Nije trebalo dugo da trgovci na pozive potrošačkih udruga na bojkot njihovih proizvoda zbog visokih cijena odgovore. Trgovački lanac 'zdrave' hrane bio&bio prvi je danas objavio kako baš na dan organizirane 'ne kupovine', u petak, u trgovinama i webshopu kupcima daruje 20% posebnog popusta na sve račune iznad 25 eura. "I to samo 24. siječnja", stoji u objavi, pa nije trebalo dugo čekati odgovor inicijatora bojkota, potrošačke platforme Halo, inspektore i poruku potrošačima da budu Luke Skywalker i uzvrate udarac trgovačkom imperiju i ne nasjedaju na nikakve primamljive ponude.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar, logično, podržava pozive potrošača za bojkotom, neslužbeno doznajemo iz njegova ureda. Uostalom, i sam ih je još potkraj lanjske godine pozvao na "odgovornost da sankcioniraju one koji neopravdano dižu cijene". To je najbolji mehanizam za regulaciju cijena dokle god potrošnja nekontrolirano ide i trgovci se ponašaju neodgovorno i dižu cijene, ustvrdio je, a kako teku pripreme liste od 50 'zaštićenih' proizvoda kojima se planira olakšati budžet građana moglo bi se čuti već danas nakon što ministar i dužnosnici iz pojedinih resora obave konzultacije s distributerima. Jučer su, naime, na dnevnom redu bili trgovci i proizvođači, Kraš, Saponija, Kandit, Podravka, Vindija, povrćari i voćari..., a dan ranije udruga umirovljenika, sindikati i savez osoba s invaliditetom. Nije isključen ni još jedan krug razgovora, no inzistira se, doznajemo, na konstruktivnim i konkretnim prijedlozima sa svake strane, da se može ići i na definiranje cijena 'ograničenih' proizvoda kako bi se konačna odluka što prije našla na Vladi. Iz udruge Glas poduzetnika danas su poručili kako oni ne žele kontrolu cijena koje nema nigdje osim u Hrvatskoj i koja će još više ugasiti investicije u poljoprivredu.
VEZANI ČLANCI:
– Problem nije samo u trgovačkim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata – kazao je predsjednik UGP-a Boris Podobnik. Predloženo je pet ključnih mjera za cjelovitu reformu gospodarstva, među kojima i spuštanje PDV-a koji je sada najviši u regiji na 5% na sve prehrambene proizvode. On je sada 5% na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće, međustopa od 13% na ulja, maslac, margarin, dječju hranu i vode (bezalkoholne), a na većinu prehrambenih proizvoda uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića (jogurte, sireve, hrenovke, kobasice, tjesteninu, med, smrznutu ribu, meso i povrće... 25%, što, tvrde iz UGP-a značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama. Ekonomski analitičar Damir Novotni kazao je ovih dana kako bi Vlada možda mogla utjecati na inflaciju u kratkom roku ako bi se odrekla dijela poreza na potrošnju, snižavanjem stope PDV-a na sve prehrambene proizvode, a ne kao i do sada samo na neke, s 25% na 10%. Međutim, za ovakvu mjeru je vjerojatno već kasno. U srednjem roku, Vlada mora djelovati fiskalnim mjerama na snažnije povećavanje ponude proizvoda i usluga. Sve ostalo mogu mjere za umirivanje javnosti, što je potpuno legitimno, ali ne i ekonomsko-političke anti-inflacijske mjere, istaknuo je.
I stručnjak za maloprodaju Dragan Munjiza kaže kako bi bilo dobro uvesti dvije stope za prehrambene namirnice – od 10 i 5 posto. – Potrošači bi dobili na gro proizvoda niže cijene za 10-tak posto. Ako bi zbog toga potrošnja još porasla državni proračun ne bi izgubio ništa, nego čak i prihodovao veći apsolutni iznos PDV-a na tim proizvodima. Takav je slučaj u Italiji i Sloveniji. Više bi se mogli oporezovati artikli koji nepovoljno utječu na zdravlje ljudi kao dodatan prihod i balans u odnosu na ovo sniženje... – rekao je Munjiza.
Ministar Šušnjar nedavno je pak izjavio kako je Vlada, u cilju smanjenja inflatornih pritisaka, već smanjivala pojedine stope PDV-a na hranu. – Nažalost, puni efekt te mjere nije postignut, jer su neki ostavili razliku tih iznosa u svojim profitima i maksimalizirali ih nauštrb građana – rekao je Šušnjar. Koliko od ukupno prikupljenog PDV-a u državnom proračunu čini porez na hranu iz resornog Ministarstva financija te Porezne uprave još nismo dobili odgovor, no čim ga dobijemo objavit ćemo ga. Poznato je samo da je Vlada u 2023. planirala prikupiti ukupno 8,8 milijardi eura PDV-a, a u državnoj se blagajni na kraju našlo čak 10,3 milijarde, 17% više od očekivanog. U lanjskoj godini planirano je bilo 11,4 milijarde eura (konačnih podataka još nema), a u ovoj se godini planira prikupiti 10,3% više nego lani – 12,5 milijardi eura.
I sa tih 20% smanjenja oni imaju enormne zarade. Znači prostora ima za znatno niže cijene. I kakav im je to argument da nisu procentualno uvečavali marže? Svako povećanje cijena izaziva povećanje marži i zato je to njima u interesu.