Goleme nove sankcije, kako ih je nazvao američki predsjednik Donald Trump, usmjere su prema dvije najveće ruske naftne kompanije, u pokušaju da se Moskvu pritisne da okonča rat u Ukrajini. Mjere su usmjerene na Rosneft i Lukoil, dvije velike naftne korporacije koje pomažu financirati "ratnu mašineriju" Kremlja, prema riječima američkog ministra financija Scotta Bessenta. One predstavljaju prve izravne intervencije Trumpove administracije protiv Rusije zbog njezine invazije te se zbog toga smatraju geopolitički značajnima.
Sankcije, koje je uveo Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC), zapravo stavljaju na crnu listu dva najveća ruska proizvođača nafte. Rosneft, državna kompanija na čelu s bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, Igorom Sechinom, i Lukoil, privatna tvrtka, prema procjenama čine gotovo polovicu ukupnog ruskog izvoza sirove nafte. Zajedno, ove dvije korporacije izvoze 3,1 milijun barela nafte dnevno.
Okončanje rata između Rusije i Ukrajine postalo je vrlo važno pitanje za Trumpa u posljednjih nekoliko mjeseci, a novi zamah dobilo je nakon što je pomogao posredovati u primirju u Gazi. Iako je još u kampanji obećavao brzo rješenje situacije, to mu do sada nije pošlo za rukom. Nakon što summit s Putinom u kolovozu nije donio opipljive rezultate, Trump je postao sve frustriraniji Moskvom.
SAD i njegovi saveznici dosad su bili oprezni u ograničavanju ruske energetske industrije, bojeći se širih posljedica na globalnu ekonomiju. No, Trump je nedavno pojačao pritisak na saveznike SAD-a da smanje svoju potrošnju ruske nafte. Rekao je, pritom, da će uvesti sankcije tek kada to učine. Putinovo odbijanje da okonča "besmisleni rat" u konačnici je potaknulo ovaj potez, rekao je Bessent.
Sankcije imaju simbolični učinak, ali i ekonomski. Dvojica bivših američkih veleposlanika u Ukrajini sugerirala su da će važnost ovog poteza biti vidljiva tek na duge staze. Sankcije će sigurno naštetiti ruskoj ekonomiji koja već posrće, rekao je veleposlanik John Herbst za BBC. "Ali, mislim da je naivno očekivati da će samo ovaj korak natjerati Putina da stvarno sklopi mir i pregovara u dobroj vjeri. Ako želimo da Putin stvarno pregovara u dobroj vjeri, moramo održavati snažan pritisak, ekonomski i vojni, mnogo mjeseci. Ali ovo je dobar početak.“ Bill Taylor, drugi bivši veleposlanik, rekao je za BBC: "Ove sankcije su pokazatelj predsjedniku Putinu da mora doći za pregovarački stol.“
Trump je više puta podržavao prijedloge za zamrzavanje borbi duž trenutačnih linija fronta, sugerirajući da bi teritorij trebao biti "podijeljen kako jest“. Rusija je odbacila tu ideju, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov naznačio je da Rusija nije promijenila svoj stav o zahtjevu da ukrajinske trupe napuste dijelove istočnog Donbasa koje Kijev još kontrolira. Nove sankcije, usmjerene na ključan stup ruske ekonomije, mogle bi je natjerati da preispita taj stav. To je barem ono čemu se SAD nada.
Prema dr. Stuartu Rollu, istraživač Centra za međunarodne sigurnosne studije Sveučilišta u Sydneyu, sankcije imaju dva primarna cilja. "Materijalno utjecati na ruski industrijski kapacitet za vođenje rata i prisiliti Rusiju da prihvati mirovne uvjete iz straha od eskalirajućih posljedica sankcija na njihovu ekonomiju i društvo", pojašnjava. Pritom, dodao je: "Neće utjecati na prvo. Mogu utjecati na drugo ako se postigne delikatna diplomatska ravnoteža između percipiranih posljedica nastavka rata i koristi i ustupaka koji će biti omogućeni kroz pregovarani mir.“
Michael Raska, docent na Programu za vojne transformacije na Sveučilištu Nanyang u Singapuru, rekao je da u kratkom roku sankcije "vjerojatno neće promijeniti vojnu ravnotežu u Ukrajini“. No, dodaje: "Kako se profitne marže smanjuju, Rusija će se suočiti s teškim kompromisima između održavanja društveno-ekonomske stabilnosti i financiranja dugotrajnog rata.“
Osim u Rusiji, posljedice sankcije mogle bi se osjetiti i šire. Nafta i plin čine najveći dio ruskog izvoza, dok najveći kupci uključuju Kinu, Indiju i Tursku. Primjerice, Kina je prošle godine kupila rekordnih više od 100 milijuna tona ruske sirove nafte, što je činilo gotovo 20% njezinog ukupnog uvoza energije.
Što se tiče izvoza nafte u Indiju, koji je prije rata u Ukrajini činio samo mali dio njezinog uvoza, od 2022. porastao je na oko 140 milijardi dolara. Trump je rekao da ga je indijski premijer Narendra Modi u telefonskom razgovoru u utorak uvjeravao da Delhi "neće puno kupovati naftu od Rusije". Trump poziva te zemlje da potpuno obustave kupnju ruske nafte, a odbijanje toga moglo bi dovesti do toga da Kina i Indija privuku sekundarne sankcije od SAD-a.
FOTO Hotel na Velebitu nikada nije primio niti jednog gosta, a zbog njegove nevjerojatne sudbine zovu ga ukletim
Otvori KEKS Pay
Mogu li mi ovi proruski likovi objasniti što je bilo s onim "Ukrajina ne želi pregovarati?" Što je s Borisom Johnsonom? Kako to da sada jedino Putin ne želi pregovarati. Zelenski izjavio da želi pregovarati, Trump želi pregovarati, EU isto. Jedino Putin ne želi pregovarati. Što se dogodilo? Je li opet Boris Johnson minira pregovore kao što je to činio, tobože, 2022. godine? Tko je sada krivac?