Otpis dugova male vrijednosti pomaknuo se s mrtve točke, a do idućeg razgovora s bankarima i telekomunikacijskim operatorima ministarstva financija i socijalne skrbi pripremit će tekst zakonskog rješenja na osnovi kojeg bi se otpisivali dugovi siromašnih građana. Slične zakone imaju Irska, Velika Britanija, Švedska i neke druge članice EU. Zakon bi obuhvatio oko 140 tisuća od ukupno 317 tisuća blokiranih građana ako zadovolje socijalne kriterije.
Razgovor s vodećim vjerovnicima pokazao je da su telekomunikacijski operatori skeptičniji prema otpisu dugova od bankara te zauzvrat traže ozbiljne ustupke od države. Dužnici ne bi trebali imati iluzija da je otpis dugova “gotova stvar” jer Vladini operativci još nisu ni blizu zakonskog rješenja koje bi se moglo primjenjivati za mjesec ili dva. K tome, iz vjerovničkih krugova stižu upozorenja da će svaki propis koji bi se donosio mimo dogovora s njima rušiti na Ustavnom sudu, uz obrazloženje da se otpis dugova protivi osnovnim principima tržišne ekonomije.
Dug za telefoniranje br. 1
Zasad su u Vladi došli do nekoliko osnovnih elemenata, a to je da u obzir za otpis dugova ulaze samo siromašni građani koji duguju manje od 10.000 kuna, a osim stana u kojemu žive, nemaju drugih nekretnina, oročene štednje i imovine iz koje bi se vjerovnici naplatili. Siromaštvo bi se utvrđivalo prema kriterijima koji vrijede za sustav socijalne skrbi, a centri za socijalni rad bili bi prva institucija kojoj bi se obraćali prezaduženi građani. Centri za socijalni rad utvrđivali bi imovinski status dužnika i izdavali potrebne potvrde koje bi dužnici nosili bankama, operatorima ili pak nekoj javnoj instituciji koja ih je blokirala. Trenutačno je oko 140.000 građana u blokadi zbog duga manjeg od 10.000 kuna. Glavnina tog duga nastala je zbog neplaćenih telefonskih računa (141 milijun kuna i 55.000 građana), na drugom su mjestu dugovi bankama, trećem državi, a tek manji dio duga odnosi se na komunalna poduzeća.
Oprost se ne bi automatski primjenjivao na sve dužnike, neovisno o njihovu socijalnom i imovinskom statusu, nego samo na građane koji su pod ovrhom dulje od godinu dana. Dakle, ako bi netko danas dospio pod ovrhu zbog neplaćenih računa manjih od 10 tisuća kuna, na njega bi se oprost primijenio tek ako ne otplati taj dug idućih 12 mjeseci i tada za iznos duga koji ostane nakon jednogodišnje ovrhe. U najboljoj varijanti, zakon o oprostu duga mogao bi biti donesen do kraja ove godine i ići u primjenu od iduće, zajedno sa Zakonom o osobnom bankrotu građana, koji bi uskoro trebao ići u saborsku proceduru. Do tada ovrhe će se bez puno milosti prema dužnicima primjenjivati kao i dosad, uz neke korekcije koje su stupile na snagu 1. rujna.
Infografika: Milan Ilić
Vraćene opomene
Od ovog tjedna građani ne bi smjeli za blokade tekućeg računa doznavati od trgovaca ili “bankomata”, već bi im obavijest o ovrsi trebala stići od Fine, zajedno s popratnim informacijama o njihovim pravima. Svi koji su uključeni u sustav prisilne naplate – od javnih bilježnika preko Fine i odvjetnika – dobit će pristup adresama MUP-a i njima će se slati obavijesti. Zaštićeni račun moći će se otvoriti i prije blokade, a od ovrhe su po novome izuzeti i honorari ako su jedini prihod dužnika.
Dio rješenja iz promijenjenog Zakona o ovrhama na nekretninama bit će u primjeni od 1. siječnja 2014. godine, od kada će se oduzete nekretnine prodavati na elektroničkim dražbama. Sve informacije o prodajama ovršenih nekretnina objavljivat će se na stranicama Fine, a zakonom je povećana i donja granica za koju se oduzeta nekretnina može prodati. Na prvoj dražbi to su četiri petine utvrđene vrijednosti (sada dvije trećine), a na drugoj tri petine umjesto polovine utvrđene vrijednosti stana. Ovrhe će se i dalje provoditi na stanovima i kućama u kojima dužnik živi, a dužnik dobiva status najmoprimca na godinu dana tijekom kojih plaća tržišnu cijenu najma.
U pripremi je i zakon o stečaju potrošača, koji je ovo ljeto bio na javnoj raspravi, a uskoro bi se o zakonu koji donosi osobni bankrot građana mogla izjasniti i Vlada. Bankrot bi mogao proglasiti svatko tko u razdoblju od dva mjeseca nije u stanju platiti dugove čija vrijednost premašuje trostruki iznos stalnih primanja ili za nezaposlenu osobu iznos od 10.000 kuna. Ne uspije li se dužnik nagoditi s vjerovnicima, država mu dodjeljuje skrbnika i otvara stečaj.
I taj zakon pretpostavlja otpis dugova, ali tek nakon što prođe razdoblje “provjere dobrog ponašanja” od dvije do sedam godina tijekom kojega dužniku ostaje samo 800 kuna za život, a svi ostali prihodi, uključujući i imovinu, odlaze na otplatu dugova. Sud, međutim, može od te prodaje izuzeti nekretninu koja je potrebna dužniku za vlastito korištenje.
U sindikatima očekuju da će upravo zbog te slamke spasa građani tražiti pokretanje osobnog bankrota kako bi sačuvali krov nad glavom.
milutinka loše glumi socijalnu osjetljivost, ta žena nikada nije ništa radila osim se vlačila po inventaru SKH-SDP