Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 214
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
EKOLOŠKI ALARM

Ova invazivna vrsta došla je u Europu prije 20 godina, a predstavlja veliku opasnost poljoprivredi: Evo i zašto

Foto: Pixabay
1/3
05.03.2025.
u 17:44

Provedeno istraživanje o probavi ove vrste insekata ukazalo je na 1449 različitih vrsta plijena kojima su odrasli stršljeni hranili svoje ličinke u gnijezdima, od kojih se više od polovice (55%) moglo identificirati kao određena vrsta.

Invazivni azijski stršljeni jedu stotine različitih vrsta insekata, uključujući one koji su važni oprašivači, upozoravaju znanstvenici. Naime, istraživanjem probave ovih invazivnih kukaca ukazali su na još jedan problem koji ovi insekti mogu prouzročiti. Stršljeni su prijetnja domaćim kukcima koji su već pod pritiskom poljoprivrede, promjena u korištenju zemljišta i kemijskog zagađenja, prenosi zimo. Stoga imaju velik utjecaj na poljoprivredu, pri čemu se zna da 43 od 50 najčešće identificiranih vrsta u prehrani ličinki stršljena posjećuju cvijeće - uključujući i tri glavna europska oprašivača usjeva. Ova proždrljiva invazivna vrsta, porijeklom je iz jugoistočne Azije i stigao je u Francusku u teretu keramike iz Kine prije otprilike 20 godina te se ubrzano širi kontinentom.

Azijskom ili žutonogom stršljenu su glavni plijen  medonosne pčele, a može ubiti i do 50 pčela dnevno. Prvi put je viđen u Ujedinjenom Kraljevstvu 2016., a od tada ga se redovito viđa, uključujući 44 slučaja potvrđena 2024. godine. Provedeno istraživanje o probavi ove vrste ukazalo je na 1449 različitih vrsta plijena kojima su odrasli stršljeni hranili svoje ličinke u gnijezdima, od kojih se više od polovice (55%) moglo identificirati kao određena vrsta. Plijen je uključivao širok raspon muha, osa, pčela, leptira, moljaca i paukova, a najčešće su se nalazile medonosne pčele, ose i muhe, prenosi zimo. 

Među plijenom su pronađena tri najbolja oprašivača usjeva, a to su medonosna pčela, bumbar i crvenorepi bumbar. Siffreya Pedersen, voditeljica studije je objasnila kako prehrana azijskog stršljena varira tijekom godine. "Poznato je da azijski stršljeni napadaju medonosne pčele, ali do sada nije ispitan cijeli raspon njihove prehrane. Prehrana je jako varirala tijekom godišnjih doba i između regija, pokazujući da su vrlo fleksibilni grabežljivci" kazala je Pedersen. "Insekti igraju vitalnu ulogu u omogućavanju funkcioniranja ekosustava - uključujući oprašivanje, razgradnju i kontrolu štetočina. Većina populacija insekata je u opadanju zbog čimbenika kao što su uništavanje staništa i kemijsko onečišćenje. Širenje područja naseljenih azijskim stršljenima predstavlja dodatnu prijetnju" dodaje. Studija je objavljena u časopisu Science Of The Total Environment.

Komentara 8

ST
sttipe
22:35 05.03.2025.

Da je zabranjeno zarađivati kad dobaviš 10mil.€, takvih problema ne bi bilo!! nitko ne bi pokušavao "hraniti",cile kontinente, nitko ne bi imao korporacije, koje će smjestiti u države s jeftinijim radnicima, a onda tu robu dovoditi i bez posla ostavljati neke druge radnike... SVE probleme koje Europa ima, ima zbog nekoliko pojedinaca!! Vrime je da im se nacionalizira SVE!!!

CI
Ceca iz Benkovca
20:57 05.03.2025.

Ne samo stršljeni, nego slično i novi invazivni golaći, novi smrdljivi martini koji uništavaju povrće, nove bubamare, nove sorte komaraca, pa eksplozija krtica koje uništavaju nasade... Da ne spominjem nove invazivne ribe u Jadranu. Sve su to pomaci u prirodi zadnjih 4-5 godina sa porastom temperature. Hrana se uzgaja sve teže, i posljedično je skuplja.

Avatar nekakav
nekakav
19:26 05.03.2025.

Iz amerike nam poslali cvrčka koji uništava vinograde, iz azije stršljene koji će uništiti pčele, općenito oprašivače. I onda se netko čudi što europa ne znači više ništa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata