"Dom je bliže nego što misliš", jedan je od oglasa na hindskom jeziku koji se ovih dana pojavio u sklopu oglasne kampanje trgovačkog lanca Kaufland u Zagrebu. Osim na hindskom, oglasi su se pojavili i na drugim azijskim jezicima poput filipinskog, uglavnom na vidljivim mjestima kao što su autobusne i tramvajske stanice te billboardi duž gradskih ulica. Reakcije su podijeljene, a najglasnija kritika stigla je iz desnih političkih krugova.
Domovinski pokret prijavio je Kaufland Državnom inspektoratu jer, kako su napisali u priopćenju, "neće dopustiti da se zbog nečijeg profita u drugi plan gura hrvatski jezik i kulturu" te da su plakati na hindskom izazvali zabrinutost u dijelu javnosti. Predsjednik Kluba zastupnika DP-a Ivica Kukavica istupio je na konferenciji za medije ističući da "ne žele plašiti građane svojom prijavom, ali i da ne žele one pojave koje se vide u Zapadnoj Europi".
Marketinški potez
Tragom te prijave zamolili smo pojedine poznate hrvatske jezikoslovce za mišljenje. Prof. dr. Marko Alerić, član Vijeća za hrvatski jezik, koje je osnovano nakon donošenja Zakona o hrvatskom jeziku kako bi njegovalo razvoj hrvatskog jezika i sudjelovalo u izradi Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike, kratko je komentirao da oglasi Kauflanda nisu u skladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku jer njima nije ispunjena komunikacijska uloga jezika.
– Ako se želi komunicirati s nama kao zajednicom koja taj jezik ne razumije, onda to definitivno treba napisati na hrvatskom jeziku – rekao je Alerić upućujući nas na predsjednika Vijeća za hrvatski jezik prof. dr. Marka Tadića, koji nije odgovorio na upit do zaključenja ovog teksta.
Akademik Ranko Matasović ima pak suprotno stajalište. – Vidio sam već puno plakata na češkom jeziku zbog turista i ne vidim zašto je ovo bitno različito. Ne vidim da takav oglas stvara bilo kakav problem ni na koji način bi to bilo u neskladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku – komentirao je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist Matasović, dodajući da to vidi kao marketinški potez firme koje takvim oglašavanjem želi pokazati da podržava ili želi izići ususret sada već velikom broju stranih radnika iz Filipina, Indije, Nepala. – Ne vidim da to ima ikakve veze s državom, nego s privatnim biznisom i njihovim poslovnim strategijama. Natpisa na engleskom ima koliko hoćete i bit će ih sigurno i dalje bez obzira na Zakon o hrvatskom jeziku. Dakle, zaista ne vidim da je na bilo koji način u suprotnosti sa zakonom ako netko umjesto na engleskom napiše oglas na hindskom ili na tagalogu, službenom jeziku Filipina – dodao je Matasović napominjući kako ne vjeruje da je to praktična korist stranim radnicima koji većinom engleski znaju dovoljno dobro da mogu razumjeti osnovne poruke. – To je marketinški potez kompanije koja time izražava jednu vrstu svoga političkog stava, na što, mislim, imaju pravo – zaključio je Matasović.
Prof. dr. Mate Kapović, Profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, smatra pak da je "prijava DP-a bizarna jer je riječ o nečemu sasvim banalnom – reklami koja pokušava privući strane radnike da kupuju u određenim trgovinama". – S obzirom na prisutnost drugih stranih jezika, uglavnom zapadnih, u reklamama i javnosti inače – što se nekome može ne sviđati, ali je nemoguće zabranjivati – uključujući i reklame na engleskom za strane turiste ljeti, teško je vidjeti čemu sada galama. No, s obzirom na to tko je prijavu podnio, možda je pretjerano očekivati zdrav razum – komentirao je Kapović dodajući da je u svijetu uobičajeno da se u slučaju potrebe javljaju i reklame, ali i drugi natpisi, na raznim jezicima. – To je pitanje komunikacijske i eventualno komercijalne potrebe, a ne nešto što bi se trebalo rješavati zakonski – rekao je Kapović dodajući da je zanimljivo da se u izjavi za medije samo usput spominje i to da bi strani radnici, ako rade s mušterijama, trebali znati hrvatski. – S tim da je stranka koja to spominje – na vlasti. Dakle, prigovaraju sami sebi – naglasio je Kapović ističući, da je zapravo pravi problem to što imamo puno stranih radnika koji svakodnevno moraju komunicirati s mušterijama, a koji ne znaju hrvatski.
'Ne žele udariti na kapitaliste'
– Međutim, to nije krivica tih samih radnika, dapače, to je nepošteno i prema njima i stavlja ih u dosta neugodan položaj. To je krivica vlade, uključujući i stranku koja je podnijela ovu bizarnu prijavu, koja je "uvoznicima radnikâ" dopustila da ih se baca u rad s mušterijama a da radnici ne znaju ni riječi hrvatskoga. Dapače, često slabo ili nikako znaju i engleski, iako se ne može očekivati od svih u Hrvatskoj da u vlastitoj zemlji govore stranim jezikom – kaže Kapović dodajući da taj problem "ne spominje ni lani toliko uzdizan Zakon o jeziku i da Vladi očito nije u interesu da imalo zadire u privatne profite kapitalistâ koji uvoze radnike, a koji su nerijetko stranački i klijentelistički povezani s vlašću, a od domoljublja u praksi ni d".
– Ispravan potez bi bio, umjesto ovakvih smiješnih populističkih predstava, da svaki kapitalist koji želi zaposliti strane radnike koji će raditi s mušterijama u Hrvatskoj mora za njih organizirati, o svom trošku, bar tjedan dana intenzivnoga tečaja hrvatskoga. Doista nije problem naučiti kako se kaže 'kruh', 'mlijeko', 'pecivo', brojevi i još nešto osnovnih riječi i fraza, dovoljnih za najbazičniju komunikaciju. Ali za to je potrebna politička volja, koje očito nema. Lakše se nabacivati površnim populizmom i lažnim domoljubljem, nego nešto konkretno napraviti – zaključuje Kapović.
FOTO Pripreme za spektakularni mimohod u punom jeku: Pogledajte moćne prizore iz vojarne
Otvori KEKS Pay
SVE ima veze s državom i ništa nije samo marketinški potez. Kad je bila reklama "prijanja na sve podloge" sa raširenim ženskim nogama, onda isto nije imalo veze s državom, ili? Kad je Erste pametovao s ekrana i preodgajao Hrvate "o toleranciji", nije imalo veze s državom, ali reklame su povučene nakon privatnih prijetnji zatvaranjem računa. ... Ništa nije "samo marketing".... I DP je u pravu! ...a Kauflanda baš briga, mi smo njima samo teren za ubiranje novaca.