Vladimir Putin će uzrokovati da Europa trpi "stvari koje sada ne možemo ni zamisliti", upozorio je načelnik njemačke vojske. General-bojnik Wolf-Jürgen Stahl, predsjednik Savezne akademije za sigurnosnu politiku, tvrdi da se Njemačka već suočava s kibernetičkim napadima Rusije, ali se boji da bi Putin mogao pojačati svoje napade diljem Europe, pa čak i rasporediti trupe na terenu. Također je kritizirao Donalda Trumpa zbog toga što je "egomanijak, narcisoidan, nepredvidljiv pregovarač s autoritarnim sklonostima". "Kad vidim kako se Putin do sada ponašao i kako ga ja ocjenjujem u misiji protiv Zapada, onda nema sumnje hoće li upotrijebiti vojna sredstva. Ako dobije priliku, upotrijebit će ih", rekao je. Izrazio je zabrinutost oko toga kako bi europski čelnici reagirali ako bi Rusija napala teritorij NATO-a te je rekao da je liberalni demokratski poredak zemlje ugrožen, piše Daily Mail.
"Ljudi će odmah reći: 'Hm, ne moramo se uopće boriti. Moramo to riješiti diplomatski. Ne možemo to riješiti vojno'", rekao je. "Ne znam kakve bi se rasprave, kakve bi se struje mogle pokrenuti ovdje u Njemačkoj. Imam određenu zabrinutost u vezi s tim". "Ako ruski vojnici okupiraju teritorij NATO-a, NATO se tada mora zapitati: 'Kako ćemo ih izbaciti da se teritorij vrati NATO-u, ne samo de jure nego i de facto?'", dodao je. "Svijet puca po šavovima. Turbulentan je. Surov je. U bezakonju je i u stanju nereda... hitno moramo poraditi na učvršćivanju naših temelja", kaže. Kritizirao je Trumpa, ali je rekao da je i dalje uvjeren da će SAD Europi pružiti svoj "nuklearni kišobran", čak i ako se neke od njihovih kopnenih snaga uklone s kontinenta. "Moj najveći intelektualni izazov je predsjednik", rekao je.
"Na münchenskoj sigurnosnoj konferenciji vidio sam da nisam jedini koji ovdje ima poteškoća; i Amerikanci ih imaju. Imaju nepredvidljivog predsjednika". "I zato mi je teško kad god svi kažu: 'Ne, ostajemo u Europi, stabilna Europa nam je vitalni interes i trebamo je za vlastitu sigurnost', a onda dožive ovakvog predsjednika". Stahl tvrdi da su četiri ključna stupa njemačke sigurnosti, EU, NATO, nacionalna ekonomska snaga i socijalna kohezija, pod značajnim pritiskom. Ruska agresija prisiljava europske nacije da razmotre nuklearno oružje kako bi se zaštitile od napada. A Poljska, koja je u rujnu oborila ruske dronove nakon što su ušli u njezin zračni prostor, sada razmatra nabavku nuklearnog oružja. Poljski predsjednik Karol Nawrocki rekao je da bi zemlja trebala početi razvijati vlastito nuklearno oružje. Rekao je da je "veliki zagovornik pridruživanja Poljske nuklearnom projektu", kojim želi poduprijeti sigurnosnu strategiju zemlje. "Ovaj put, uz poštivanje svih međunarodnih propisa, put je kojim bismo trebali ići. Moramo raditi na ostvarenju ovog cilja kako bismo mogli započeti s radom. Mi smo zemlja koja je upravo na granici oružanog sukoba. Agresivan, imperijalni stav Rusije prema Poljskoj je dobro poznat", rekao je.
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da, iako Njemačka neće razviti vlastito nuklearno oružje za odvraćanje, "teoretski" može nositi britanske ili francuske bojeve glave. Stahl je rekao: "Teško je zamisliti kako Poljaci odjednom raspravljaju o dobivanju vlastitog nuklearnog sredstva odvraćanja. To nije u interesu Amerikanaca". Ti komentari dolaze u trenutku kada Rusija nastavlja s invazijom na Ukrajinu nakon što su mirovni pregovori pod posredovanjem SAD-a u srijedu propali za manje od dva sata. Volodimir Zelenski tvrdio je da je nepravedno što Donald Trump vrši veći pritisak na Ukrajinu nego na Rusiju. Drugi dan pregovora završio je u srijedu, iako nijedna strana nije signalizirala da su bliže okončanju rata. Razgovori su završeni nakon samo dva sata, što je puno kraće od šest sati u utorak, prema riječima šefa ruske delegacije. Niti jedna strana nije detaljnije objasnila o čemu su razgovarali ili jesu li se oko nečega složili, ali obje su dale do znanja da su razgovori bili teški.
Trump je u ponedjeljak izvršio pritisak na Ukrajinu da postigne dogovor, rekavši da je "bolje da brzo sjednu za pregovarački stol". Ali Zelenski je izjavio za Axios u utorak da "nije fer" da se Ukrajina, a ne Rusija, suočava s većim pritiskom, dodajući da se trajni mir neće postići ako se "pobjeda" jednostavno preda Moskvi. "Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka", rekao je tada Zelenski. Ukrajinski čelnik je u utorak navečer rekao da je spreman brzo krenuti prema sporazumu, ali je doveo u pitanje ozbiljnost Rusije u pogledu mira. SAD se zalaže za kraj rata, ali do sada nije uspio posredovati u postizanju kompromisa između Moskve i Kijeva o ključnom pitanju teritorija.
Dok su pregovori još trajali, Zelenski je optužio Rusiju da pokušava odgoditi pregovore i opisao prvi dan kao "težak". Rusija traži potpunu kontrolu nad istočnom Donjeckom regijom i prijetila je silom ako Kijev ne popusti, no Ukrajina je odbila zahtjev bez sigurnosnih jamstava koja bi odvraćala Rusiju od ponovne invazije. Trenutno Rusija okupira oko petinu Ukrajine, uključujući Krim i područja koja su separatisti zauzeli prije 2022. Ukrajina tvrdi da bi predaja teritorija zapravo nagradila Rusiju i potaknula je na nove napade. Rusija mjesecima polako zauzima teritorije, uključujući sela u Zaporiškoj i Sumskoj regiji. Ekonomski pritisci rastu, rast stagnira, a proračunski deficit se povećava dok prihodi od nafte pogođeni sankcijama padaju na najnižu razinu u pet godina.
Otvori KEKS Pay
