Svaki drugi nezaposleni, više od trećine samohranih roditelja i gotovo svaki treći umirovljenik lani su živjeli u riziku od siromaštva. Najveći pad životnog standarda događa se nakon odlaska u mirovinu: dok većina radno aktivnih raspolaže ekvivalentnim godišnjim dohotkom između 15 i 17 tisuća eura, kod starijih od 65 godina medijan pada na 10.630 eura. To znači da polovina umirovljenika raspolaže s manje od 886 eura mjesečno, pri čemu su razlike među njima veće nego u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini.
Novo mjerenje
Opća stopa rizika od siromaštva iznosi 20,7 posto, blago je smanjena u odnosu na godinu dana prije, no i dalje je svaka peta osoba raspolagala dohocima nižima od praga rizika od siromaštva, koji iznosi 60 posto medijalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka. Udio zaposlenih u toj najrizičnijoj skupini je relativno malen (6 posto), kao i osoba s visokom stručnom spremom (7 posto), pokazali su najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o dohotku stanovništva u 2025. godini. Za razliku od prijašnjih godina, kad su se analize izvlačile iz ankete, od prošle godine dohodovne se nejednakosti mjere na osnovi administrativnih podataka o plaćama, mirovinama, drugim vrstama dohodaka te socijalnim transferima, zbog čega rezultat nije do kraja usporediv s ranijim godinama. Najveći učinak na smanjenje nejednakosti u Hrvatskoj ima mirovinski sustav. Kada bi se mirovine promatrale kao socijalni transfer, a ne kao dohodak, Ginijev koeficijent iznosio bi 42,2, odnosno nejednakosti u raspodjeli dohotka bile bi velike. Uključivanjem mirovina on pada na 31,4, dok ga ostali socijalni transferi dodatno smanjuju na 28,5.
Mirovine nose najveći teret preraspodjele dohotka u Hrvatskoj od oko 11 bodova, dok je doprinos ostalih socijalnih naknada, poput dječjeg doplatka, socijalne pomoći, naknade za nezaposlenost i slično, znatno manji, oko tri boda. Podaci otkrivaju da je mirovinski sustav glavni mehanizam kojim država ublažava dohodovne razlike, dok ostali socijalni transferi imaju znatno manji redistributivni učinak. Prosječni dohodak starijih od 65 godina je oko 12 tisuća eura, a medijalni 10.630 eura. Za usporedbu nejednakosti prati se i kvintilni omjer dohotka, kod starijih od 65 on iznosi 5,27 te pokazuje da su nejednakosti među starijim stanovništvom izraženije nego među mlađim dobnim skupinama (4,16). Nacionalna mirovina starijih bez ikakvog staža koju prima blizu 20 tisuća osoba postavljena je tako da bude nešto niža od mirovine ljudi s 15 godina staža, a još oko 260 tisuća umirovljenih po općim propisima ima manje od 24 godine staža, pa su im i mirovine male.
U europskom prosjeku
Rast zaposlenosti, plaća i usklađivanja mirovina očito je omogućio dijelu građana da prvi put stvore makar skromnu financijsku pričuvu. Hrvatska po raspodjeli dohotka ne odskače od europskog prosjeka i čak bilježi nešto manju nejednakost od prosjeka EU. Nejednakosti su najizraženije u Bugarskoj, Latviji, Litvi i Grčkoj, gdje je Ginijev koeficijent preko 30, od 32 u Grčkoj do 38 u Bugarskoj. Najravnopravniju raspodjelu dohotka imaju Slovačka, Češka i Slovenija, oko 21. Hrvatska nije zemlja izrazito velikih razlika između bogatih i siromašnih koliko je zemlja relativno niskih dohodaka i velike skupoće. Zbog znatno nižih plaća i mirovina u odnosu na zapadnoeuropske zemlje te brzog približavanja cijena europskoj razini, osobito kod hrane, građani imaju osjećaj da žive lošije nego što bi se moglo zaključiti samo iz pokazatelja nejednakosti. Visoke cijene dijelom se održavaju i zbog dohodaka koji izmiču službenoj statistici, kao što su prihodi od sive ekonomije, pa i privatnih transfera iseljenika. Turizam također daje iskrivljenu sliku jer se trgovci prilagođavaju gostima veće kupovne moći nego što je ima domaće stanovništvo, a posebno građani iz najugroženije skupine.
Otvori KEKS Pay
