* Amerika je nagomilala vojne snage na Bliskom istoku
* Priprema se vojni udar na Iran?
* Trump razmatra ograničeni vojni udar na Iran kao početni pritisak za novi nuklearni sporazum
Tijek događaja:
Američki predsjednik Donald Trump razmatra opciju ograničenog vojnog udara na Iran kako bi Teheran prisilio na prihvaćanje uvjeta novog nuklearnog sporazuma, piše Wall Street Journal pozivajući se na dobro upućene izvore. Prema navodima WSJ-a, riječ je o početnoj fazi pritiska kojom se želi ishoditi dogovor, ali bez pokretanja totalnog rata koji bi mogao izazvati žestoku iransku odmazdu. Izvori bliski planovima navode da bi taj prvi udar, ako Trump izda zapovijed, mogao uslijediti već idućih dana, a ciljao bi odabrane vojne i državne objekte. Takva bi operacija služila kao demonstracija odlučnosti i pokušaj otvaranja prostora za pregovore.
Ukoliko Iran i nakon toga odbije Trumpov zahtjev za prekidom obogaćivanja uranija, SAD bi, prema istim izvorima, mogle pokrenuti širu kampanju protiv režimskih postrojenja, s mogućim ciljem smjene vlasti u Teheranu. Ova dosad nepoznata opcija pokazuje da Trump vojnu silu ne vidi samo kao kaznu, već i kao alat za postizanje Washingtonu prihvatljivog sporazuma. Jedan izvor sugerira da bi Trump mogao postupno eskalirati napade sve dok iranske vlasti ne pristanu na demontažu nuklearnog programa ili ne padnu s vlasti.
Iako su mu visoki suradnici više puta iznosili ovu ideju, nije posve jasno koliko je Trump u ovom trenutku ozbiljno razmatra, s obzirom na to da su se nedavni razgovori u Bijeloj kući više fokusirali na mogućnost sveobuhvatne vojne kampanje. Trump je u četvrtak najavio da će odluku o daljnjim koracima donijeti u roku od deset dana, kasnije precizirajući da je maksimalni rok oko dva tjedna, uz poruku: „Postići ćemo dogovor, na ovaj ili onaj način“.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly nije željela komentirati konkretne planove, istaknuvši da konačna odluka leži isključivo na predsjedniku. Dužnosnici napominju da Trump još važe opcije – od tjedne kampanje za promjenu režima do preciznih udara na državne ciljeve. Istovremeno, analitičari upozoravaju da bi bilo kakav napad mogao uvući SAD u širi bliskoistočni sukob i ugroziti saveznike.
Ovaj pristup podsjeća na strategiju „krvavog nosa“ koju je Trumpova administracija razmatrala za Sjevernu Koreju 2018. godine. Tada se također razmišljalo o preventivnom udaru radi zaustavljanja nuklearnog programa, no Trump je na kraju odabrao diplomaciju i sastanke s Kim Jong Unom, koji ipak nisu rezultirali denuklearizacijom Pjongjanga.
Na diplomatskom polju, američki su se dužnosnici ovog tjedna sastali s iranskim kolegama, tražeći potpuni prekid nuklearnog i balističkog programa te prestanak podrške regionalnim militantnim skupinama. Iran je odbio takav sveobuhvatan sporazum, nudeći tek minimalne ustupke i ponavljajući da ne razvija nuklearno oružje.
Zastoj u pregovorima i intenzivno američko vojno jačanje u regiji povećali su vjerojatnost napada, navodi WSJ. Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei odgovorio je prijetnjama maksimalnom silom, tvrdeći da njegove snage mogu potopiti američke nosače zrakoplova. Teheran je posebno sumnjičav prema Trumpovim rokovima, podsjećajući na prošlogodišnji slučaj kada su, unatoč ponuđenom roku za dogovor, američki bombarderi B-2 napali iranska nuklearna postrojenja.
U međuvremenu, SAD nastavljaju s gomilanjem snaga na Bliskom istoku. Prema podacima o letovima, u regiju pristižu dodatni lovci F-35 i F-22, još jedan nosač zrakoplova te ključni sustavi za zapovijedanje i protuzračnu obranu, što sugerira pripreme za koordinirane zračne operacije velikih razmjera.
Otvori KEKS Pay
Iranska politika glumi silu i prijeti praznom puškom na štetu svojeg naroda. Nitko im ne može pomoći. Ogormna lova za nuklearni program ulupana u ništa samo je urušila gospodarstvo i standard građana. Primjer promašene islamske nasilne politke.