Nedavno se u javnosti digla prašina kada su u Zagrebu osvanuli plakati Kauflanda zbog jezika kojim su bili ispisani. Naime, reklamni materijali na hindskom i ostalim azijskim jezicima potaknuli su žustru javnu raspravu. I dok su jedni to vidjeli kao pohvalan primjer inkluzivnosti i promišljenog marketinga koji prepoznaje rastući broj stranih radnika u Hrvatskoj, drugi su oštro osudili ono što smatraju zanemarivanjem hrvatskog jezika. Domovinski pokret je podnio prijavu protiv Kauflanda Državnom inspektoratu. "Učinili smo to zbog plakata na hindskom jeziku koji su toliko istaknuti da dominiraju nad hrvatskim tekstom. Zapravo, hrvatski je jezik na tim plakatima praktički neprepoznatljiv", izjavio je tada Ivica Kukavica, predsjednik Kluba zastupnika stranke. Iz Kauflanda su kratko reagirali, pojašnjavajući kako se plakati odnose na proširenje ponude azijskih proizvoda. "Plakati koji se spominju odnose se na proširenje asortimana azijskim proizvodima. Naime, u Kauflandu kupcima u prosjeku nudimo oko 19.000 različitih proizvoda kako bi svaki kupac pronašao ono što traži", poručili su. Nebojša Grbačić autor Kauflandove kampanje oglasio se na LinkedInu. Kaže da su kampanju prvo predložili na engleskom jeziku, no onda je pala druga odluka. Grbačić je detaljno opisao kako je tekla kampanja, a naglasio je da mu je drago što su otvorili veliku i važnu temu.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
Kampanju smo isprva predložili na engleskom jeziku. Na zadnjim stranicama prezentacije – gdje su i inače hrabriji prijedlozi i gdje smo već dijelom predvidjeli interes – stavili smo OOH mockup na devanagarskom pismu.
Nema tu, zapravo, neke velike mudrosti:
• pričaj jezikom svojih (budućih) potrošača
• ulovi im pozornost tamo gdje će te vidjeti
• prenesi im poruku
• zalij s malo emocije i kuhaj koji tjedan
Kad s jedne strane imaš više od 100.000 azijskih radnika u RH, a s druge strane kao veliki retail širiš ponudu azijskih proizvoda… pa i nije neka znanost, jelda? Medijski je OOH postavljen na specifične točke gdje će ga najviše azijskih radnika vidjeti, što objašnjava zašto je onaj Filipino/Tagalog iz većine TV priloga (a bilo ih je) ulovljen u Draškovićevoj. Ispred McDonald’sa. Ja sam bio oduševljen što idemo s kreativama na engleskom jeziku, na Filipino/Tagalog, Punjabi, Hindi i Nepali. Jer mi je kao copywriteru mantra “pričaj jezikom svojih potrošača” svetinja. Danima smo istraživali i jezike, i kulturu, i marketing u tim zemljama, i uvidjeli neke specifičnosti, poput poželjnosti vizualnog košmara, stila izražavanja, zajedničkih vrijednosti (obitelji i dom) – jer ipak je ovo ogroman prostor čije je specifičnosti trebalo uskladiti. Produkcijski je isto bilo zabavno: pronaći govornike i prevoditelje, pa shvatiti da nemaš font za određeno pismo ili da samo jedan obični bold ili kurziv promijeni cijeli smisao rečenice i značenja. Što se tiče samog targeta… to su naši novi sugrađani. Zašto su oni ovdje, a naši ljudi po Irskoj i Njemačkoj… zna se. Na kraju dana mi je drago što smo otvorili veliku i važnu temu. Pa čak i ako je to samo produkt sezone kiselih krastavaca i desničarenja. I da, ono što ćete me odmah pitati u komentarima – medijske priloge, vijesti na portalima, objave i sl. – teško da su vidjeli oni čiju smo pozornost lovili. Ali mislim da ih nije u potpunosti omašilo, jer i to su – zamislite – ljudi od krvi i mesa, daleko od svojih kuća, u potrazi za boljim životom, koji međusobno pričaju i koji se međusobno podržavaju. Nešto što bismo barem mi Hrvati trebali savršeno razumjeti", poručio je Grbačić.
Podsjetimo, oko cijelog slučaja Večernji list je kontaktirao i poznate jezikoslovce. Prof. dr. Marko Alerić, član Vijeća za hrvatski jezik, koje je osnovano nakon donošenja Zakona o hrvatskom jeziku kako bi njegovalo razvoj hrvatskog jezika i sudjelovalo u izradi Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike, kratko je komentirao da oglasi Kauflanda nisu u skladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku jer njima nije ispunjena komunikacijska uloga jezika. "Ako se želi komunicirati s nama kao zajednicom koja taj jezik ne razumije, onda to definitivno treba napisati na hrvatskom jeziku", rekao je Alerić upućujući nas na predsjednika Vijeća za hrvatski jezik prof. dr. Marka Tadića, koji nije odgovorio na upit do zaključenja ovog teksta. Akademik Ranko Matasović ima pak suprotno stajalište. "Vidio sam već puno plakata na češkom jeziku zbog turista i ne vidim zašto je ovo bitno različito. Ne vidim da takav oglas stvara bilo kakav problem ni na koji način bi to bilo u neskladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku", komentirao je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist Matasović, dodajući da to vidi kao marketinški potez firme koje takvim oglašavanjem želi pokazati da podržava ili želi izići ususret sada već velikom broju stranih radnika iz Filipina, Indije, Nepala.
Inače, dobro je za podsjetiti da u turizmu i ugostiteljstvu trenutačno radi 35.558 stranih radnika, u graditeljstvu ih je 28.352, u industriji 12.416, u sektoru prometa i veza 7090, a u sektoru trgovine 5045. U lipnju je u turizmu bilo novozaposlenih 7717 stranih radnika, gotovo tisuću i pol više nego u svibnju. Što se tiče brojnosti, najviše je stranih radnika iz Nepala, zatim slijede susjedna Bosna i Hercegovina te Srbija, na četvrtom mjestu su Filipini, dok top 5 zatvara Indija.
Otvori KEKS Pay
Autor reklame Nebojša...😎✌️