Dok Europa raspravlja o jačanju obrane usred sve većih prijetnji, od kršenja zračnog prostora do eskalacije rata u Ukrajini, Finska se ističe kao primjer zemlje koja je desetljećima gradila otporan obrambeni sustav. Njezin model sveobuhvatne obrane, koji uključuje javni i privatni sektor, nevladine organizacije, vladu, kućanstva i vojsku, privlači pažnju kao potencijalni uzor za druge zemlje. Naime, Finska je razvila sustav koji osigurava funkcioniranje vitalnih državnih funkcija čak i u najtežim uvjetima. "Naša nacionalna obrana i sposobnost da sami djelujemo u svim okolnostima naš je alat broj jedan", izjavio je finski ministar obrane Antti Häkkänen za Euronews tijekom okruglog stola u Helsinkiju.
Ovaj pristup oblikovala je povijest – sovjetska invazija 1939. godine, kada je Finska izgubila dio teritorija, ali nikada nije bila u potpunosti osvojena, ostavila je dubok trag. Granica s Rusijom, duga 1350 kilometara, najduža je na teritoriju NATO-a, što dodatno naglašava važnost finske spremnosti. Jedan od ključnih stupova finskog sustava je obvezna vojna služba. Svi muškarci od 18 godine starosti moraju služiti 165, 255 ili 347 dana, ovisno o svojoj ulozi, dok se žene mogu dobrovoljno prijaviti. Za razliku od većine europskih zemalja, Finska nikada nije obustavila regrutaciju u mirnodobno vrijeme. Vojni stručnjaci ističu da je ova praksa ključna za ukorjenjivanje obrambene svijesti među mladima.
U vojnom garnizonu Santahamina, regruti Väyrynen i Holmström, koji su odabrali anonimnost, izrazili su spremnost za obranu zemlje. "Da dođe do novog rata, razmislio bih o odlasku, posebno ako bi to pomoglo očuvanju mira u Finskoj i drugim zemljama NATO-a", kazao je Väyrynen. "Ako bih bio pozvan u misiju koja koristi miru u Europi, otišao bih", dodao je Holmström. Obojica su izrazila i potencijalnu spremnost za pridruživanje misijama u Ukrajini u sklopu 'koalicije voljnih', skupine od 33 zemlje koje podržavaju Ukrajinu protiv ruske agresije.
Finska se priprema i na najgore scenarije. Zemlja raspolaže mrežom od preko 50.000 podzemnih skloništa koja mogu primiti cijelu populaciju od 5,6 milijuna stanovnika. U Helsinkiju, gradu s oko 700.000 stanovnika, osigurano je sklonište za 900.000 ljudi. Skloništa su smještena na različitim lokacijama, od poslovnih i trgovačkih centara do stambenih četvrti i metro sustava. "Imali smo ideju da moramo zaštititi svoje građane. To je u našem DNK-u", rekao je Tomi Rask, instruktor civilne obrane, iz skloništa Merihaka u centru Helsinkija. Kućanstva igraju ključnu ulogu u finskom sustavu. Svako kućanstvo mora imati zalihe hrane, goriva i vode za 72 sata, što omogućava vlastima da se usredotoče na ranjive skupine i brzo reagiraju na prijetnje. "Ovaj rok od 72 sata omogućava prioritetnu pomoć i daje agencijama vrijeme za istragu", objasnio je Rask.
Nevladina organizacija Martha pomaže u izgradnji otpornosti društva educirajući građane o pripremi za krizne situacije. "Pomažemo ljudima da se brinu o svojim kućanstvima kako bi mogli preživjeti prva tri dana krize", rekla je Terhi Lindqvist iz udruge Martha. Ova inicijativa ne samo da jača individualnu spremnost, već i gradi kolektivnu otpornost. Finski model, koji spaja vojnu spremnost, civilnu zaštitu i društvenu odgovornost, nudi vrijedne lekcije za zemlje koje žele ojačati svoju sigurnost u nesigurnim vremenima.
Otvori KEKS Pay
Super, sve imaju samo im rat fali. Ali sada kada ih je blagajnica iz McDonald'sa i privremena premijerka Sanna Marin bez referenduma sa 14% podrške građana uključila u NATO samo nebo je granica. Neka budale ginu za engleske mecene.