Da je preživio devetomjesečnu borbu sa smrću, Tomislavu Miljanoviću 27. veljače bila bi godina dana. Umro je 16. siječnja na Klinici za pedijatriju KBC-a Rebro. Tomislavovi roditelji Sonja i Nedjeljko Miljanović teško optužuju dječakove liječnike, kardiologe prof. dr. Branka Marinovića i dr. Zdravku Gjergju za smrt svoga sina. Najavili su i tužbu protiv dvoje liječnika.
- Dr. Marinović i dr. Gjergja našem sinu nisu dali šansu da živi. Nisu nam rekli, nisu nam objasnili, niti su nas uputili da se srčana mana, s kojom se naš Tomislav rodio, pravodobnom operacijom može ukloniti. I da nakon korekcijske operacije takva djeca žive normalno i zdravo - govore Tomislavovi roditelji.
Tomislav se rodio s transpozicijom velikih krvnih žila. To je, jednostavno rečeno, obrnuti izlazak aorte i plućne arterije iz srčanih klijetki. Prirođena je srčana mana koja se u djece javlja u pet do sedam posto svih kongenitalnih srčanih anomalija. Pravodobnim korekcijskim operacijskim zahvatom taj zdravstveni problem rješava se sa 90 do 100 posto uspješnosti. I to ne samo u razvijenim medicinskim centrima kao što su Pariz, München, Linz nego, primjerice i u Bratislavi i u Budimpešti. U Hrvatskoj, pak, kažu naši neslužbeni, ali pouzdani izvori, većina djece s tom manom, koju su posljednjih godina operirali naši kardiokirurzi, umire. Navodno je od posljednjih osmero operirane djece s tom srčanom manom na Rebru umrlo njih sedmero.
Prof. Novick u Hrvatsku dolazi otprilike svaka tri mjeseca te operira i po dvadesetero djece s najrazličitijim i teškim srčanim manama. Prof. Novick je dječju kardiokirurgiju u Hrvatskoj podigao s nule, zahvaljujući njemu mnoga djeca danas žive. No isto tako, mnoga djeca, čekajući kardiokirurga Novicka, zapadnu u tako teško stanje da im se teško može pomoći.
Prof. dr. Branko Marinović, šef dječje kardiologije na Rebru, rekao nam je da mu statististički podaci o smrtnosti nisu poznati i ne bi ih komentirao. Napominje da jednostavno nije moguće da se sva djeca šalju u inozemstvu, niti za to ima uopće potrebe uz prof. Novicka. A sami, kaže, u uvjetima koje imaju, rade najbolje što mogu. Prof. Marinović odbacuje optužbe obitelji Miljanović zbog smrti njihova sina i kaže:
- Prije svega, nisam bio ordinarijus djeteta, niti sam ga vidio kod prvog dolaska u bolnicu. No, mislim da je se sve radilo ispravno, da ništa nije propušteno. Dijete je dobilo vrhunsku operaciju srca, ali je umrlo zbog plućnih komplikacija.
Statističke podatke o smrtnosti djece koje operiraju naši kardiokirurzi nije komentirala ni dr. Zdravka Gjergja. Rekla je međutim da je istina da su vani rezultati bolji nego kod nas. Za slučaj maloga Tomislava Miljanovića rekla je da si nema što predbacivati.
- Transpozicije velikih krvnih žila nisu sve iste. Kod Tomislava - tvrdi - nije bila indicirana hitna operacija.
Pročelnik Klinike za kardiokirurgiju prof. dr. Ivan Jelić izjavio je da su naši kardiokirurzi počeli djecu sa srčanim manama operirati samostalno s prihvatljivim uspjehom bez prof. Novicka.
Prof. dr. Alain Serraf, dječji kardiokirurg iz Klinike za dječju kardijalnu kirurgiju "Marie Lannelongue" iz Pariza, najvećeg i najpoznatijeg centra u Europi, rekao nam je:
- Moderni koncept dječje kardiokirurgije temelji se na neonatalnoj kardiokirurgiji, dakle na ranoj primarnoj totalnoj korekciji svih dječjih srčanih mana, osim jedne male grupe tzv. single-ventricle, kad su nužni palijativni zahvati u tri faze. To znači da se sve ostale mane mogu primarno korigirati. A sve ostalo pripada prošlosti i slovi kao loša terapija. Operacijska korekcija transpozicije velikih krvnih žila tzv. swich metodom mora se napraviti u prvih deset dana djetetova života. Sve ostalo donosi visoku smrtnost i brojne komlikacije koje se liječe teže nego primarna bolest - naglašava prof. Serraf, koji kod tih operacijskih zahvata ima 100-postotni uspjeh.
Komentirajući program američkog dječjeg kardijalnog kirurga u Hrvatskoj, prof. Serraf kaže da je glavni problem u tome što prof. Novick tek svaka tri mjeseca dolazi u Hvatsku, zbog čega mora operirati metodama koje su u svjetskim referalnim centrima, kao zastarjeli koncept čekanja, napuštene prije 10-15 godina.
Diana Glavina