Bojkot trgovačkih lanaca ne može uspjeti, upravo zbog različitosti u ponašanju potrošača i različitim pojedinačnim interesima i motivima u kupnji. Potrošači koji su skloniji potrošnji, spremniji su platiti višu cijenu bez obzira na visinu dohodaka s kojim raspolažu - kazao je za Večernji list ekonomski analitičar Damir Novotny zamoljen da komentira najavljeni bojkot trgovačkih lanaca u petak te kako se može utjecati na snižavanje cijena i na inflaciju. Novotny ističe kako se broj hrvatskih građana koji zimuju u Austriji početkom godine ne smanjuje iako gotovo svake godine lokalne cijene usluga rastu između 10-30%, nezavisno o općim stopama inflacije.
- Postoje, dakle, proizvodi i usluge koji imaju neelastičnu potražnju, odnosno za kojima se potražnja ne mijenja bez obzira na promjene cijena. Postoje navike potrošnje koje su također neelastične. Rast cijena cigareta i kave neće bitno utjecati na potražnju, što je u kontekstu javnog zdravstva izrazito zabrinjavajuće. I tako možemo navesti broje primjere ponašanja hrvatskih potrošača koja imaju posredan učinak na kretanje inflacije - nabraja Novotny te dodaje kako će potrošači pojedinačno i samostalno odlučivati o mogućem bojkotu proizvoda - ne na poticaj aktivističkih skupina na društvenim mrežama ili političkih odluka, već samostalno i racionalno do kada će prihvaćati visoke cijene i za koje proizvode.
- Mišljenja sam da su poticaji koji su utjecali na rastuću potražnju u drugom dijelu godine i tako na rast cijena, iscrpljeni te se može očekivati usporavanje. Borba protiv inflacije je odgovornost središnjih bankara, kojima je smanjivanje ponude novca i izazivanje pada ekonomskih aktivnosti praktično jedini raspoloživi instrument. Vlade i pojedine udruge potrošača jednostavno ne mogu utjecati na cijene, već isključivo to može tržišni mehanizam. Borba protiv inflacije je slično liječenju virusnih oboljenja: potrebno je pričekati da se imunološki sustav u organizmu sam izbori protiv bolesti - objašnjava Novotny.
Inflacija je, kaže naš sugovornik, uvijek i svugdje posljedica viška novca koji je u potrazi za robama i uslugama. Ako u kućanstvima postoje viškovi dohodaka, te ako su dohoci ostvareni uz manje uloženog rada, tada su kućanstva sklonija potrošnji. Novija istraživanja pokazuju da hrvatski i grčki potrošači imaju najvišu razinu sklonost potrošnji u EU. Ako tome pridodamo rastuće dohotke hrvatskih kućanstava u proteklih nekoliko godina, uz kroničan manjak domaće proizvodnje roba i usluga svakodnevne potrošnje i vrlo nisku produktivnost, možemo dobiti idealan recept za tvrdokornu inflaciju. Najbolji primjer je snažan rast cijena novih stanova kao posljedica visoke razine sklonosti ulaganja hrvatskih kućanstava u nekretnine, manjka ponude i izostanka poreza na neiskorištene nekretnine.
- Potrošači nigdje, pa tako niti u Hrvatskoj, ne predstavljaju homogenu društvenu skupinu ili ekonomski akter. Potrošače razlikuju navike i sklonosti potrošnji, preferencije u kupovini, način donošenja odluka o kupnji i brojni drugi subjektivni i psihološki činitelji. Ponašanje potrošača je u pravilu racionalno, osim ako postoje vanjski poticaji koji utječu na donošenje neracionalnih odluka. Vladine potpore dohocima kućanstava ili porezne politike mogu potaknuti donošenje neracionalnih odluka. Primjerice, racionalna odluka suvremenih kućanstava bi bila živjeti u gradovima, ali ako vladine fiskalne mjere potiču dohotke kućanstava koja žive u ruralnim područjima tada će ona donositi manje racionalne odluke. Veliki broj različitih svakodnevnih odluka potrošača u tržišno orijentiranim ekonomijama ipak u konačnici rezultira racionalnim odlukama i uspostavljanju ravnoteže između ponude i potražnje. U tom smislu se uspostavlja tržišni mehanizam koji utječe na razinu cijena - kaže Novotny. Izvršna ekonomska vlast, smatra on, može jedino djelovati tako da potiče jačanje ponude roba i usluga i tako utječe na povećavanje konkurencije.
- Proglašavanjem maloprodajnih lanaca, koji su nužni za opskrbu tržišta roba, osobito u najudaljenijim krajevima tijekom turističke sezone, krivaca za inflaciju jednostavno je promašeno. Strukturni problemi tvrdokornije inflacije u Hrvatskoj su značajno kompleksniji i ne postoje jednostavna rješenja. Međutim, već gotovo zaboravljen fenomen inflacije, koja bila niska zbog ponude jeftinih roba iz azijskih zemalja, se ponovo vratio u europski ekonomski prostor i morat ćemo kao potrošači prilagoditi. Natjecanje rasta plaća i rasta cijena će se zasigurno nastaviti. Na žalost u ovoj utrci, plaće i dohoci kućanstava su gubitnici, dobitnici su dužnici u bankama i državni proračun. Možemo biti sigurni da će središnji bankari svoju odgovornost razumjeti. Pitanje je hoće li i izabrani političari biti toliko odgovorni i ne dolijevati ulje na vatru inflacije svojim ekspanzivnim fiskalnim politikama - upozorava Novotny. U pogledu cijena, njegovo osobno potrošačko iskustvo je kako njegovo kućanstvo ”bojkotira” visoke cijene domaće ribe i škampa, te se radije odlučuje za meso koje je značajnije jeftinije u Hrvatskoj nego u drugim zemljama euro-područja, zaključio je.
GALERIJA Prastara tajna ispod Splita: Pogledajte što su arheolozi iskopali u 'gradu pod Marjanom'
Otvori KEKS Pay
Sad ide malo izjava za kontrolu štete uoči petka... uzalud se trudite, supermarketi će biti prazni. Ni ovih predhodnih dana nisu nešto puni hehe :)