Velike kineske državne naftne kompanije privremeno su obustavile kupnju ruske nafte koja se prevozi morem nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije protiv Rosnefta i Lukoila, dvaju najvećih ruskih naftnih divova. Kako navodi Reuters, pozivajući se na više trgovačkih izvora, odluka Pekinga dolazi u trenutku kada i indijske rafinerije, najveći kupci ruske nafte koja se prevozi tankerima, planiraju značajno smanjiti uvoz iz Moskve kako bi poštovale američke mjere uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Oštar pad potražnje iz Kine i Indije, dvaju najvažnijih kupaca ruske nafte, mogao bi ozbiljno pogoditi prihode Moskve te istovremeno natjerati najveće svjetske uvoznike da potraže alternativne izvore opskrbe, što bi moglo dovesti do novog rasta globalnih cijena. Prema navodima izvora, kineske državne kompanije PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil odlučile su se privremeno suzdržati od kupnje ruske nafte koja dolazi morskim putem zbog straha od sekundarnih sankcija. Nijedna od tih tvrtki zasad nije komentirala odluku.
Kina dnevno uvozi oko 1,4 milijuna barela ruske nafte morem, no većinu tog volumena kupuju neovisne rafinerije, poznate kao “teapots”, dok državni udio u ukupnoj kupnji varira ovisno o procjenama. Prema podacima Vortexa Analyticsa, kineske državne kompanije su tijekom prvih devet mjeseci 2025. kupovale manje od 250.000 barela dnevno, dok konzultantska kuća Energy Aspects taj broj procjenjuje na oko 500.000 barela dnevno.
Trgovački ogranak Sinopeca, tvrtka Unipec, prošlog je tjedna zaustavila nabavu ruske nafte nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo proširilo sankcije i na Rosneft, Lukoil, tzv. “shadow fleet” brodove, te nekoliko kineskih subjekata, uključujući i jednog velikog kineskog rafinerijskog operatera. Kako navode trgovci, Rosneft i Lukoil većinu svoje nafte prodaju Kini preko posrednika, a ne izravno krajnjim kupcima. Manje neovisne rafinerije zasad će vjerojatno pauzirati nabavu kako bi procijenile učinak sankcija, ali očekuje se da će nastaviti s kupnjom ruskih količina čim se situacija razjasni.
Za razliku od morskog uvoza, Kina svakodnevno putem cjevovoda uvozi oko 900.000 barela ruske nafte, i to isključivo za PetroChinu. Trgovci procjenjuju da taj oblik opskrbe zasad neće biti znatnije pogođen američkim mjerama. Pad kineskog i indijskog interesa za rusku naftu mogao bi povećati potražnju za sirovom naftom iz Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike, što bi dodatno podiglo cijene onih izvora koji nisu zahvaćeni sankcijama. Prije nego što su sankcije objavljene, ponude za naftu tipa ESPO s isporukom u studenom pale su na premiju od jednog dolara po barelu u odnosu na referentni Brent, dok je ranije u listopadu ta premija iznosila 1,70 dolara.
FOTO Najveći ratni brod ikada sagrađen stigao u Split: Pogledajte ovu grdosiju u moru
Sad ce iz rusije prijetnje atomskom bombom hihihih....