Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima, koji bi trebao stupiti na snagu 20. studenoga ove godine, a stiže gotovo 15 godina nakon posljednje velike reforme potrošačkog kreditiranja. Predstavljen je kao značajan iskorak u zaštiti građana, nakon što je hrvatsko kreditno tržište već prošlo nekoliko ozbiljnih kriza i na pragu je nove, na koju upozorava HNB. Novi zakon, kako je najavio ministar financija Tomislav Ćorić, objedinjuje postojeće zakone o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju te u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europsku Direktivu CCD2. Uz klasične bankovne kredite regulirat će i brojne druge oblike financiranja: od dopuštenih prekoračenja i kratkoročnih zajmova do tri mjeseca, do kupnje mobitela ili druge opreme na rate kod teleoperatera. Sve pravne osobe koje odobravaju odgođeno plaćanje ili kredit postaju obveznici procjene kreditne sposobnosti i regulatornog nadzora.
Uvode se stroža pravila oglašavanja, godinama nakon što je Hrvatska prošla agoniju kredita u "švicarcima" u kojima su se građani zaduživali bez dovoljno jasnih informacija o ukupnim troškovima, rizicima i posljedicama promjene uvjeta. U marketinškim kampanjama to nisu bila ni "sitna slova". Pohvalno je i što će građani kod prijevremene otplate imati pravo na razmjerno smanjenje, ne samo kamata, nego i troškova naplaćenih pri odobravanju kredita. Ukida se i dosadašnja gornja granica iznosa kredita obuhvaćenih zakonom od 132.722,81 eura jer zaštita potrošača ne bi trebala ovisiti o visini zaduženja, a prešutno prekoračenje usklađuje s Memorandumom iz 2022. između vlade, HNB-a i 13 poslovnih banaka, te se propisuje da najviši dopušteni iznos ne može premašivati iznos prosječnog redovnog mjesečnog priljeva potrošača, dok je značajno prešutno prihvaćeno prekoračenje iznos koji odgovara polovici navedenog maksimalnog iznosa. Uvodi se i sustav savjetovanja o dugu (radit će ga Fina) prije nego što financijske poteškoće prerastu u blokade ili ovrhe.
Ovaj zakon dolazi nakon što je hrvatsko društvo već platilo visoku cijenu neučinkovite regulacije. Sporovi vezani uz švicarski franak još traju i izgledno je da će trajati godinama, prešutna prekoračenja moralo je rješavati Ministarstvo financija, ništetnima su proglašene i ulazne naknade za obradu te izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita, netransparentni su bili i troškovi u prodaji kredita i osiguranja (cross-selling), a da ne govorimo o prodaji "loših kredita" utjerivačima dugova, godinama nereguliranoj. U međuvremenu je HNB posegnuo za makrobonitetnim mjerama kojima ograničava omjer zaduženosti i dohotka te ograničio ročnost pojedinih kredita, no sad je taj okvir nadopunjen snažnijom zaštitom potrošača. Ipak, ostaje nekoliko otvorenih pitanja. Najbitnije je hoće li obveza licenciranja svih nebankovnih vjerovnika povećati troškove poslovanja koje će dio pružatelja usluga pokušati prenijeti na potrošače? Hoće li stroži kriteriji procjene kreditne sposobnosti otežati pristup financiranju građanima s nižim ili nestabilnim primanjima? No ponajprije - hoće li regulator ovaj put reagirati preventivno ili tek kad problemi eksplodiraju? Jer HNB prema novom zakonu postaje središnje tijelo za licenciranje i nadzor svih vjerovnika i kreditnih posrednika koje ne nadzire Hanfa. Na papiru zvuči dobro, no kao i uvijek, ovisit će o provedbi.
Otvori KEKS Pay
