Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE

Oglasio se niz institucija: 'Može se primijetiti pritisak drvoprerađivačke industrije na Hrvatske šume'

Boje jeseni u Parku prirode Medvednica
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/2
24.05.2021.
u 16:03

Godišnji prirast drvne zalihe u Republici Hrvatskoj iznosi 10,1 milijun m3 , od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama.

Priopćenjem za javnost oglasili su se šumarske institucije kao Akademija šumarskih znanosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, trgovački društva Hrvatske šume d.o.o., Hrvatska komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Hrvatsko šumarsko društvo. Kako navode, njih je na to potaknuo nezapamćen napad na šumarsku struku. 

Priopćenje prenosimo u cijelosti. 

"Povodom nezapamćenih napada na šumarsku struku, a samim time i na druge strukom vezane institucije i rad trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., dužni smo reagirati kako bi javnost bila ispravno informirana o stanju i gospodarenju šumama u Hrvatskoj, jer se pojašnjenja struke i brojni pozitivni primjeri dosta teško i rijetko ističu u medijskom prostoru. Ovim se otvorenim pismom sve
šumarske institucije obraćaju javnosti s ciljem zaštite digniteta šumarske struke i šumarstva kao znanosti i gospodarske grane.

Već godinama se svaka sječa iz nekih glasnih i zlonamjernih krugova proglašava devastacijom. To je, međutim, potpuno netočno jer je sječa alat kojim se šuma njeguje, obnavlja, sanira nakon štete i prevodi u viši uzgojni oblik. Rezultat toga je kvalitetnija, stabilnija, raznolikija, produktivnija i vitalnija šuma.

Foto: PIXSELL

Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se održivo, stručno, profesionalno i na znanstvenim temeljima duže od dva i pol stoljeća. Inženjerski studij šumarstva jedan je od najstarijih visokoškolskih studija u Hrvatskoj, a temelji se na prirodnoj školi gospodarenja šumama. Šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te šumsko-gospodarskih planova, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova. Dakle, za svaku je gospodarsku jedinicu (šumu) u Republici Hrvatskoj evidentirana kompletna drvna zaliha i broj stabala po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u njoj u sljedećih 10 godina.

Godišnji prirast drvne zalihe u Republici Hrvatskoj iznosi 10,1 milijun m3 , od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja – naime, prosječna godišnja proizvodnja kroz njegu i obnovu šuma iznosi 6,4 milijuna m3 . Šume se tijekom njihova životnog vijeka njeguju, a po isteku tog vijeka obnavljaju. Obnova šuma ponajprije je prirodna. To je ekološki i ekonomski najprihvatljiviji način izmjene generacija. Njega i obnova šuma obavljaju se prema načelima prirodne škole uzgajanja šuma (close to nature silviculture), u nas razvijane pod nazivom zagrebačka škola uzgajanja šuma. 

Tradicija šumarstva duga 256 godina i prirodan pristup gospodarenju šumama temeljni su razlozi što u Republici Hrvatskoj imamo relativno povoljnu šumovitost, očuvanu ukupnu površinu šuma i izrazito visok udjel prirodnih šuma.

U medijima se itekako može primijetiti i golem pritisak drvoprerađivačke industrije na Hrvatske šume d.o.o. zbog ograničene drvne sirovine, kojemu se Hrvatske šume d.o.o. upravo zbog planskog i programskog gospodarenja uspješno odupiru, pa je neobično kako se „zeleni aktivisti“ u takvim situacijama ne oglase sa svojom podrškom! Izuzetno je važno naći balans između očuvanja ovog prirodnog resursa i gospodarskog učinka kompletne na šumi bazirane industrije koja je jedna od najperspektivnijih u Republici Hrvatskoj, posebno u ruralnim područjima i zapošljava oko 50.000 ljudi (drvna industrija, dobavljači, izvođači radova u šumarstvu, obrtnici itd.).

Isto tako, nismo primijetili podršku hrvatskom šumarstvu u borbi s brojnim nepogodama koje su pogodile naše šume u proteklih nekoliko godina, a koje su neposredna ili posredna posljedica sve jačih i bržih klimatskih promjena, kojima svi svjedočimo u svim aspektima života: katastrofalnim odumiranjem šuma poljskog jasena i šuma obične smreke, napadom štetnika u najvrjednijim šumama hrasta lužnjaka, štetama u jelovo-bukovim i kitnjakovim šumama od ledoloma i vjetroloma, te šumskim požarima. Nitko se od „zelenih aktivista“ ne oglašava kada šumarstvo ukazuje na opasnosti od velikih hidrotehničkih zahvata  2 u okolišu nizinskih šuma ili od ponovne degradacije sredozemnih šuma ako se prepuste nekontroliranom brstu i ispaši.

Hrvatske šume d.o.o. su od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama. FSC certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC certifikat predstavlja veliku čast i međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama unutar Hrvatskih šuma d.o.o. koje se odvija u skladu sa strogim kriterijima. Poštivanje odredbi certifikata se stalno provjerava i kontrolira te je zadržan u kontinuitetu od 2002. godine, čime je hrvatska šumarska struka koja već generacijama na odgovoran i održiv način gospodari izuzetno značajnim nacionalnim resursom dobila veliko priznanje", navodi se u priopćenju.

VIDEO: Ne reciklira se dovoljno: Zagreb će platiti 8,8 milijuna kuna kazne zbog otpada!

Komentara 1

NE
Nemojtimenimojneme
17:03 24.05.2021.

Zeleni samo reketare. Nemaju znanje o temi osim eventualno "izabranih" studija koje pašu njihovom viđenju stvari. Ali su glasni i mediji ih vole prenositi jer uvijek nađu neki "škandal", a takve teme donose klikove. A drvna industrija, pogotovo ovi "prerađivači" poput Požgaj grupe su posebna priča. Tu je USKOK davno trebao ući.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije