasku dočekati ljubazni domaćini i ponuditi suhe smokve, rogač ili bademe. Osim klasičnih dalmatinskih jela poput svježe ribe, plodova mora, maslinova ulja, tjestenine i domaćeg voća i povrća, ponos otoka je janjetina. Dok se čeka da se cijeli janjac ispeče, na stolu se nađu pršut, sir i tradicionalni vitalac – janjeći iznutrici omotani u mrežicu i pečeni na ražnju. Tu je i butalac, janjeći but nadjeven aromatičnim biljem i na kraju zaliven vinom, kao i tingul, pirjana janjetina u mirisnom umaku. Od sireva se ističe brački ovčji sir, dok je prava poslastica procip. To je mladi sir koji se, unutar prva 24 sata, nareže na kriške i peče u karameliziranom šećeru. Na otoku se još uvijek pije i neobična, ali ukusna smutica – mješavina svježeg kozjeg mlijeka i crnog vina, napitak koji je još Hipokrat preporučivao.
Naravno, nijedna bračka trpeza nije potpuna bez čaše plavca, čuvenog crnog vina koje se ovdje proizvodi stoljećima. Posjet Braču teško je zamisliti bez zaustavljanja u Muzeju uja, jednoj od najzanimljivijih otočnih atrakcija. More i riba dio su dalmatinskog doživljaja, ali za pravo razumijevanje života na jugu Hrvatske potrebno je zaviriti i u priču o maslinama i ulju. Upravo ovdje otkriva se kako su otočani stoljećima živjeli, radili i snalazili se u izazovnim vremenima. Muzej se obilazi u stručnoj pratnji, a ulaznica uključuje i degustaciju maslinova ulja te raznih proizvoda od njega – savršen način da se povijest doživi svim osjetilima.
Brač je otok koji spaja prirodne kontraste, tisućljetnu povijest i autentičan otočki život u Dalmaciji. Od najvišeg otočkog vrha i kamenoloma čiji je kamen putovao svijetom, do maslinika i svjetski poznate plaže Zlatni rat, Brač je mjesto gdje se u istom danu može doživjeti povijest, priroda i suvremeni turizam. Oni koji jednom posjete Brač, poistovjetit će se s Bračkom baladom pa možda i zapjevati stihove: "Daleko sam sada, oša san u svit. Vratit ću se mome Braču..."
FOTO Kamena ljepotica za 2.5 milijuna eura: Pogledajte ovu luksuznu vilu u blizini Dubrovnika
Otvori KEKS Pay
Predivan otok sa relativno puno domicilnog stanovništva. Samo Zlatni Rat je malo uništen, boroca šumica u sredini komercijalizirana, nestali Surferi, ali surferi su i ovako izumrli.