Jeste li primijetili kako neki ljudi nabace kilograme čim malo popuste s rutinom, dok drugi mogu jesti obilno i ostati isti? Genetika ima svoju ulogu, ali priča je puno šira: godine, razina aktivnosti, mišićna masa i hormoni također utječu na to koliko energije trošimo i kako tijelo reagira na hranu. Sve više istraživanja pritom upućuje na još jednog važnog igrača, a to je raznolikost crijevnih bakterija, koja može snažno oblikovati metabolizam, pišu stručnjaci sveučilišta Maynooth.
Naše tijelo dom je trilijunima mikroorganizama, kao što su bakterije, gljivice i virusi, koji zajedno čine crijevnu mikrobiotu. Neke bakterije djeluju 'prijateljski' i podržavaju zdravlje, dok druge mogu stvarati probleme, posebno ako im prehrana ide na ruku. Primjerice, prehrana bogata ultraprerađenim namirnicama može narušiti ravnotežu i smanjiti korisne vrste, otvarajući prostor onima manje poželjnima. Usporedbe mršavih i pretilih osoba često pokazuju razliku u raznolikosti mikrobiote. Kad se taj balans poremeti, govori se o disbiozi, stanju koje se povezuje s upalom, promjenama u apetitu i metabolizmu te lakšim nakupljanjem masnog tkiva. Zanimljivo je i ono što su pokazali pokusi na životinjama: mikrobiota može utjecati na to koliko kalorija 'izvučemo' iz istog obroka pa dvije osobe na istom jelovniku ne moraju dobiti isti rezultat.
Kako podržati zdravu mikrobiotu u praksi? Najjednostavniji smjer je: manje ultraprerađenog, više cjelovite hrane. Vlakna su posebno važna jer hrane korisne bakterije i zato su povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice često temelj dobrog plana. Fermentirane namirnice poput kiselog kupusa, kefira, kimchija ili kombuche mnogima pomažu jer donose korisne mikroorganizme, ali nisu za svakoga.
Još jedna dobra navika jest "jesti dugu": različite boje voća i povrća donose različite fitonutrijente i djeluju kao prebiotici, odnosno hrana za dobre bakterije. Uz to, stres i manjak sna nisu samo u glavi. Naime, kronični stres i loš san povezani su s nepovoljnim promjenama u mikrobioti. Redovita tjelesna aktivnost, s druge strane, često se veže uz veću raznolikost crijevnih bakterija. Čak i društveni kontakt može igrati ulogu u razmjeni mikroorganizama među ljudima, što znanstvenici proučavaju kao još jedan zanimljiv komadić slagalice.
Narušena mikrobiota povezuje se i s probavnim tegobama poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS), koji se može očitovati bolovima u trbuhu, nadutošću, proljevom ili zatvorom. Često se spominje i SIBO (bakterijsko prerastanje u tankom crijevu), stanje u kojem bakterije koje bi trebale biti dominantno u debelom crijevu počnu rasti tamo gdje ne bi trebale odnosno u tankom crijevu. Dugotrajnije korištenje lijekova koji smanjuju želučanu kiselinu može kod nekih ljudi pridonijeti takvom disbalansu jer kiselina inače ima zaštitnu ulogu. Iako su vlakna i fermentirana hrana u pravilu odlični za mikrobiotu, kod osoba sa SIBO-om fermentirane namirnice ponekad mogu pogoršati simptome (plinove, nadutost, nelagodu) dok se stanje ne stavi pod kontrolu. Zato ''zdrava prehrana'' nije uvijek univerzalna, a u osjetljivim stanjima najbolji je individualni plan uz stručnu pomoć.
Veljača je idealna za početak radova u vrtu: Ovih 6 vrsta povrća možete posijati već danas
Otvori KEKS Pay
