Naslovnica Vijesti Hrvatska

Obljetnica: Josip Jović - prva žrtva Domovinskog rata

Jović je bio najistureniji u napadu, a pucao je prema pošti. Unatoč činjenici da je na sebi imao pancirku jedan od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela
31. ožujka 2013. u 07:47 0 komentara 1819 prikaza
Krvavi Uskrs (1)
Foto: Screenshot youtube
Pogledajte galeriju 1/7

U akciji specijalnih postrojbi hrvatske policije na Plitvicama, 31. ožujka 1991. godine poginuo je redarstvenik Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata.

Nakon što su hrvatske redarstvene snage slomile oružanu pobunu u Pakracu prvih dana ožujka 1991. godine i vratile policijsku postaju pod hrvatsku nadležnost, 25. ožujka u organizaciji srpskih ekstremista održan je “miting istine” na Plitvicama. Pobunjenici su zahtijevali da Nacionalni park “ Plitvice” ostane u sklopu tzv. SAO Krajine. Dan kasnije Skupština općine Titova Korenica donijela je nezakonitu odluku o smjeni rukovodstva NP “Plitvice”.

Srpski teroristi počeli su nakon toga nasilno protjerivati radnike nesrpske nacionalnosti, a oni su odgovorili najavom općeg štrajka. Na područje Plitvica tada je stiglo 50-ak “Martićevih milicajaca” iz Knina, kako bi spriječili najavljeni prosvjed djelatnika poduzeća. Petnaestak naoružanih kninskih milicajaca nasilno je ušlo u upravnu zgradu NP “Plitvice”, kako bi proveli odluku Skupštine općine Titova Korenica o pripojenju poduzeća tzv. SAO Krajini.

Istodobno, u plitvičkom naselju Mukinje srpski ekstremisti bacili su eksploziv na privatnu kuću, a na koranskom mostu podigli su zastave tzv. SAO Krajine i Jugoslavije. Na području Plitvica kninski milicajci i srbočetnički teroristi s područja Titove Korenice, počeli su terorizirati i maltretirati nekoliko desetaka domaćih i stranih gostiju koji su se zatekli na odmoru.

Demokratska hrvatska vlast odlučila je odgovoriti na ovakvo nasilno i terorističko ponašanje srpske manjine. Stoga je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na Veliku subotu, dan prije krvavoga Uskrsa donio odluku: „ Sutra ujutro do 8 sati Plitvice moraju biti pod našom kontrolom“

Sama akcija Plitvice izvedena je u dvije faze. U prvoj fazi, malo prije ponoći, prva specijalna postrojba MUP-a RH Antiteroristička jedinica „Lučko“ kao prethodnica morala je zauzeti Koranski most kako bi ga osigurala da pobunjenici ne spriječe ulazak naših snaga na Plitvička jezera. U drugoj fazi u ranim jutarnjim satima glavne snage Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH „Rakitje“ spajaju se s prethodnicom na Koranskom mostu pa zajednički djelujući nastavljaju u smjeru Koranskog mosta i Hotela „Jezero“.

U ranim jutarnjim satima, 31. ožujka, kolonu vozila s hrvatskim specijalcima napali su iz zasjede na glavnoj prometnici, nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata, srpski odmetnici. Oni su iz okolne šume otvorili paljbu po koloni vozila. Sukob je potrajao nekoliko sati toga prijepodneva. Prema policijskim izvješćima, nakon uspješno provedene akcije, uhićeno je dvadeset i devet ekstremista, a ostatak je u bijegu napustio Plitvička jezera u pravcu Korenice. Protiv njih 18 podnesene su kaznene prijave zbog oružane pobune. Među njima bili su Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara, koji će postati vođe pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji.

Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red tada je, nažalost, poginuo 22-godišnji Josip Jović, a još devet pripadnika Specijalne policije je ranjeno. Prema riječima suboraca, Jović je bio najistureniji u napadu, a pucao je prema pošti. Unatoč činjenici da je na sebi imao pancirku jedan od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Iako su kola Hitne pomoći i sanitetski vojni helikopter stigli u trenu, prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović preminuo je na putu do bolnice, te tako postao prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

>>Obljetnica: \'Krvavi Uskrs\' na Plitvicama 1991. godine

* Podaci o akciji Plitvice preuzeti su iz knjige \"Policija u Domovinskom ratu 1990.-1991.\" u izdanju MUP-a RH

 

IN MEMORIAM Josip Jović (21.11.1969. -

IN MEMORIAM

Josip Jović (21.11.1969. - 31.3.1991.)

Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog, u obitelji Marije i Filipa Jovića koji su podizali osim Josipa i sina Tomislava te kćeri Franku, Mirnu i Anitu. Josip je školu završio u rodnom mjestu. U kolovozu 1990. godine priključio se Jedinici za posebne zadatke MUP- a RH “Rakitje”.

Prije Akcije “Plitvice” s tom jedinicom je bio na terenima u Pakracu i Petrinji. Nakon nesretne pogibije pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu mu je otkriven spomenik.

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom; Spomenicom Domovinskog rata; Spomen značkom I. gardijske brigade “Tigrovi”; Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.

Suborci o pogibiji Josipa Jovića Petar

Suborci o pogibiji Josipa Jovića

Petar Bajan , tadašnji pripadnik jedinica MUP-a RH i sudionik akcije: “Razvili smo se u strijelce, ali smo sporo napredovali zbog dubokoga snijega. Do pošte smo izbili za oko dva i pol sata. Martićevi policajci su se izvlačili iz hotela Plitvice ( bivši hotel Bellevue ), gdje su bili smješteni. Budući da je operacija bila gotova oko 11 sati, malo smo se šalili, a Jović je otišao prema pošti.Pokraj pošte bilo je mitraljesko gnijezdo koje je martićevcima štitilo odstupnicu. Tog mitraljesca, na žalost, nismo prije locirali. Kad je na Jovića zapucano, on je zalegao. Pogođen je dok je padao na zemlju, baš u dio tijela koji nije zaštićen pancirkom.“

Miljenko Kožulj , tadašnji pripadnik jedinica MUP-a RH i sudionik akcije: “Vidio sam ga iza stabla kako pada. Dotrčao sam do njega i pitao što mu je. Samo je odgovorio: ‘Ništa’. Ležao je duboko u snijegu, strgao sam svoju pancirku i masku, prihvatio ga, ali već se počeo gubiti. Posljednje riječi su mu bile: “Tata, tata “. Bio je strašno blijed i već su dotrčali I van Ljubić, Predrag Petrović, Vinko Ravić i Darko Fistrić . Nakon pružanja prve pomoći dr. Husar je tražio helikopter.“ 

Željko Kekić , čovjek od posebnog povjerenja ministra unutarnjih poslova Josipa Boljkovca: “Jović se sav tresao. Dok su se dečki borili za njegov život, motorolom sam zvao Morića u Karlovac i tražio helikopter... Kad sam za koji trenutak iznad nas vidio helikopter, ostao sam u šoku, bio je to vojni helikopter MI8. Nazovem Morića i kažem da iznad nas lebdi vojni helikopter. U eteru je nastao muk... Nakon tri minute, koje su trajale cijelu vječnost, Morić se javlja i govori neka ništa ne poduzimamo. Helikopter se spustio na tlo, iz njega je izišao neki major i rekao da su došli pružiti pomoć ranjenima, bez obzira s koje su strane. Kažem da imamo ranjenika... Na žalost, Jović je već bio mrtav. Kasnije smo doznali da je Boljkovac s Antunom Tusom, koji je tada još bio u Beogradu, dogovorio da pošalje jedan helikopter za prijevoz ranjenika. Vojni helikopter je tu stajao još sat i pol pa otišao dalje.“

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.